5 Ou-we-konopu kerimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilku teko molemele yemboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, nalo Mini Kake Telimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilku teko molemele yembomane Mini Kake Telimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele. 6 Ou-we-konopu-keri pelemomo konopu kimbu sipe molemo yembomo kolomba, nalo yembo te Mini Kake Telimuni yunge konopumu nokolemo-na pilipe molemo yembomo konde molopa konopu pe nipili molomba. 7 Yembo te ou-we-konopu-kerimu[e] konopu kimbu sipe molemo yembomone Pulu Yemonga ungu manema naa pilipe lipe telemomonga yu Pulu Yemo kinie opa puluemo molemo. Kanu yembomo Pulu Yemonga ungu manema manda pilipe lipe temba aulkemo paa naa lemola. 8 Ou-we-konopu-kerimene ambolemo yemboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu telu kepe naa telemele.
9 Nalo ⸤ibokune tokoromo kanonge yemboma⸥ eno Pulu Yemonga Minimu paa sike konopune molomu liemo Minimuni eno ambolemo-na ou-we-konopu kerimene eno naa ambolemo. Kirasinge Minimu konopune naa molemo yemboma yunge yemboma naa molemele. 10 Sike enonga ulu pulu keri teringime perimumunge enonga kangime kolonge nalo Kirasi enonga konopune molomu liemo kinié eno ulu pulu sumbi nilimu pelemomonga enonga minime konde molonge.[f] 11 Pe Yesusi kolorumu kinie “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunge Minimu enonga konopune molomu liemo yu ungu aku sipe nirimumuni Kirasi Yesusi topa makinjinderimu kanu Pulu Yemone pe enonga kangime kololi ulu pulumu pelemo kangime “Konde pangi.” nimbéla. Yunge Minimu enonga konopune molemomonga yuni aku temba.
12 Akumunge,[g] angokeme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunge yemboma molemolo akumunge⸥ olio-kinie pundu sike angilimo nalo olionga ou-we-konopu kerimenga pundu paa naa angilimo. Olionga ou-we-konopu kerime ungumu pilipu temolo aulke te naa pelemo. 13 Eno ou-we-konopu-keri pelemomonga pilku teko molongi liemo Pulu Yemone ‘Eno mini pali kolangi.’ nilimo. Nalo ‘Minimuni olio lipe tapondomba kinie yunge tondolomone olio ou-we-konopu-kerimenga ulume kolopili.’ ningu toko kondongi liemo kolkolie eno molko kondoko mindi punge.
14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinie yuni nilimo mele pilku molemele yemboma Pulu Yemonga ambolangoma[h] molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥. 15 ‘Eno ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliengi!’ nimbe ka kongono silimo mini te naa lsingi, molo. ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nilimo Minimu lsingi. Kanu Minimuni olio lipe tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu walsilimolo. 16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimolo. Yunge Minimuni olionga minimendo “Eno Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene yundu “Tata.” nie.” nilimo kinie aku sipu nilimolo. 17 Olio yunge ambolangoma molomulu liemo pe yuni yunge yemboma tepa kondolemo monge-melema “Moke tepo siembo.” nimbelie olio simbela, Kirasi-kinie pea limolo. Nalo we naa simbe. Olio ‘Pe yu pea yunge kolea peangana tapu topo molopo kondamili.’ nimbu kinié Kirasi pea tapu topo mindili nombo molomulu liemo ⸤Pulu Yemone yunge tepa kondolemo moya melema Kirasi simbe limbe kinie olio pea simbe limolola⸥.
22 Olio pilimolo, ‘Amboma ambolango kanoko lingendo mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone terimu melema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kinié kepe mindili nongo pereko molemele. 23 Melema mindi molola, olio Pulu Yemone Minimu ou kumbi lepa sipe pe melema pali simbe lipu nosimolo yemboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopolie ulu pulu kerimene olio kundupe ka-mele silimo aku kangimunge olio wendo lipe kangi te lupe, Kirasinge kangimu mele, sipe olio kamu-kumu yunge ambolangoma tepa limbemonga[i] nokopo molemolo.’ nimbu pilimolo.
24 ‘Sike kinié umbu kangine sukundu molopolie molopo kenjilimolo. Pe walse kangi te lupe lipu Pulu Yemonga ambolangoma kamu-kumu molamili.’ nirimulumunge Pulu Yemone olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lsimu.[j] Nalo ‘Isipu kanomolo. Isipu molomolo.’ nimbu pilimolo mele ou kanolemelanje molo ou limelanje ‘Isipu limolo, molo isipe wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemela aulke te naa lelka. Yembo nawene melte ou lipe nosipelie ‘Limbo.’ nimbe pilipe nokopa molemoye? Aku naa telemolo 25 nalo kinié ‘aku sipu limolo, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lipu nokopo molemolo.
33 Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi’ nimbe mako torumu yemboma nawene kote tendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi eno kanopalie enonga ulu pulu kerimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanolemomonga yunge yemboma kote manda tendemba yembo te molo.[k] 34 Pe kinié olio kote tendepalie ‘Nuni teko kenjenu kene pundu toko mongo lieni.’ nawene nimbeye? Te molo. ⸤Kirasi Yesusini kepe aku naa nimbé.⸥ Yu olionga nimbe kolondorumu kanumu. Kolopalie pe yu Pulu Yemone topa makinjinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu purumu akune molopa,[l] yuni Pulu Yemo olionga mawa tendelemo.
35 Kirasini olio konopu mondolemo aulkemo nawene manda pipi simbeye? Umbune temba meltene manda pipi simbeye? Molo kamele mindili temba meltene manda pipi simbeye? Molo yembomane olio teko kenjinge ulu tene, molo engelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale melema molo tomba kanumuni, molo meltene molo ulu tene olio topa kondomba temba kanumuni, molo opa te wendo ombá kanumuni, kanu ulumenga pali tene Kirasini olio konopu mondolemo aulkemo manda pipi simbeye? 36-37 Tene manda pipi naa simbe, paa molo.
38 Na pilio, ‘kololi ulu pulumuni, molo mololi ulu pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu koleana angellomane, molo Setenenga kurumene, molo kinié pelemo ulumene, molo pe pemba ulumene, molo mele tondolomane, 39 molo mulune paa ola melemane, molo mana manie pelemomane, molo mele lupe lupemane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkemo aku ulumenga pali tene manda pipi naa simbe, paa molo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu pilio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkemo Kirasi Yesusi olionga Awilimuni kamu akisinderimu.
<- ROMO 7ROMO 9 ->- a Yakondo kolomongo-awili 7 nilimo akumunge.
- b inie nondopa 8:33-34.
- c bokumunge alsena anjokondo “26.lo”.
- d Ipuru 2:14,17. Yesusi mana ye alierimu (bokumunge alsena anjokondo “32.3.Pikinini Bilong Man”) nalo ulu pulu keri te paa naa terimu (Ipuru 4:15).
- e inie yakondo 6:1-14; bokumunge alsena anjokondo “29.olpelabel”.
- f bokumunge alsena anjokondo “24.laip”.
- g 8:1-11 nilimo akumunge.
- h bokumunge alsena anjokondo “31.3.pikinini bilong God”.
- i bokumunge alsena anjokondo “31.3.pikinini bilong God”, “3.baim bek”, “21.kisimbek”.
- j bokumunge alsena anjokondo “21.kisimbek”.
- k seloinie yakondo 8:1.
- l Mako 16:19.
- m Konana 44:22.