dooɠo foloi
12 É ɠɛni ɓalaa toli nui ma: «Ni ɗa ɠɔnɔ golai ɓɛtɛna foloi ɓaa kpɔkɔi, mina naati toli, niiti ti ga è-wɔɔlaiti, è-ɠɛɛlointi, ɗa-nuiti, ɓaa è-zeiɲɔɠɔi niiti ti ɓɛtɛai, naa ɠa a kɛ tiya ɓalaa ti mina ʋa è lolisu, ti kɛɠala ɠɛ è ʋɛ. 13 Kɛlɛ ɗa fɛti laamii ɓɛtɛna, bala nuiti toli, ta maalɛɠɛfɛ nuiti, ta dɛkpu nuiti, naa ʋɛɛ gaazuɠole nuiti ba. 14 È undaa ɠa nɛ, tɔɔzei zobo ge la ti ʋɛ, ti ʋa kɛɠala ɠɛ è ʋɛ. Potogi ɠa ve è ya, siɛgi zu telebo nuiti ti wuzeɠezu la, ti ɠula saai ya.»
daami wolai ʋa
15 Zɔiti ti daamii woni, naa gila ge naama wooiti mɛnigai ma, é ɠɛni Yesu ma: «Undaanɛ nu ɠa ga naama nui, nii a daamii wo GALA ná-masadai zu.» 16 Yesu ɠɛni ma: «Zunui ta daamii wola ɠɛʋele ɓɛtɛni, é zɛba é nu mɔinmɔin toli. 17 Daami yeeɠɛɠalai zeeliai ma, é ná-botiɠɛ nui leʋeni ga naa ɠɛ nuiti ma, ti loligai: ‹À ʋaana, tɔɔzei ɠɔnɔgi ɠɛʋele ɓɛtɛʋɛ niina.› 18 Naati pɛ ti tɔɔzeini ga woozuɠulaga. Nu mɔungi ɠɛni botiɠɛ nui ma: ‹Gè kpala gila geyaʋɛ, kɛni gè li, gè wɛlɛ ná, nà è maanɛɛnɛzu, soma è màavaayɛ.› 19 Taɠili ge ɠɛ ma: ‹Gè wozawoli nikɛ puugɔ ɠeyaʋɛ, kɛni gè ti ɠɔɠɔ, nà è maanɛɛnɛzu, soma è màavaayɛ.› 20 Taɠili ge ɠɛ ma mɔnɔ: ‹Anzai vulua nɔ ɠa bɛ̀ feya, naa maaʋele ma, gè la zooga liizu.›
21 «Botiɠɛ nui ɠaleni ma, é naama ʋoluvaawogi wo maliɠii ma. Pɛlɛ kɛɛɠɛi wola yiiɠaawanani, é ɠɛ ná-botiɠɛ nui ma: ‹Li fala taazuʋɛ ma ɠoi zaamaʋɛti, ta koi yɔɠɔzu ʋeleiti ma, è bala nuiti toli, ta maalɛɠɛfɛ nuiti, ta gaazuɠole nuiti, naa ʋɛɛ dɛkpu nuiti ba.› 22 Naa ʋoluma botiɠɛ nui ʋaani, é ɠɛ ma: ‹Màliɠii, nii è deveai, naa ɠɛa, kɛlɛ seizu ɲakai ta ɠa dɛ ná.› 23 Pɛlɛ kɛɛɠɛi ɠɛni botiɠɛ nui ma: ‹Li pele wolaiti ta pele goiti su, è nuiti toli ga maaɓa, ti lɛ, naa ɠa a kɛ nà-pɛlɛi wuulaave. 24 Tɔɔzei gè bo wo ma ga gaamai, nui niiti ti loliga ɠɛa de, tanɔpɛ ge la niima ɠɔnɔgi ta ɠɔɠɔga.› »
25 Bɛbɛ wolai ɠɛni Yesu ʋolu pelei zu, é ɠaaʋoteni ti ma, é ɠɛ ti ma: 26 «Zɔi é ʋaazu pɔ̀, kɛni gè nɛɛ bɛ é leʋe kɛɛɠɛ ta dee ʋa, ta anzai ta ná-dointi, naa ʋɛɛ kɛɛɠɛlointi ta baazeelaiti ba, ta tɔ ɓɔɠɔi yɛnvui ʋa, ni naa laade é la zooga ɠɛɛzu ga nà-kaladopo. 27 Zɔi é la zaa wului zeɠeni, é ʋa ʋilɛ pòlu, é la zooga ɠɛɛzu ga nà-kaladopo.
28 «Wo zaama, zɔi é pɔ ga é pɛlɛ ɠaaɠooza to, kɛbɛ toɠa ɗa zei dɛ, é gaalugi wo, é ɠɛ kwɛɛ nii liegɔi é ʋaazu dɔɔzu, é pɛtɛ ɓalaa ni zobo ka bɛ, é botii naa ɠaaɓela, kɛlɛ? 29 Ni naa laade, a seɓasemai laana, toɠa ɠale botii wu, naa ʋoluma zɔiti pɛ ta ɠɛ pɛtɛsu, ta ɗa ɲɛɛɠula su, 30 ti ɗa ɠɛ ma: ‹Wɛlɛ zunui nii ʋa, é pɛlɛ logi lɔɔzeiɗai, é la zooni é ʋa gaaɓela.›
31 «Ɓaa masagi ɓɛ ɠa, ni toɠa pɔ é li ga kɔɔi bɔɔla masagi laalɔɠɔma, é la ɗa ga zei dɛ, é faiti buuɓɛ ga pagɔ, é ɠɛ kwɛɛ ni toɠa zoo liizu ga nu waapuugɔ (10.000), é ziɛ siliɲɔɠɔi wu, nii é ʋaazu tɔun pɔ ga nu waaʋuufelegɔ (20.000)? 32 Ni a kaana ga é la ziaa kɔɔi wu, siɛgi zu zɔi maaɠoozaai la dɛ, toɠa ɗa zɔɠɔzuɓɛtɛ nu ɠila teʋe, é ziilɛigi ɠaiziɛ ti yɔɠɔzu. 33 Ʋele ɠana é la mu, wo zaama, zɔi nɔpɛ é la ɠɛlɛni zeaɠɔligi pɛ ba, naa la zooga é ʋa ɠɛ ga nà-kaladopo.
Maleke 9:50)
34 «Kpoloi ʋagɛ. Kɛlɛ ni kpoloi ná-ɲɛmigi ɠa ɠulana ba, nu ɠa zoo feezu zea ɠale ʋolu? 35 É la mɔ ʋani zooi ʋɛ, é la mɔ ʋani kpoɠa pɔlɔi ʋɛ, nu ɠa ɗa pili ya eteaʋɛ. Zɔi faa mɛni goiyeɠe ba, naama nui nii mɛni.»
<- Luke 13Luke 15 ->
Languages