1 Paulo iporo mine tu, “Naŋa taiŋgu-tata wa mama wukale, miki kaloŋo ŋga. Ŋine ma aporo ŋgua pwataki imâ pami mbo.” 2 Ŋgu ŋinde nde siloŋo Paulo iporo panzi lâ Hibru ŋgua, ŋineŋga kawanzi buu nâ ku nduŋeŋa marumbu ndo lâ. Ŋineŋga Paulo iporo mine tu,
3 “Naŋa nde Juda tamwatâŋgu. Nana ipaguguana lâ Tarsus lawea lâ Silisia tâno, andeta atumbu ŋalae lâ Jerusalem lawea ŋine. Aku Gamaliel ipanana naŋa sondo ndo ŋana kinda timbunda nenzi ŋgua tukuŋa rârâni. Mine kala naŋa uru apono muli sondo ndo pa Maro Kindeni, itogo miki rârâni kala kaveta mine. 4 Naŋa muŋga ayaulanzi tamâta ŋinde sipono muli pa Yesu ne ‘Nzâla’. Akai kazâŋa panzi taine wa tamâne wa, aku apa kenzi mbalaunzi kaika akainzi alâ aonzi lâ luma sakamao ilo, ŋana kinzi sambara ma sipunzi pâta simâte. 5 Mao nâ, nenda patarawâŋa tamâta ŋalae tavanzi nenda tamâta mbâna-mbâna rârâni nde sisama naŋa parinâŋgu lâ. Kinzi rârâni sikura ŋana situla ŋgua ŋine pwataki. Muŋga, kinzi siŋgere ŋgua pinde lâ pepa tini ilâ panzi ninzi-nambwe simo Damaskus lawea. Siŋgere ŋgua ŋananzi Yesu ne kalo-tawana tamâta ŋinde muŋga sipile Jerusalem ku sikâwa silâ pa Damaskus. Aku naŋa akai pepa ŋinde alâ pa Damaskus ŋana apanzi tamâta ŋinde kaika akainzi amâ Jerusalem, ŋana ma sikai nâna ŋana nenzi kalo-tawana kâ.”
6 “Naŋa ayoka alâ lee kari imâ ŋgini, aku apâŋga Damaskus lawea tini laiti. Ŋineŋga walele nâ sinâla ŋalae iyoka pa samba indue imâ ipane naŋa kaika lâ. 7 Naŋa patana ndue akeno tâno kulu, ŋineŋga aloŋo kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa toŋge imâ pana mine tu, ‘Saulo, Saulo, ŋana sâ kâ ŋga noko kuveta wurâta ŋana kuyaula naŋa, a?’ 8 Ŋineŋga aporo taulo tu, ‘Maro, noko nde ea.’ Aku Maro Ŋalae ipai naŋa tu, ‘Naŋa nde Yesu Nasarete tamwatâŋgu. Naŋa nde tamâtani ŋine noko kuveta wurâta ŋana kuyaulana kâ.’ 9 Kinzi tamâta simandi kuku naŋa ŋinde nde simora sinâla nâ, aŋga ŋgua iporo pa naŋa ŋinde, ande siloŋo sondo ku sisama, ande tia.
10 Naŋa akasoŋa mine tu, ‘Maro Ŋalae, kala ŋine naŋa ma aveta mana’. Aku Maro Ŋalae ipaina tu, ‘Kumandi sânda ku pwoka kulâ Damaskus lawea ilo. Tamâta toŋge imo lawea ŋinde, aku i ma iporo pano ŋana vetâŋa pinde apatea pano tu ma kuveta ŋinde.’ 11 Naŋa matâŋgu amora tia, matâŋgu leva-leva nâ, ŋana tu sinâla ŋalae ŋinde muŋga ipane naŋa kaika lâ. Mine kala naneŋgu tamâta sikai mbalauŋgu nâ situla nzâla pana, aku maka kalâ Damaskus lawea ilo.
