4 Yuni aku terimu kinie kanokolie kanune moloringimenga marene konopu keri panjikulie anjo yando enono ningendo: “Aku kopongo welemo nambemune we tepa kenjikimuye? 5 Aku welemo kou mone limelanje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipulie yembo koropama moke tepo silimela.” ningu ambomo tondolo munduku iri toringi.
6 ⸤Enone ambomondo aku siku niringi pilipelie⸥ Yesusini enondo nimbendo: “I ambomo-kinie nambemune ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinie ulu peanga te temu kene yu-kinie ungu awisili naa ningu munduku siye kolangi. 7 Yembo koropama eno-kinie alieli molonge kene ‘Eno lipu tapondamili.’ ninge walemanga pali eno manda liku tapondonge nalo na eno-kinie alieli naa molombo. 8 Ambomone ‘Manda tembo.’ konopu liemu mele temu. Na ono tengemonga yuni isili-ou iwele mune tolimu nanga kangine omba ondo lendemu.[g] 9 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ma koleamanga pali ⸤nanga⸥ temane peangamo andoko toko singe kinie i ambomone kinié temu temanemo kepe ‘Yembomane pilkulie ‘Yuni tepa kondorumu.’ ningu piliengi!’ ningulie aku temanemo toko singela.” nirimu.
13 Aku siku ningu walseringi kinie yuni yu lombili andoli talo lipe mundupelie nimbendo: “Ne kolea awili ⸤Jerusalleme⸥[l] suku pukululie, ye te mingine no kolopa meli ombá aulkena puku kane-kane tokololie yu lombili pangili.[m] 14 Yu suku pumbe ulkena ⸤suku pukululie⸥., ulke pulu yemondo ningelendo: “Ungu Mane Silimuni isipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andolime kinie[n] olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalime naa topa we omba purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tena lemoye?” nimu.” niengili. 15 Aku ningele kinie yuni elo ulkemonga olakondo suluminia awili te, akune langi noli polo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melema pali ou teko mimi tengi lembamo, lipe ora simbe. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimi teangili.” nirimu.
16 Kanu kinie yu lombili andoli ye akuselo kolea awili akumunge suku pukulu, Yesusini nirimu kanu mele ulu akume teli lierimu kanoko lendekololie, akune Pulu Yemone enonga anda-kolepalime naa topa we omba purumu mele pilinge kongi sipisipi walo nongemo teko mimi teko noseringili.
17 Ipupene ena pupe kolea kala torumu kinie Yesusi kinie yu lombili andoli rurepo kinie oringi.
18 Langi nongo moloringi kinie Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno pea molopo langi nokomolomanga ye tene na lipe nanga opa puluema simbe.” nirimu.
19 ⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ enonga konopune umbune terimu pilkulie yu mele mele walsikulie ningendo: “Awilimu, nando nikinuye?” niringi.
20 Yesusini topondopa nimbendo: “Eno nanga ye rureponga ye te na kinie langime polo awi-suku-singine ola lemo te walsikele lipu nombolo yemone na lipe, opa puluema anjo simbe.” nirimu. 21 “Kinié Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinie tenge mele koronga ou ningu panjeringi temanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune sukundu molemo mele[o] sike opa puluemane tenge, nalo yu lipe opa puluema simbe yemo mindili nomba paa molopa kenjimbe. Yu molopa kenjimbemonga yu anumuni naa melkanje papu. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu.
23 Pe no waene kapo te lipelie Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbe eno sirimu kinie enone pali ⸤kanu no waenemo⸥ noringi.
24 Yuni nimbendo: “I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinie yunge yemboma kinie molonge mele⸥ ungu te nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu[r] ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu yembo awisilinge nimbu nanga mememo ondo lendepolie ⸤kolombo⸥ aku mememo imu.[s] 25 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Isili-ou na no-waene altopo paa naa nombó. Pemindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana[t] no waene kondemo kelepo nombó.” nirimu.
26 ⸤Langi nongo pora sikulie⸥ eno Pulu Yemonga konana te ningulie, pena puku ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola puringi.
29 ⸤Yesusini aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane nimbendo: “Enone pali ‘Nu sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele manie pumbe kinie nu munduku siye kolongi liemo nane nu aku sipu paa mundupu siye naa kolombo, paa molo.” nirimu.
30 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: Paa kinié ipulueli, kera gulta wale talo sipemo ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
31 Nalo Pitane tondolo mundupe nimbendo: “Na nu-kinie tapu tolembolomonga olto pea “Tomolo.” ningi liemo kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbo.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimolo.” niringila.
