5 yuni enondo nimbendo:
7 “Kolea marenga opa awili teko tenge mele pilku, ‘Opali talou opa awili isipe isipe wendo ombá.’ ningu we ninge kinie pilkulie mini-wale naa mundengi. Opa tengema kinie aku ulume Pulu Yemone ‘Ou wendo opili. Laye pe mele ya ma koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbe panjerimumunge aku ulume sike wendo ombá nalo aku kinie mulu maselo ou naa pora nimbé. 8 ⸤Mulu ma pora nimbé walemo ou wendo naa opili umbune awili mare wendo ombá.⸥ Yembo talape awili te kinie talape awili te kinie opa tekolo, ye nomi kingi marenga talapema kinie marenga talapema kinie opa tenge. Ya ma kolea tenga tenga ma jimi-jimi tepa, engele lepa, aku sipe temba. Ambo tene ambolango kokele kanopa limbendo ou mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbé walemo kokele wendo ombándo umbune lupe lupe aku sipema ou wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥
9 “⸤Kanu ulume wendo ombá walemanga⸥ yemboma mimi siku kanangi. Enone ⸤‘Na lombili andoli yemboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ eno ⸤mare liku ambolkolie⸥ kanjollomanga makumenga mengo puku kote tendeko, eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku kopene tongela. Eno nanga yemboma molongemonga eno ⸤mare ka siku⸥ gapomano ye awilime kinie ye nomi kingime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. Aku siku tenge kene eno enono kanoko kondoko molayo. ⸤Nalo kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie⸥ enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu eno ningu singe. 10 Temane peangamo ‘Yemboma pali piliengi!’ ningu koleamanga pali andoko ou ningu singe ⸤kinie, pe mulu ma pora nimbé walemo kamu wendo ombá⸥.[f] 11 Eno ka siku kote tendenge kinie ou ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. Eno ungu ningema enono pilkulie naa ninge. Mini Kake Telimuni enonga kerena molopalie nimbe simbe ungume enone anjo ninge kene aku tenge enamonga eno ungu ninge mele pilkulie aku siku ninge.” ⸤nirimu.⸥
12 “⸤Aku walemanga⸥ angenuni yunge kandi angenu ⸤nanga yembo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimbe kote tendemba. Lapane yunge kandi ambolangoma akula temba. Ambolangomane kepe enonga kandi anupili lapali-kinie mumindili kolko kotena mengo puku “Toko kondangi.” ningela. 13 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge, nalo na munduku siye naa kolko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbé.”[g] ⸤nirimu.⸥
18 “Pulu Yemondo mawa tekolie, ‘Ali telemo olimenga kanu umbunema wendo naa opili.’ nieyo. 19 Kanu walemanga umbune paa awilime wendo ombá, Pulu Yemone ou mulu ma pulu polopa terimu kinie kepe, yandopa kinié kepe umbune aku sipe te wendo naa orumu. Pe kepe aku sipe umbune awilime naa wendo ombála. Akumunge aku siku Pulu Yemo kinie mawa teangi. 20 ⸤Kanu umbunema wendo ombá kinie⸥ Awili ⸤Pulu Yemo⸥ ne ‘Nondopa pora nipili.’ nimbe ou naa nimbe panjilkenje yemboma pali kolemela. Nalo Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yemboma molangi.’ nirimu yemboma ‘Naa kolangi.’ nimbe ‘Umbune wale akume nondopa pora nipili.’ nimbe, nimbe panjerimu.
21 “Kanu umbune omba pemba walemanga yembo marene ningendo: “Kanaa! Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ya omba molemo.” ninge molo “Nena omba molemo.” ninge kinie enonga ungume naa pilku, ‘Sike nikimili.’ ningu naa piliengi! 22 Ye mare ongolie kolo toko ningendo: “Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimu na.” ninge, molo kolo tokolie “Pulu Yemone ungu umbu tondomume pilipulie ombo nimbu sikimulu.” ninge. ‘Yemboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yembomane kepe lipu lou sipu, nikimulu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu tondolo kapola telemoma mele manda manjiku ulu tondolo lupe lupema tenge. Nalo Pulu Yemonga yemboma aku siku kondi tongekinie enonga ungume naa pilku, liku su singe. 23 Akumunge, pe ulu akume wendo ombá mele ‘Eno oupiliengi!’ nimbu ya nimbu sikiru mele pilkulie kanoko kondoko molaa!” ⸤nirimu.⸥
26 Aku temba walemonga Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pulimu kinie, pa awili-tepa telimu kinie kupe tenga suku molopa kamu manie ombá[n] yembomane kanonge. 27 Ombalie yuni yunge angelloma lipe mundumbe kinie eno winjo mendo anjo yando mulu ma koleamanga pali puku Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe ou mako torumu yemboma sukundu sukundu linge.” ⸤nirimu.⸥
30 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kinié molemele yemboma ou naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru ulume pali wendo ombá. 31 Mulumu kinie mamo kinie pora nimbé nalo nanga ungu nilioma paa pora naa nimbé. ⸤Nilio mele pali paa sike wendo ombá.⸥”[p] ⸤nirimu.⸥
35 “Ulke pulu yemo sike ombá nalo yu ombá walemo naa pilimele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molayo. Ipupene ombá, molo awi-burumi ombá, molo kolea tangombando kera gulta ko tolemo kinie ombá, molo ipulueli ou ombánje, eno naa pilimele kene 36 “Na urupeambo walsikele yu lipe sinjipe omba na kanomba.’ ningu, kanoko molangi.’ nimbu nikiru.
37 “Enondo inikiru mele yembomando pali nikirula, ‘⸤‘Ombá.’ ningu⸥ kanoko molangi.’ nimbu nikiru.” nirimu.
<- MAKO 12MAKO 14 ->- a Mateyu 24, LLuku 21:5-36.
- b Mateyu 24:1-2, LLuku 21:5-6.
- c tembele ulkemanga pikisa te inie yakondo 11:16 nondopa molemo.
- d pe sike wendo orumu mele ungu pulu te Mateyu 24:2*.
- e Mateyu 10:17-22, 24:3-14, LLuku 21:7-19, 12:11-12.
- f Mateyu 24:14. Bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain” kananila.
- g bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.
- h Mateyu 24:15-28, LLuku 21:20-24.
- i Ipuru 9:7, LLipai 16:2-3,32-34.
- j ungu pulu te Mateyu 24:15*.
- k Mateyu 24:29-31, LLuku 21:25-28.
- l Mateyu 24:29*.
- m Aisaya 13:10, 34:4.
- n inie anjokondo 14:62, Lipe Ora Sirimu 1:7.
- o Mateyu 24:32-35, LLuku 21:29-33.
- p ungu pulu te Mateyu 5:18*.
- q Mateyu 24:36,42, LLuku 21:34-36, Ou Tesallonaika 5:1-6.
- r Pala () akune sukundu molemo ungu akumu yembo marene “molopili” nilimele; yemo awisilini “naa molopili” nilimele.