1 Biz̃i bdyin tu dza uzu Jesús tu lao lato ga bëꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ. Bëꞌ beyudyi bëꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ, naꞌ unë tu benꞌ quienëꞌ rëbinëꞌ lëbëꞌ:
2 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ yaca benꞌ quienëꞌ:
5 Lëzi unarë Jesús rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
11 ’¿Bi ca nale leꞌe xuzi xcuidiꞌ? ¿Hueꞌle z̃iꞌile yola lao laza inababiꞌ yëta xtila? Lëzi, ¿hueꞌle z̃iꞌile bëlala lao laza inababiꞌ bela? 12 Lëzi, ¿hueꞌle z̃iꞌile xuniꞌla lao laza inababiꞌ chita? 13 Chi leꞌe, benꞌ rda lao yedyi layu niga, chi nezile hueꞌle z̃iꞌile tu tadyaꞌa, naꞌ biz̃i Xuzile Diuzi zu guibá, neziranëꞌ ca leꞌe hueꞌnëꞌ benëꞌ tu tadyaꞌa, hasta udzeꞌnëꞌ Bichi Be quienëꞌ luꞌu guicho laxtaꞌo yaca benꞌ unaba len.
14 Biz̃i bdyin tu dza bebio Jesús tu bichi be xiꞌibiꞌ yuꞌu tu benꞌ bero. Caora bero bichi be xiꞌibiꞌ gan yuꞌun, labeyacate benꞌ naꞌ, benënëꞌ. Naꞌra begaꞌn yaca benëꞌ bebanyaquëꞌ cabëꞌ guca quienëꞌ. 15 Canaꞌ una bala benëꞌ rëbiyaquëꞌ laguedyiyaquëꞌ:
16 Biz̃i ibalayaquëꞌ unabayaquëꞌ hue Jesús tu yelaꞌ huaca quie Diuzi z̃an guibá chi tali naquëꞌ benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi. 17 Pero banezi Jesús cabëꞌ pensari raca yaca benëꞌ. Naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
21 ’Baruen quie Satanás ca quie tu benꞌ huala, benꞌ nuxu espada quie, benꞌ rapa lao yugulute ta de quie. Bisaqueꞌ tzuꞌu benꞌ tula siꞌ ta de quienëꞌ. 22 Naꞌra chi guida tu benꞌ hualara ca lëbëꞌ, benꞌ dera yelaꞌ huaca quie, huenëꞌ gan ucaxonëꞌ lëbëꞌ. Canaꞌ cubanëꞌ espada quienëꞌ ta rzugadyilenëꞌ. Canaꞌ siꞌnëꞌ lao yugulute ta de quienëꞌ.
23 ’Nu benꞌ birnëcule nëꞌëdiꞌ, condre nëꞌëdiꞌ zënëꞌ. Lëzi nu benꞌ biracalë nëꞌëdiꞌ, condre nëꞌëdiꞌ ruenëꞌ.
24 ―Biz̃i cati bero tu bichi be xiꞌibiꞌ ga yuꞌun benëꞌ, naꞌ rdan tu lao lato bidyi rguilon ga tzuꞌunan yezilaꞌadyiꞌn. Biz̃i cati birdzela ga tzuꞌun, naꞌ racan pensari: “Hueyaꞌa tatula ganꞌ brogaꞌ ta yeyuꞌa tatula.” 25 Biz̃i bëꞌ yedyinnan ganꞌ brona beꞌmbyu, anaca quienëꞌ ca quie tu z̃an yuꞌu neluba dyaꞌa, begaꞌnnan dyaꞌa gula. 26 Naꞌra tzion tzaxiꞌn igadyi bichi be xiꞌibiꞌ nacara mala ca len. Naꞌra tzuꞌu yuguluyacan beꞌmbyu. Biz̃i benꞌ naꞌ huacara mala quienëꞌ cabëꞌ naca quienëꞌ tanëro.
28 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ:
29 Biz̃i bdyinra yaca benꞌ zë ganꞌ zë Jesús, naꞌ uzulaonëꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
33 ―Ni tule biugaꞌalaꞌle lámpara ucuiꞌolen ga negachiꞌ, nica quixolen z̃an caja. Ruen zi ixubalen sibi ta useniꞌn ta ilëꞌë yaca benꞌ zaꞌ tzuꞌu yuꞌu. 34 Naca laole ca quie tu lámpara rseniꞌn luꞌu guicho laxtaꞌole. Chi inaꞌle dyëꞌëdi hue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, lenaꞌ ruluꞌen quiele yuꞌu pensari quie Diuzi luꞌu guicho laxtaꞌole. Pero chi biinaꞌle dyëꞌëdi, chi bihue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, lenaꞌ ruluꞌen quiele rdale lao lato lao chula. 35 Gapale cuidado hue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta bitale lao lato lao chula. 36 Chi rue quiele du guicho du laꞌadyiꞌle xtiꞌidzaꞌ Diuzi, canaꞌ tzioñeꞌele ca naca tali quie Diuzi, canaꞌ gaca quiele ca quie benꞌ zë lámpara ta useniꞌn ilëꞌënëꞌ ga zionëꞌ.
