4 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimene yundu topondoko ningendo: “⸤Sike nikinu nalo⸥ ikolea ku lieline molemolo. Iyemboma manda nonge mele pillawa kaloli tena lembana lipu simoloye?” niringi.
5 Yesusini enondo “Pillawa kaloli nambeko nosikimiliye?” nimbe walserimu kinie
6 Kanu kinie yuni maku toko moloringi yembomando “Manie molaa.” nimbelie, pillawa kaloli yepoko pakera lipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe, akume pike lepa yu lombili andolimendo “Yemboma moke teko siee.” nimbe eno sirimu. Nirimu kanu mele teringi. 7 Eno oma kaloli kanga pokore kepe noseringila, akume lipe ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Angela.” nimbelie yu lombili andolimendo “I me yemboma moke teko siee.” nirimu.
8 Yemboma ⸤langime⸥ noringi kinie olo terimu. Pe langi kakena lierimume lombili andolimene liku wale basiketemanga lakilieringi, wale awili yepoko pakera pekelierimu. 9 Ye po tausinini aku langime noringi.
12 ⸤Aku siku walseringi kinie pilipe keri pilipelie Yesusi⸥ yunge konopune paa umbune terimu-ne múlu awili tepa lipelie nimbendo: “Kinié mana molemele yembomane “Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele kanamili tei.” ningu na nambemune mawa telemeleye? ⸤Na molio mele nambemune “Sike.” we naa ningu tondolo munduku pilimeleye?⸥ Nane eno sike nimbu sikiru: ⸤Na Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telembolo mele⸥ lipe ora simbe kanonge ulu tondolo te, kinié mana molemele yemboma-kinie wendo naa ombá.” nirimu. 13 Aku sipe nimbelie nirimumuni, eno mundupe siye kolopa sipine suku kelepa pupelie nomune nekendo purumu.
16 Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoli yemane enono kerepale ningulie ningendo: “Olio pillawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge aku sipe nikimunje.” niringi.
17 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Enone “Pillawa kaloli naa memulu.” ningu nambemune kerepale nikimiliye? Eno kinié kepe naa kanoko, mimi siku naa pilkimiliye? Na tondolo te perimu-ne pillawa kalolime-kinie ulu tondolo te terindu mele eno naa pilieringiye? Eno konopu naa pepili molemelemonga nane nikiru mele ungu pulumu naa pilkimiliye?[i] 18-19 Eno mongo angilimo nalo melema naa kanokomeleye? Komu angilimo nalo ungume naa pilkimiliye? Pillawa kaloli kise pakera lipu pike lepo ye pape tausini moke tepo sirindu kanumu eno komu sindikimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinie⸥ langi kakena lierimume liku wale basikete nambeko toko peke siringiye?”[j] nirimu kinie
20 ⸤Yuni enondo kelepa nimbendo:⸥ “Pe pillawa kaloli yepoko pakera lipu pike lepo ⸤yembo⸥ po tausini moke tepo sirindu kinie ⸤nongo pora siringi kinie⸥ wale basikete awili nambeko langi kakena lierimume toko peko siringiye?” nimbe walserimu kinie
21 Yuni enondo ⸤kelepa⸥ nimbendo: “Enone kinié kepe mimi siku naa pilkimiliye?”[k] nirimu.
23 Aku niringi kinie Yesusini mongo keri lierimu yemo ki ambolopa taono ulsukundu meli pupelie yunge mongoselonga lkambe topa kandopa kimuni ambolopalie nimbendo: “Nu kinié melte kanokono molo moloye?” nirimu kinie
24 yemone olando sipe kanopalie nimbendo: “Na kinié yembo mare, eno unjo melema ongo pukumili kanokoro.” nirimu.
25 Yesusini yunge mongoselonga kelepa ambolorumu kinie yemo yu mongo makilipe melema pali mongoselone sumbi sipe kanorumu.