12 Aku tamâta toŋge imo lawea ŋinde, i ŋa mine Aninia. I uru ipono muli sondo ndo pa Mose ne ŋgua tukuŋa, aku kinzi Juda tamâta rârâni simo Damaskus lawea nenzi morâŋa tu i nde tamâta ara. 13 I nde imâ ipâŋga imandi tiniŋgu laiti, ŋineŋga ipaina tu, ‘Niŋgu-nambwe Saulo, noko mata kumora kilo’. Aku lâ zo ndainani nâ naŋa matâŋgu ara kilo amora i nao. 14 Ŋineŋga Aninia iporo tu, ‘Kinda timbunda nenda Maro Kindeni ipatea noko tu ma kusama i ne ilo-kalo. Aku ipatea lâ tu noko ma kumora Yesu, i Vetâŋa Sondo Warika, aku ma kuloŋo i ne ŋgua lâ i tamwata kawa tona. 15 Noko ma kumo Yesu ne tamâta ŋana kutula i parina pwataki panzi tamâta rârâni. Noko ma kutula ŋgua pwataki panzi ŋana vetâŋa rârâni kumora wa kuloŋo ŋinde. 16 Ayo, kala ŋine sâ tâ ikaino kaika, a? Kumandi sânda, aku kulili pâri ara ne lââ. Ambo noko ma kuno pa Yesu, ande i ma izavaru noko ne kiesaka piti lâ tini.’ ”
21 Andeta Maro Ŋalae ipai naŋa tu, ‘Noko kulâ. Naŋa ma ao noko kulâ panzi tinikoa ŋgu simo malawae ŋinde.’ ”
23 Kinzi wisinzi nâna ŋalae ŋinde, aku sisarâwa pwapwataki. Sikai nenzi pasawaŋa luandondo piti ku sipu tâno pa ŋai, sipu tâno pa ŋai. Aku sinzoro tâno gawura siliŋi kâki tona. 24 Tia ku zugu tamâta nenzi koipu ipainzi ne tamâta tu ma sikai Paulo silâ nenzi luma ilo. Aku ipainzi tu ma sipalili i lâ mbilâo ku sikasoŋa ŋana ŋgu nenzi wisi-nâna ŋinde ne duvi kâ. 25 Kinzi zugu tamâta wâlo nâ sipa Paulo kaika ŋana ma sipalili kâ, andeta ipai zugu tamâta nenzi katonâŋa toŋge imandi waŋgira laiti mine tu, “Naŋa nde Rom lawea warakâŋgu, aku miki ŋandai kao naŋa alâ pa ŋgua nia ŋga. Taitu ŋine miki katu kapalilina. Tiambo Rom ne ŋgua tukuŋa isâu ŋana vetâŋa mine, tiya?”
26 Zugu tamâta nenzi katonâŋa nde iloŋo Paulo ne ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga ilâ iporo pa ne koipu. Aku ikasoŋa tu, “Kala ŋine noko kutu kuveta mana, a? Tamâta ŋine nde Rom lawea warika ma!” 27 Ŋineŋga koipu ilâ pa Paulo, aku ikasoŋa tu, “Noko kuporo pwataki pa naŋa ŋga. Noko nde Rom lawea warika, tiya?” Ande Paulo iporo taulo tu, “Naŋa atogo Rom tamwatâŋgu mine”. 28 Aku koipu iporo mine tu, “Naŋa muŋga ao mbaliŋa ŋalae ŋinde ilâ panzi tamâta ŋalaŋala, ŋineŋga siŋgere ŋgua lâ pepa tini tu naŋa lawea warika lâ Rom.” Ande Paulo iporo taulo tu, “Naŋa aveta mine, ande tia. Naŋa mama nde Rom lawea warika sondo, aku ŋana nzâla ŋinde kâ naŋa apâŋga atogo Rom tamwatâŋgu mine.”
29 Paulo iporo mine, aku marumbu. Kinzi zugu tamâta walele nâ sio nenzi mbilâo ndue aku sipile Paulo silâ pa nia pinde. Aku nenzi koipu kala wisi motu mine nâ, ŋana tu Paulo nde itogo Rom lawea warika, andeta i muŋga ipa Paulo kaika koa tia nâ.
30 Zugu tamâta nenzi koipu ŋinde nde ilo tu isama mine: ŋana sâ kâ ŋga kinzi Juda tamâta sisowe ŋgua lâ Paulo tini. Mine kala wurita kilo, ŋineŋga ikai wâlo piti lâ Paulo tini, aku ipasupwa ilâ panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Juda nenzi tamâta mbâna-mbâna rârâni. Iporo kaika panzi tu ma sipasau kuku i. Simâ sipasau lâ, ŋineŋga koipu ikai Paulo imâ ku iŋgunu imandi naonzi.
<- Pâri Tamâta 21Pâri Tamâta 23 ->