37 Biz̃i babeyudyi unë Jesús canaꞌ, naꞌra gudyi tu benꞌ partido fariseo Jesús ta tzionëꞌ z̃an yuꞌu quienëꞌ ta gaonëꞌ. Naꞌ zio Jesús uyuꞌunëꞌ luꞌu yuꞌu quienëꞌ yaqueꞌnëꞌ ruꞌa mesa. 38 Naꞌra tu bebanzi benꞌ partido fariseo rnëꞌë ta biudibi naꞌa Jesús tu zagaonëꞌ. Biunao Jesús ca naca costumbre unaoyaquëꞌ rnayaquëꞌ danꞌ rguibi naꞌayaquëꞌ, canaꞌ neyëriyaquëꞌ lao Diuzi. 39 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ lëbëꞌ:
42 ’¡Bayëchiꞌ gula naca quie leꞌe, benꞌ partido fariseo! Biz̃i lente guixiꞌ cuan ruꞌele Diuzi tu cueꞌn quie lao chi cueꞌna. Pero biruele bala ta yuꞌu niꞌa xnezi quie Diuzi, nica nedyëꞌële Diuzi. Lenaꞌ zacaꞌra huele, cala ca ta ruꞌele Diuzi tu cueꞌn quie lao chi cueꞌna, pero rupaten reyaꞌalaꞌ huele.
43 ’¡Bayëchiꞌ gula naca quie leꞌe, benꞌ partido fariseo! Lega raxele cueꞌle silla ga rbeꞌ yaca benꞌ balaꞌana luꞌu idaoꞌ sinagoga. Naꞌ lëzi lega raxele gapalaꞌn benëꞌ leꞌe ga ziole yuꞌu neza.
44 ’¡Bayëchiꞌ gula naca quie leꞌe, benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len leꞌe, benꞌ partido fariseo! Leꞌe biruele tuzi ca nale. Naca quiele ca quie yerobá nadacon bëbi. Naꞌ biz̃i yaca benëꞌ rdeyaquëꞌ laonan bineziyaquëꞌ chi yerobá naꞌ.
45 Naꞌra una tu benꞌ rusëdi ley quie Moisés rëbinëꞌ Jesús:
46 Naꞌra una Jesús rëbinëꞌ leyaquëꞌ:
47 ’¡Bayëchiꞌ gula naca quie leꞌe, benꞌ rusëdi ley quie Moisés! Como danꞌ cabëꞌ bë xuzixtaꞌole dza naꞌla bëtiyaquëꞌ nu benꞌ uda udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, canaꞌ reꞌenle huerële. 48 Nacale de acuerdo con canꞌ bë xuzixtaꞌole. Chi leꞌe uzurële dza uzu xuzixtaꞌole, lëzi bëtile yaca benꞌ uda udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Gucalële lëbizi xuzixtaꞌole.
49 ’Yelaꞌ rioñeꞌe quie Diuzi unëꞌ cani: “Huaseꞌelaꞌ yaca benꞌ quixogueꞌ diꞌidzaꞌ quiaꞌ laoyaquëꞌ. Naꞌra gutiyaquëꞌ balayaquëꞌ, naꞌ hualaoyaquëꞌ ibalayaquëꞌ.” 50 Pero leꞌe, benꞌ nitaꞌ naꞌa, huaziꞌ Diuzi cuenda quiele quie yelaꞌ guti quie yugulu yaca benꞌ udixogueꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, desde dza ureꞌ lao yedyi layu. 51 Pues desde dza ulato ren quie Abel hasta dza bëtiyaquëꞌ Zacarías luꞌu idaoꞌ xcuꞌudzu becugo, lëlenaꞌ huaziꞌ Diuzi cuenda quiele.
52 ’¡Bayëchiꞌ gula naca quie leꞌe, benꞌ rusëdi ley quie Moisés! Leꞌe ruzaꞌagale tzioñeꞌe yaca benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Leꞌe birioñeꞌele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, nica ruꞌele lato tzioñeꞌe yaca benꞌ reꞌen tzioñeꞌe len. ―Canaꞌ una Jesús gudyinëꞌ leyaquëꞌ.
53 Bëꞌ una Jesús canꞌ gudyinëꞌ leyaquëꞌ, naꞌra bdzaꞌtzeguera yaca benꞌ rusëdi ley quie Moisés, len yaca benꞌ partido fariseo. Caora naꞌ uzulaoyaquëꞌ rueyaquëꞌ lëbëꞌ zëdi unabayaquëꞌ lëbëꞌ mazara diꞌidzaꞌ. 54 Lega rbeꞌnaoyaquëꞌ lëbëꞌ reꞌenyaquëꞌ hueyaquëꞌ trampa quie Jesús ca diꞌidzaꞌ yequëbinëꞌ tacuenda ga gaoyaquëꞌ lëbëꞌ xquia.
<- San Lucas 10San Lucas 12 ->