2 Saimon Petero, aŋga Tomas (i ŋa toŋge Didimus), aŋga Nataniel (i nde Kana lawea ikeno lâ Galilaya tâno ŋinde warika), aŋga Sebedi natu rua, aŋga kinzi pâri-tamâta rua tona, kinzi tamâta ŋinde rârâni simo nia ŋinde. 3 Aku Saimon Petero ipainzi nuwala tu, “Naŋa alâ mbo aroto iŋa ŋga”. Ŋineŋga siporo taulo tu, “Maka kala ma kamâ kuno”. Ŋineŋga sikâki wâŋga toŋge kulu, aku sikâwa silâ. Mbo lâ, aku kinzi sitambira nenzi viâŋa ku siroto iŋa lee, andeta sikai iŋa toŋge tia.
4 Siroto lee mbwale pwataki lâ, ande Yesu imâ imandi sâwaneka. Kinzi matanzi ilâ simora Yesu imandi ndaina, andeta sisama i kilala tia. 5 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi ku ikasoŋanzi tu, “Niŋgu-nambwe, aŋga miki kakainzi iŋa pinde, tiya?” Kinzi nde sisarâwa siporo taulo tu, “Tia ndo.” 6 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ambo miki ma katambira viâŋa indue lââ ilo pa wâŋga tini pa wia kâ, ande ma kasânda iŋa kulu.” Kinzi siveta ikura Yesu ne ŋgua mine, aku viâŋa ikainzi iŋa rârâ ŋinde. Mine kala kinzi sikura tu sitapa viâŋa kâki imâ pa wâŋga ilo, ande tia.
7 Ŋineŋga pâri-tamâta toŋge, inani Yesu ilo ndo keno papa, ande ipai Petero tu, “Ayo, Maro Ŋalae imo ndai!” Saimon Petero iloŋo pâri-tamâta ŋinde ne ŋgua tu ŋinde nde Maro Ŋalae, aku walele nâ i ipita lalava lâ tini, ku isoŋga indue lââ ilo ku irea ilâ tu itoa tina tini kâ. (I muŋga ikai ne lalava piti ŋana iveta wurâta kâ.) 8 Aŋga kinzi pâri-tamâta pinde nde sikai wâŋga soka Petero muli silâ ŋana sitoa tina tini kâ. Aku silae viâŋa ŋinde iŋa pipi lâ ilo sikai silâ. Kinzi ŋandai simo malawae ŋana tina tini ŋga. Kinzi simo laiti nâ, ikura nia mbuku taitu mine. 9 Kinzi sitoa sâwaneka lâ, ŋineŋga matanzi ilâ simora yââ ikeno. Aku iŋa pinde ikeno yââ kulu, aŋga puroŋa pinde ikeno tava. 10 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Iŋa kala miki kakai lâ, ande kakai pinde kamâ.”
11 Saimon Petero nde ikâki wâŋga kulu ku itapa viâŋa itoa. Aku iŋa ŋalaŋala rârâ ŋinde, kambwaŋenzi ikura 153 mine, ande pipi lâ viâŋa ilo. Andeta viâŋa ŋandai ipwa pwataki ŋga.
12 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Kamâ kaka ŋga”. Kinzi pâri-tamâta nde simege nâ, aku toŋge ikasoŋa Yesu tu, “Noko nde ea”, ande tia. Kinzi sisama tu ŋine nde Maro Ŋalae tamwata. 13 Yesu ilâ yââ tini laiti aku ikai puroŋa ŋinde piti ilanzi. Ŋineŋga ikai iŋa kala piti aku ilanzi mine nâ. 14 Maro Kindeni muŋga ipaŋo Yesu imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo, ŋineŋga Yesu ipatua mbwani rua panzi ne pâri-tamâta. Aku zo ŋinde ipatua panzi kilo.
18 Naŋa aporo ŋgua mao nâ pano; nanayoni, lâ zo ŋinde noko tini limoa yo, ande noko uru kugona tamwata ne kelekele aku pwoka kulâ pa nia ndia noko ilo tu kulâ papa. Andeta muli, noko ma koŋa lâ, ŋineŋga noko ma kusuka mbau kâki, aku tamâta toŋge ma ipa wâlo kaika lâ noko tini ku ma ikaino kulâ pa nia toŋge noko tini pwâka tu kulâ papa.” 19 Yesu iporo ŋgua kaŋa mine ŋana itula Petero ne mateŋa kilala pwataki. Isama tu Maro Kindeni ŋa ma ipâŋga ŋalae ŋana Petero ne mateŋa ŋinde kâ. Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipai Petero tu, “Kumâ, kupono muli pa naŋa”.
22 Andeta Yesu itu lâ Petero kawa tu, “Ambo naneŋgu pateâŋa ikeno tu i ma imo via lee ikura lâ naneŋgu zo ŋana ataulo amâ kilo kâ, ande ŋine nde noko ne kelekele tia. Kupono muli pa naŋa.” 23 Ŋana Yesu ne ŋgua ŋinde kâ, ande kinzi kalo-tawana tamâta sipaturu ŋgua ilâ warakanzi ŋgininzi tu pâri-tamâta ŋinde ma imâte tia. Andeta Yesu ŋandai iporo tu tamâta ŋinde ma imâte tia. Iporo mine tu, “Ambo naneŋgu pateâŋa ikeno tu i ma imo via lee ikura lâ naneŋgu zo ŋana ataulo amâ kilo kâ, ande ŋine nde noko ne kelekele tia.”
24 Pâri-tamâta ŋinde itula ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde rârâni, aku inani kala iŋgere ŋgua ŋine lâ pepa ŋine tini. Aku maka kasama tu i ne ŋgua ŋine nde mao nâ.
25 Yesu muŋga iveta vetâŋa kie-kie rârâ ŋinde tona. Ambo kinzi tamâta situ siŋgere ŋgua ŋana i ne vetâŋa rârâni taitu-taitu kâ lâ pepa tini, ande naneŋgu morâŋa ikeno mine; pepa lalau ŋinde ma ipâŋga kambwaŋenzi ŋalae tina, aku pepa ŋinde ma ipole nia ndoni ikeno lâ tâno kulu.
<- Yoane 20