35 Aku nimbelie yu yuyu laye kolte anjo pupe koporongo langopa tamalu pepalie yu-kinie nondopa wendo ombá mele ‘Wendo naa omu liemo paa papu.’ nimbe[y] Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo: 36 “Nanga Tata, nuni ulume pali manda teleno kene na mindili noli no mingine no nombómo[z] ‘Naa nambo.’ nieni. Nalo ‘Nane tepolie nanu konopu simbo.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
37 Aku nimbelie kelepa yunge lombili andoli ye yepoko moloringine yando omba eno uru peringi kanopalie Pitando nimbendo: “Saimono, nu uru penu lemo. Nu uru naa peko ena laye-kolte manda we kanoko kondoko naa molenaye? 38 ‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene.’ ningulie ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo kinie ungu ningu kanoko kondoko molayo. Sike ‘tepo kondamili.’ nimbu konopumene pilimolo nalo temolondo kangimu siye tepa tondolo naa pulimo.” nirimu.
39 Aku sipe nimbelie yu altopa anjo pupe ou Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa terimu mele altopa nirimu.
40 Altopa yando orumu kinie eno uru paa orumu kulu altoko uru peringi kanorumu. Enone uru peringimunge pipili kolkolie yundu ninge mele naa pilieringi.
41 ⸤Altopa⸥ wale yepoko sipemonga ⸤anjo pupe Pulu Yemo kinie ungu nimbé pupe⸥ kelepa yando ombalie yuni enondo nimbendo: “Nambemune we uru peko múlu pilku molemeleye?[aa] Manda peame! Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu pulu keri telemele yema liku singe enamo[bb] wendo ombá tekemo. 42 Ola angilku pamili wame! Na lipe anjo simbe yemo okomo kanaa!” nirimu.
47 Aku teringi kinie kanopalie ⸤Yesusi-kinie⸥ nondoko angilieringi ye tenga[ff] lou pokete-napimu kulu topa wendo lipe Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye te yunge komu te topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu.
48 Kanu kinie Yesusini ⸤yu ka singe oringi⸥ yemando nimbendo: “Na ‘yembo topa wa noli yere molemo.’ konopu lekolie na ka singendo yembo toli lou pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? 49 Ulke tembele ⸤kerepulune we yemboma maku toko molemele⸥ koleana alieli eno pea molemolo kinie ungu mane sipu molio kinie na liku ka naa silimele kanumu. Nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune toringi molemo mele kamu wendo ombámonga enone tenge tekemele ulume wendo okomo.” nirimu.
50 Kanu kinie yu lombili andolime pali ⸤‘Olio pea ka singenje.’ ningu pilkulie⸥ yu munduku siye kolko eno talopa leko puringi. 51 Kango ye te múlu telu mindi pakopa Yesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi ka siringi yemane⸥ amboloringi kinie 52 yunge múlumu ⸤mindi⸥ ambolko molangi, melte naa panjipe we-we talopa lepa purumu.[gg]
55 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga kanjollo yema pali[kk] kinie, akumene Yesusi yu toko kondongendo ulu te tepa kenjerimu ulu te ‘Yembo tene ‘yu isipe isipe tepa kenjerimu.’ nipili.’ ningu yembo te kororingi nalo yembo te naa kanoko lsingi. 56 Yembo awisilini ongo ungu mare kolo toko “I sipe isipe tepa kenjerimu.” niringi nalo enonga ungume kapola naa terimu.
57 Kanu kinie ye marene yu tepa kenjerimu mele ola angilku kolo toko ningendo: 58 “I yemo isipe nirimu pilierimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalemolo⸥ ulke tembelemo, mana yemane takoringimu nane topo tekisipulie mana yemane manda naa takonge ulke te wale yepoko omba pupili kolo wangopo takombo.” nirimu.[ll] ⸤Yuni aku nirimumunge ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepalie aku nirimumu nimbe kenjerimunje⸥.” niringi. 59 Eno kepe laye lupe lupe niringi, enonga ungume kapola naa laterimu.
60 Aku niringi pilipelie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo eno maku toringine ola angilipe Yesusi walsipelie nimbendo: “Ungu te topondoko naa nikinuye? Nu teko kenjerinu mele nikimilimu nambolka ulumu teko kenjerinumundu nikimiliye?” nirimu. 61 Nalo Yesusi ungu te topondopa naa nimbe we angilierimu.
62 Yesusini nimbendo: “Akumu na.” nirimu. “Pe walse Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo,[mm] Ye Tondolo Olandopa Pulimu ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki-umbukundu molopa, kupemanga ola molopa manie ombá eno kanonge.” nirimu.[nn]
63 Aku sipe nirimumunge ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’ nimbe nirimu kulu⸥ pilipelie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipe keri pilipe⸥ yunge wale pakolimu yuyu ambolopa sungu sipelie nimbendo: “Kinié yuni mongo lsimu mele nimbe simbe yembo te pea nambemune koromoloye? 64 Yu yuyu paa sike Pulu Yemo ungu taka tondokomo pilkimulu. Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinie nambe-eamiliye?⸥” nirimu kinie
65 Kanu kinie enonga ye marene yunge kumbikerena olkambe toko munduku, yunge kumbikeremo múlu tene pipi sindikulie ki-lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si!” niringi. Ele yemane yu liku larauwene toringi.
