6 Pero quele iniaꞌ biuzu Diuzi diꞌidzaꞌ ca diꞌidzaꞌ begaꞌnlënëꞌ benꞌ Israel. Cala yugulu benꞌ Israel nacajëꞌ dugalo benꞌ quie Diuzi. 7 Lëscanꞌ cala yugulu benꞌ Israel nacayaquëꞌ dugalo z̃iꞌisuba xuzixtaꞌohuaꞌ Abraham según ca naca diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi Abraham, porque una Diuzi rëbinëꞌ Abraham: “Lao naꞌa z̃iꞌiloꞌ Isaac huanitaꞌ dugalo z̃iꞌisuboꞌ.” 8 Quie lenaꞌ reyaꞌalaꞌ tzioñeꞌero cala yugulu benꞌ Israel nacayaquëꞌ dugalo benꞌ quie Diuzi. Balazi benꞌ Israel, benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi, leyaquëꞌ nacayaquëꞌ dugalo benꞌ quie Diuzi, dugalo benꞌ z̃iꞌisuba Abraham. 9 Porque cani naca diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi Abraham: “Caora babedyin hora, huedenaꞌa luëꞌ huelaꞌiyaꞌ z̃guloꞌ Sara cuenda huaꞌanëꞌ xcuidiꞌ quioꞌ.” Canaꞌ tzioñeꞌero naca benꞌ rue quie xtiꞌidzaꞌ Diuzi dugalo benꞌ quie Diuzi como danꞌ naca quieyaquëꞌ ca quie Isaac, benꞌ golo de acuerdo con cabëꞌ diꞌidzaꞌ begaꞌnlë Diuzi Abraham. 10-13 Dera mazara diꞌidzaꞌ reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe. Caora babgula Isaac, naꞌ biꞌa nigula quiëꞌ Rebeca xcuidiꞌ guidiꞌ. Naꞌra una Diuzi rëbinëꞌ nigula quië Isaac: “Huanabëꞌ bidaoꞌ galo taorupe lao bidaoꞌ golo tanëro.” Lenaꞌ naca de acuerdo con ca una Diuzi cani: “Huelaꞌiyaꞌ Jacob, pero bihuelaꞌiyaꞌ Esaú.” Canaꞌ una Diuzi laꞌacazi binegalo yaca xcuidiꞌ guidiꞌ, binehuejabiꞌ tahuen, binehuejabiꞌ tamala. Lenaꞌ ineziro napa Diuzi derecho huelaꞌiyanëꞌ nu benꞌ reꞌennëꞌ huelaꞌiyanëꞌ, biruenëꞌ cuenda laꞌacazi bëjëꞌ tahuen, laꞌacazi bëjëꞌ tamala.
14 ¿Biz̃i inaro chiꞌ? ¿Inaro birue Diuzi tadyaꞌa? ¡Bireyaꞌalaꞌ inaro birue Diuzi tadyaꞌa! 15 Porque cani una Diuzi rëbinëꞌ Moisés dza naꞌte: “Hueyëchiꞌlaꞌadyaꞌ nu benꞌreꞌendaꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyaꞌ. Idyëꞌëdaꞌ nu benꞌ reꞌendaꞌ idyëꞌëdaꞌ.” 16 Quie lenaꞌ iniaꞌ leꞌe, cala raꞌo huero mandado yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌ Diuzi raꞌo, nechanꞌ según ca mandado hue cuinnëꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ raꞌo. 17 Lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi rguixogueꞌn raꞌo cabëꞌ una Diuzi gudyinëꞌ benꞌ naca rey quie nación Egipto dza naꞌ. Cani una Diuzi rëbinëꞌ lëbëꞌ: “Baoliogaꞌ luëꞌ gacoꞌ rey ta ilëꞌë yugulu benëꞌ ca naca yelaꞌ huaca quiaꞌ, lëscanꞌ ta huebëꞌjëꞌ nëꞌëdiꞌ duz̃e yedyi layu.” 18 Quie lenaꞌ iniaꞌ leꞌe, cani naca quie Diuzi: Reyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ nu benꞌ reꞌennëꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ. Lëscanꞌ usanlaꞌadyiꞌnëꞌ nu benꞌ reꞌennëꞌ usanlaꞌadyiꞌnëꞌ.
19 Pero leꞌe inale: “Chi yugulu ta ruero nacan mandado quie Diuzi, naꞌra ¿bixquienꞌ rugapa Diuzi raꞌo dulaꞌ xquia por nun quie ta ruero rdaro lao yedyi layu? ¿Tu ta reꞌen Diuzi gaca, biz̃i huero ta bigacan?” 20 Pero rnabaꞌ leꞌe, ¿nuz̃i nacaro tzuꞌuro huedila huenë lëro Diuzi? Rniaꞌ leꞌe, binapa tu yesoꞌ derecho inën yëbin benꞌ rue len: “¿Biquienꞌ bzaloloꞌ nëꞌëdiꞌ cani?” 21 Pues napa benꞌ rue yesoꞌ derecho siꞌnëꞌ gunꞌ, huenëꞌ bitezi yesoꞌ rapanëꞌ gusto huenëꞌ. Con tuzi gunꞌ senëꞌ napëꞌ derecho huenëꞌ yesoꞌ tzaoꞌ, o huenëꞌ yesoꞌ corriente.
22 Napa Diuzi derecho idzaꞌnëꞌ huenëꞌ castigo nu benꞌ reyaꞌalaꞌ gataꞌ castigo quie como dyëꞌëdi rbeza Diuzi yetzaꞌjëꞌ pensari quiejëꞌ. 23 Canaꞌ bë Diuzi, dyëꞌëdi ulezanëꞌ quie yaca benꞌ unitaꞌ dza naꞌ. Canaꞌ bluꞌenëꞌ raꞌo naquëꞌ benꞌ z̃elaꞌadyiꞌ, benꞌ reyëchiꞌlaꞌadyiꞌ raꞌo. Desde dza naꞌte zuëꞌ rbezëꞌ ta udzeꞌnëꞌ xnezi quiero tacuenda idyin dza tzasulëronëꞌ guibá. 24 Ulio Diuzi raꞌo lao rupa cueꞌro len benꞌ Israel len benꞌ zaꞌ yedyi tula. 25 Lëcanaꞌ rguixogueꞌn lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi ta bë benꞌ lao Oseas: