1 Na Pollo, Kirasi Yesusinge kongono tendeli kendemande yemo, yuni ‘Nanga kongonomo tende-pou.’ nimbe na lipe mundupe, ‘Pulu Yemonga temane peangamo ningu siliku andou.’ nimbe na mako torumu yemo molopolie ⸤eno Romo yemboma⸥ ipepámo topo sikiru, 2 Kanu temane peangamo koronga-ou ⸤Yesusi mana naa opili⸥ Pulu Yemone ‘wendo ombá’ nimbe, nimbe panjipe, yunge ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane[a] ‘bokune molopili tangi.’ nirimu kinie yunge boku kake telimu toringi molemo temane peangamo. 3 Kanu temane peangamo Pulu Yemo yunge Malo, olionga Ye Awili Yesusi Kirasimunge temanemo. Yu Kingi Depisini kalopa lsimu yembomane meringi yemo.[b] 4 “Yu Pulu Yemonga ye kake telimu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemo yunge tondolomone yu yembo ono koleana topa makinjinderimu-ne lomboropa ola molorumu aku tondolomone yu Pulu Yemonga Malo molorumu mele ‘kanangi.’ nimbe Pulu Yemone lipe ora sirimula. 5 Yesusi Kirasini terimumunge Pulu Yemone ‘Yesusinge imbi ola molopili.’ nimbe[c] olio we kondo kolopa olio ‘yunge kongonomo tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu kongonomo temolo tondolomo sirimu. Aku kongonomo isipe: Koleamanga pali yembomane ⸤‘Yesusi sike Pulu Yemonga Malo. Sike olio lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie yuni “Teaa.” nilimo ungume pilku liku tenge kongonomo andopo temolo. 6 ‘Koleamanga pali yemboma’ nikiru akumu ⸤eno Romo yemboma ipepámo topo sikirumu⸥ enondo pea nikiru. Eno pea Pulu Yemone mako topa ‘Yesusi Kirasinge yemboma molangi waa.’ nirimu yemboma.
7 Eno Romo yemboma Pulu Yemone konopu mondopa, eno mako topa ‘Yunge yembo kake telime molangi waa.’ nirimu yemboma[d] nane ipepámo eno topo sikiru.
8 Ou nane enondo nikiru: Eno Yesusi Kirasi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele ma kolea pali yembomane temane toko silimelemonga nane Yesusi Kirasinge imbi lepo nanga Pulu Yemo kinie “Ange.” nikiru. 9-10 Nane Pulu Yemo kinie ungu nilio kinie alieli nane eno nimbu pilipulie eno kepe ⸤‘tondolo pupili molangi.’ nimbu⸥ Pulu Yemo mawa tepo nimbu molio mele nanga tondolomane pali yunge kongonomo mindi tondolo mundupu tepo yunge Malonga temane peangamo andopo topo silio aku Pulu Yemo walsikulie “Sike Pollone nu-kinie olionga nimbe mawa tendelemonje?” ningu walsilimelanje yuni “Sike aku tendelemo.” nilke. ‘Na eno molemelena wambo.’ nimbu ‘Pulu Yemone aulke te lipe sipili.’ nimbu alieli tondolo mundupu yu mawa tepo moliola.
11 ‘Eno ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yemboma kamu tondolo munduku pilku konopu tondolo pupili molangi kene Mini Kake Telimuni eno sewe anjipe molko kondonge ulu pulu mare sipili kene eno lipu tapondambo pea molamili wamboa!’ nimbu aku sipu mawa tepo molio. 12 ‘Nane tondolo mundupu pilio ulumuni eno lipu tapondambo. Enone tondolo munduku pilimele ulumuni na liku tapondangi. Aku temolo kinie na kepe eno kepe olio pea tondolo mundupu pilimolo mele paa tondolo pupili.’ nimbu pilipulie ‘Paa wamboa!’ nimbu molio. 13 Angokeme, nane wale awisili ‘eno molemelena kanambo wamboa!’ konopu lelio nalo ou aulke te naa lepa ulu wendo olemomane na pipi silimo, aku konopu lepo molio mele ‘kinié paa piliengi!’ nimbu eno nimbu sikiru. Na kolea lupemanga andopo yemboma ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nimbu lipu tapondolio mele ‘aku sipu eno kepe molemele mele tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbu ‘paa wamboa!’ nimbu molio.
14 Giriki yemboma kinie we yembo lupema kepe,[e] pilipe konginjeli pelemo yemboma kinie we-umbu-konopu pelemo yemboma kepe, akumenga pali kongono tendeli kendemande yemo Pulu Yemone ‘molani.’ nirimu-ne naa tembo kinie kapola naa temba.[f] 15 Akumunge eno Romo yemboma kepe ‘temane peangamo topo siembo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.