26 Yesusini yemondo “Ulkendo pu.” nimbelie nimbendo: “Nu kelko ulkendo punindu ne kolea ⸤molopo wendo ombulu⸥ akune ⸤kelko yando⸥ naa pu.” nirimu.[l]
28 Enone yundu ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te ⸤oukolorumu kinié lomboropa ola molemo.⸥” ningu pilimele.” niringi.[n]
29 Aku niringi pilipelie Yesusini enondo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo eno enono na nawe nilimeleye?” nirimu.
30 ⸤Pitane aku nirimu pilipelie⸥ Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enone anjo yembo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.[o]
32 Yesusi yu-kinie wendo ombá mele aku sipe sumbi sipe nimbe para sirimu kinie pilipelie Pitane yu anjo lipe memba pupelie ⸤Yesusi yuni “Na toko kondonge.” nirimumunge⸥ yu pulu polopa iri torumu. 33 Nalo ⸤yuni kurumenga nomi Setenene[s] ungu umbu tondorumu mele pilipelie nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini topele topa yu lombili andolime kanopalie Pita iri topalie yundu nimbendo: “Setene, nu anjo pa! Nu Pulu Yemone konopu lemo mele naa leno. Yembomane konopu lemele mele mindi leno kene anjo pu!” nirimu.
34 Kanu kinie yembo akune liku maku toko moloringime pali kinie yu lombili andolime pea “Na moliona waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili. 35 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo te na konopu mondopa nanga yembomo molopa, ‘Yemboma temane peangamo piliengi!’ nimbe eno nimbe sipe molomba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe. 36 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo. 37 Yembo tene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu topo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe.
38 “Nanga yembo mare ulu pulu keri teko Pulu Yemo munduku siye kolko mele lupema imbi liku ola mundunduku molemele yemboma-kinie molkolie pipili kolko ningendo: “Olio Yesusinge ungume pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yembomane naa piliengi!” ningulie na kiyengo ningu lombili andolemele yemboma, eno-kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo[t] pe Lapanga tondolo patelimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yemboma molongena yunge yemboma mona molongendo we yemboma molongena kanokolie, yu ou naa opili ‘Olio yunge yemboma molemolo mele we yembomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yemboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa waa!” nimbéla.” nirimu.
<- MAKO 7MAKO 9 ->- a Mateyu 15:32-39. Ye pape tausini (5000) langi sirimu temanemo inie yakondo 6:30-44.
- b bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.
- c kolea ungu pulumu Mateyu 15:39*.
- d Mateyu 16:1-4.
- e bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.
- f ungu pulu te Mateyu 16:1***.
- g ungu pulu te Jono 2:11*.
- h Mateyu 16:5-12. “Isi” nilimunge pulumu Mateyu 16:11-12, bokumunge alsena anjokondo “49. yis”.
- i inie yakondo 6:51-52.
- j inie yakondo 6:38-44.
- k Langi molo tomba kinie Yesusini wale talo terimu mele altopa manda telka. Langi sikemondo naa nirimu (Mateyu 16:11).
- l Yesusini terimu mele ‘aku koleana yemboma naa piliengi.’ nimbe yemondo “Aku koleana naa pu.” nirimunje? Wale mare “Naa ni.” nirimu ungu mare inie yakondo 1:44, 5:43, 7:36 kanani. Kolea akumu Besaida; yemonga ulkemo akune naa angilierimu lemo.
- m Mateyu 16:13-20, LLuku 9:18-21.
- n ungu pulu te Mateyu 16:14*. Ungu te inie anjokondo 9:11-13. Bokumunge alsena anjokondo “35.profet”.
- o inie yakondo 1:44. Ungu pulu te LLuku 9:21*.
- p Mateyu 16:21-28, LLuku 9:22-27.
- q aku mele pe wale yepoko nirimula, inie anjopa 9:9,12, 10:32-34, 10:45.
- r bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “34. pris”, “41. saveman”.
- s bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.
- t Yesusi yuyu kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.