1 Naꞌ una Jesús:
6 ’Bireyaꞌalaꞌ hueꞌle ja becoꞌ ta naca laꞌiya quie Diuzi, porque biz̃i chanꞌ lalëzibaꞌ yeguiꞌimbaꞌ leꞌe. Lëscanꞌ bireyaꞌalaꞌ chuꞌunle ta naca tatzaoꞌ quie Diuzi lao ja cuchi, porque biz̃i chanꞌ utzutzu uliobaꞌn.
7 ―Chi inabaro Diuzi bi cosa, gunnëꞌn. Chi rguiloro ta naca tali quie Diuzi, huadzeleron. Chi ulidzaronëꞌ, huequëbinëꞌ quiero. 8 Canaꞌ rniaꞌ leꞌe, porque nu benꞌ rnaba lao Diuzi bi cosa, hueꞌnëꞌn lënëꞌ. Lëscanꞌ nu benꞌ rguilo ta naca tali quie Diuzi, huadzelenëꞌn. Nu benꞌ rulidza Diuzi, huequëbinëꞌ quienëꞌ. 9 ¿Nuz̃i leꞌe rnaꞌle hueꞌle yola z̃iꞌile lao laza ta rnababiꞌ pan? 10 ¿Nuz̃i leꞌe rnaꞌle hueꞌle bëlala z̃iꞌile lao laza ta rnababiꞌ bela? 11 Chi leꞌe nacale benꞌ z̃ëꞌë, pero nezile hueꞌle tahuen z̃iꞌile, ¡biz̃ira Xuziro Diuzi zu guibá neziterëꞌ hueꞌnëꞌ tahuen benꞌ rnaba len laohuëꞌ!
12 ’Cabëꞌ reꞌenle huelële laguedyile leꞌe, canaꞌ reyaꞌalaꞌ huerële len laguedyile. Canaꞌ ruen mandado quiele huele lëꞌë guichi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés len guichi bë ja benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi tiempote.
13 ―Taguizi naca ruꞌa yuꞌu quie guibá. Lëruꞌa yuꞌu naꞌ reyaꞌalaꞌ tzuꞌule. Taz̃era naca ruꞌa yuꞌu quie gabila. Lëscanꞌ talaꞌagaꞌra nacarë neza quien. Benꞌ zë gulara reyuꞌujëꞌ ruꞌa yuꞌu naꞌ, reziꞌjëꞌ neza naꞌla. 14 Pero taguizi naca ruꞌa yuꞌu quie guibá. Lëscanꞌ taguizi nacarë neza quien. Lëꞌëtiꞌzija naca ja benꞌ ruzuja diꞌidzaꞌ quiaꞌ cabëꞌ rniaꞌ. Lëzijëꞌ redzelejëꞌ neza zeyo guibá.
15 ―Gapale cuidado quie ja benꞌ huiziꞌ yëꞌ, benꞌ rnaja quie Diuzi rnëjëꞌ. Nacajëꞌ benꞌ zaꞌzija ruejëꞌ gaxo gula cabëꞌ rue becoꞌ z̃iꞌilaꞌ. Pero bëꞌ ruezijëꞌ, dechanꞌ luꞌu laxtaꞌolajëꞌ yuꞌu yelaꞌ snia quiejëꞌ, ruejëꞌ ca rue coyote. 16 Huezuyezaquele cabëꞌ ruejëꞌ chi balejëꞌ nacajëꞌ benꞌ quie Diuzi. Bicuia bedzuliꞌ lao luba yëchiꞌ. Lëscanꞌ bicuia higo lao yaga yëchiꞌ. Lëcanaꞌ rue ja benꞌ binaca ja benꞌ quie Diuzi. Birlëꞌëro huejëꞌ tadyaꞌa cabëꞌ rue Diuzi. 17 Yugulu yaga huen rbian taz̃ixi naca dyaꞌa, pero nu yaga median, birbian tadyaꞌa. 18 Tu yaga huen bisaqueꞌ cuian taz̃ixi binaca dyaꞌa. Lëzi tu yaga median bisaqueꞌ cuian taz̃ixi naca dyaꞌa. 19 Yugulu yaga birbia ta gaoro ichuguron ibidyin uzeiron. 20 Naꞌra rniaꞌ leꞌe, según cabëꞌ ruejëꞌ, canaꞌ yezaquele cabëꞌ nacajëꞌ, chi nacajëꞌ cabëꞌ quie tu yaga huen, o chi nacajëꞌ cabëꞌ quie tu yaga median.
21 ―Quele yugu ja benꞌ na nëꞌëdiꞌ: “Señor, Señor”, yeyojëꞌ guibá ga rnabëꞌ Diuzi, dechanꞌ yaca benꞌ ruzu diꞌidzaꞌ quie Xuzaꞌ, benꞌ zu guibá, lëzijëꞌ yeyojëꞌ guibá. 22 Cati idyin dza hue Diuzi juicio, canaꞌ ina benꞌ zë nëꞌëdiꞌ: “Señor, Señor, laoloꞌ bzëtondoꞌ udixogueꞌndoꞌ benëꞌ xtiꞌidzoꞌ. Lëscanaꞌ bzëtondoꞌ laoloꞌ uliondoꞌ taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ. Lëscanꞌ bzëtondoꞌ laoloꞌ bëndoꞌ tazë yelaꞌ huaca quioꞌ.” 23 Pero canaꞌra yëpaꞌjëꞌ: “Binubëꞌcazidaꞌ leꞌe. Ulebigaꞌ tzalaꞌla, leꞌe benꞌ bë ja tamala.”
24 ―Cani nacan quie yaca benꞌ ruzënaga ruzu diꞌidzaꞌ quiaꞌ. Naca quienëꞌ ca quie tu benꞌ rioñeꞌe, benꞌ bë yuꞌu quie tu lao lachiꞌ ga reꞌrara yu. 25 Naꞌra ben nisa yosiuꞌ, uyala yao, ben be bedunꞌ, pero bibyalan, porque reꞌn tu lao lachiꞌ ga naca yu huala. 26 Pero benꞌ ruzënaga, naꞌ birue quienëꞌ ca rniaꞌ, naca quienëꞌ ca quie tu benꞌ tondo, benꞌ bë yuꞌu quie tu lao yu yolo, yu bireꞌra. 27 Bëꞌ ben nisa yosiuꞌ, bëꞌ uyala yao, bëꞌ ben be bedunꞌ, naꞌra byala yuꞌu. Tu casion z̃e gula guca quiëꞌ.
28 Cati beyudyi unë Jesús, rebane ja benꞌ zë nitaꞌja naꞌ cabëꞌ ruëꞌ rusëdiëꞌ. 29 Porque rusëdinëꞌ lëjëꞌ ca quie benꞌ de yelaꞌ rnabëꞌ quie, quele cabëꞌ rusëdi ja benꞌ rusëdi ley pcaꞌn Diuzi lao naꞌa Moisés dza naꞌte.
<- San Mateo 6San Mateo 8 ->