66 Kanu kinie Pita ulke maniekondo, yemboma liku maku toko moloringi koleana molorumu kinie[oo] Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ambo te Pita molorumune ombalie 67 yu tepe pilipe molorumu kanopalie neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “Nu kepe Nasarete ye Yesusi kinie pea tapu toko moloringi kanumenga ye te lemo.” nirimu.
68 Pitane kolo topalie “Molo!” nimbe “Nu nikinu mele na naa pilkiru!” nirimu. Aku sipe nimbelie ulke kerepulune purumu kinie kera gulta ko torumu.
69 Pita yu ulke kerepulune pupe molopili kanu kendemande ambomone yu kanopalie akune angilieringi yembomando altopa nimbendo: “I yemo Yesusinge talape ye te lemo.” nirimu.
70 Pitane altopa “Molo!” nirimu.
71 Aku niringi kinie Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupe mi lepalie nimbendo: “Paa sike nikiru. Eno nikimili yemo paa naa kanolio! Kolo tokoro liemo Pulu Yemone na topa kondopili.” nirimu.
72 Aku nirimu kinie tamburumbu kera gulta wale talo sipe ko torumu. Aku terimu kinie pilipelie Yesusini yundu “Kera gulta wale talo sipe ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu[pp] Pita kelepa pilierimu. Pilipelie ⸤‘Ama, paa tepo kenjendu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lierindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ kola paa awili tepa terimu.
<- MAKO 13MAKO 15 ->- a Mateyu 26:1-5, LLuku 22:1-2.
- b bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.
- c bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.
- d Mateyu 26:6-13, Jono 12:2-8, LLuku 7:36-39.
- e bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.
- f Ambomo yu Maria, Jono 12:3. Kopongo-wele imbimu sipaikenate. Isirele yembomane ulu pulu te teringi mele tembando ‘Yesusi konopu mondolio.’ nimbe aku terimu.
- g Mateyu 26:12*.
- h Mateyu 26:14-16, LLuku 22:3-6.
- i Mateyu 26:17-30, LLuku 22:7-14,21-23,17-20,39; 14:18-21,26 Jono 13:21-22, 18:1.
- j bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.
- k bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.
- l Betani pekolie Jerusalleme punge puringi kinie aku sipe nirimunje.
- m Amboma mindi no kolko meringimunge yemo paasumbi siku kanongele.
- n bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.
- o Aisaya 53, Konana 22.
- p Mateyu 26:26-30, LLuku 22:17-20,39; 14:22-25 Ou Korini 11:23-26; 14:26 Jono 18:1.
- q ungu pulu te Mateyu 26:26*.
- r bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.
- s ungu pulu te Mateyu 26:28**.
- t bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
- u Mateyu 26:31-35, LLuku 22:31-34, Jono 13:36-38. Pitane sike pe terimu mele temanemo ya 14:54,66-72 molemo. Yesusini pe Pita-kinie terimu temanemo Jono 21:15-19 molemo.
- v Sekaraya 13:7. Bokumunge alsena anjokondo “44.1. sipsip”.
- w inie anjokondo 16:7, Jono 21:1-23.
- x Mateyu 26:36-46; 14:32-38 LLuku 22:40-46.
- y
- z ungu pulu te Mateyu 26:39*.
- aa ungu pulu te Mateyu 26:45*.
- bb ungu pulu te Mateyu 26:45**.
- cc Mateyu 26:47-56, LLuku 22:47-53, Jono 18:2-12 kinie molemo nalo laye lupe lupe mele toringi. Pe teringi mele temanemo Jono 18:12 ekendo-23 mindi molemo.
- dd bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.
- ee ungu pulumu Ungu Mane Silimu Jono 1:38*.
- ff Aku terimu yemo Saimono Pita kanumu (Jono 18:10). Ye torumumunge imbimu akune nimbe molemola.
- gg Kanu kangomo itemanemo boku torumu ye Jono Makonje? Ye marene Yesusinge temanemo boku toringi yemane itemanemo naa toringi, Makone mindi topa, imbimu naa nimbe sirimu. Jonone aku sipe mele terimula (Jono 13:23, 21:20,24). Jono Mako yu sike Jerusalleme suku perimu (Lipe Mundorumu Yema 12:12).
- hh Mateyu 26:57-68, LLuku 22:54,63-71.
- ii bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”, “41. saveman”.
- jj Mateyu 26:14-16, LLuku 22:3-6.
- kk bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.
- ll Yesusini sike nirimu mele Jono 2:19 molemo.
- mm bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.
- nn inie yakondo 13:26.
- oo inie yakondo nondopa 14:54.
- pp inie yakondo 14:30, Jono 13:38.