16 Aku temane peangamonga Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo tondolomo pelemomonga na temane peangamo topo simbondo pipili naa kolio. Juda yemboma kumbi lepa, we yembo lupema kinie pea, akumenga yemboma ⸤‘temane peangamo sike’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma[g] pali itemane peangamone lipe tapondolemo. 17 Pulu Yemone yemboma kanopa ‘Yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo mele[h] aku temane peangamone lipe ora silimo kanumu. Olio alieli ‘Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo kanu ulumuni mindi Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo. Pulu Yemonga bokune ungu te molemo akumuni aku sipe nilimola. Akumu isipe:
18-19 Pulu Yemo yu molemo mele yuyu eno lipe ora silimo-na yembomane manda mona kanonge akumunge yuni mulu koleana kanopa molopalie yu bulu siku ulu pulu keri telemele yemboma aku telemelemonga eno kanopa keri kanopa eno umbune simbe telemo mele lipe ora silimo. Aku telemelemonga enone ungu sikemo toko manie mundulimele. 20 Pulu Yemone mulu maselo terimu kinie kepe yandopa yandopa mele terimume pali yembomane kanolemele akumunge yunge alieli pepa mindi pulimo tondolomo kinie yu yuyu ulu pulumu pelemo mele kinie mongone naa kanolemele ulume kanokolie pilimele. Yuni terimu melemane lipe ora silimo kanolemele akumunge yuni ‘eno mongo liengi.’ nimbé kinie enone ‘naa pilierimulu.’ manda naa ninge.
21 ‘Pulu Yemo sike molemo.’ sike niringi nalo ‘Yu Pulu Yemo’ ningu yunge imbi liku ola mundunduku kapi ningu yu-kinie “Ange.” naa niringi, eno konopu naa pepa kekelepa mele toko konopume sumbulu topili moloringi. 22 ‘Olio pilipe konginjeli paa pelemo.’ sike nilimele nalo eno konopu naa peli yemboma molko, 23 Pulu Ye alieli molopa mindi púlimu popo naa toko munduku siye kolko, kolo wangoko mana yemboma kinie kera kinie wambiye kinie we mele takera melemanga pali none telime manda manjiku teko anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kapi niringi.
24 Aku siku Pulu Yemo kinie teko kenjeringimunge yuni nimbendo: “Kapola, eno konopu kerimene kundupe meli purumu kinie ulu pulu keri awisili teko wa ulu kerinele kinie enonga kangime enono teko kenjiku,[j] aku telemele mele we waka kolko teko molangi.” nimbe siye kolorumu. 25 Pulu Yemonga ungu sikemo munduku siye kolko kolo wangoko kolo toli ungumu konopu mondoko ‘piliemili.’ ningu, Pulu Yemone terimu melema liku anjiku ‘aku melemane olio nokolemele pulu yema’ kolo toko ningu popo toko kapi ningu, melema pali terimu Pulu Ye sikemo, yunge imbi alieli liku ola mundulimelanje papu, aku Pulu Yemo munduku siye koloringi. Melema pali terimu Pulu Yemonga imbi paa sike ‘alieli ola mindi molopili.’ nimbu lipu ola mundundemili.
26 Aku teringimunge Pulu Yemone ‘eno ulu kerime we waka kolko teko molangi.’ nimbe eno siye kolorumu. ⸤Akumunge⸥ ambomane yema-kinie telemela mele naa teko ambomane amboma-kinie enono teringi. 27 Aku sipe mele yemane kepe amboma-kinie konopu mondoko telemela mele munduku siye kolko, yema-kinie enono konopu mondoko teringi. Yemane yema-kinie pipili teli ulu kerime teringimunge enonga ulu teko kenjeringimenga mele kalolime linge.
28 Ulu teringimunge ungu te pelemola, akumu niembo: ‘Pulu Yemo sike molemo mele naa pilipu molomolo kinie uluri molo.’ niringi akumunge Pulu Yemone ‘Ulu paa kerime konopuni pilinge konopume mindi pepili yembomane manda naa pilku telemela mele we teko molangi.’ nimbe siye kolorumu.
-
a bokumunge alsena anjokondo “1.aposel”, “13.God”, “35.profet”.
b bokumunge alsena anjokondo “32.2.Pikinini Bilong God”, “6.Bikpela”, “23.Krais”, “32.1.Pikinini Bilong Devit”.
c bokumunge alsena anjokondo “28.nem”.
d Pulu Yemone ya ‘Yunge yembo talape kake teli yemboma molangi.’ nirimu yemboma kinie, yakondo nondopa 1:6 ‘Yesusi Kirasinge yemboma molangi.’ nirimu yemboma kinie, paa telumu. Yembo lupe lupe paa molo. Inie anjokondo 15:25,26,31 kinie 16:2,15 kinie ‘Pulu Yemonga yemboma’ nirimu kinie yembo talape telu sipemondo nirimula.
e bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”, “2.arapela lain”.
f Ya yembo talape kise nikimu akumu yembo talape talondo nikimu. “Giriki yemboma kinie” “pilipe konginjeli pelemo yemboma kinie” nikimu akumu yembo talape te; “we yembo lupema kepe” “umbu konopu peli yemboma kepe” nikimu akumu talape telumula. Lipe tere lepa talape talo.
g bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.
h bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.
i Apakake 2:4, Gallesia 3:11, Ipuru 10:38, Jono 3:36.
j inie nondopa 1:26-27.
k inie anjokondo 13:13, OuKorini 5:10-11, 6:9-10, PeKorini 12:20-21, Gallesia 5:19-21, Epesasi 4:31.