2 “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo[b] akumu isipe mele:
4 Altopa kendemande mare lupe lipe mundupelie nimbendo: “ ‘‘Langi pea namili wangi.” nirindu yembomando puku ningendo: “Langi tepa mimi tepa pora simu. Yunge kongi kao peleama kinie kongi kao walo wami telime kinie tomu. Langi pali tepa mimi tepa nosilimo kene ye ambo limbemonga langi pea namili waa.” ni-pee.” nirimu.
5 Nalo puku niringi kinie naa pilku siye kolko, te yunge poniena pupe, te yunge bisinetena pupe, 6 marene kingimunge kendemandema ambolko liku teko kenjikulie toko kondoringi.
7 ⸤Aku teringimunge⸥ kingimu mumindili kolopalie yunge ami yemando nimbendo: “Eno molemelena puku toko kondoko enonga koleamo tepe leko to-paa.” nimbe eno lipe mundorumu kinie pukulie, nirimu mele teringi.
8 Kanu kinie kingimuni yunge kendemandemando nimbendo: “Ye ambo limbemonga langi nosilimolo nalo “Pea namili wangi.” nirindu yemboma nonge kapola naa temba kene 9 eno pukulie aulke lupe lupe lemomanga pali puku yembo kanongema “Ye ambo limbemonga langi pea namili waa.” ni-pee.” nirimu. 10 Pilkulie kanu kendemandema aulkemanga pali puku yembo kanoringime pali liku maku toringi. Yembo peangama kinie yembo kerime kinie pea liku maku toringi. Kanu kinie ye ambo limbemonga koleana yemboma paa ongo si siku moloringi.
11 Ongo moloringi kinie kingimu “Yembo maku toko molemelema kanambo.” nimbe eno moloringine ombalie, yemboma ye ambo limbe ⸤makune ongemonga wale-pakoli kamume ‘pakoko sukundu wangi.’ ningu siringi⸥ wale-pakolimenga[c] ye te wale-pakoli akumenga te naa pakopa molorumu kanopalie 12 yundu nimbendo: “Kangomo, nu ye ambo limbe wale te naa pakokono kanokoro kene nu aulke tena sukundu onuye?” nirimu kinie kanu yemone unguri naa nirimu.
13 Kanu kinie kingimuni langi nokoringi kendemandemando nimbendo: “I yemo kimbu kime ka tokolie pena kolea sumbulu tokomona toko pena mundee!” nirimu. Akune yemboma paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
14 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Sike ⸤Pulu Yemone⸥ yembo awisilindu “Waa.” nilimo nalo yembo koltalo mindi[d] mako topa “Sukundu waa.” nilimo.” nirimu.
18 Nalo Yesusini yu-kinie konopu keri panjiku yu teko kenjinge teringi pilipelie enondo nimbendo: “Eno kolo toko topele mapele toli yema,[h] ‘Yuni nimbe kenjepili.’ ningu nambemune na manda manjiku kolo toko walsikimiliye?[i] 19 Takisi tolemele kou mongo te na liku ora siee.” nirimu.
20 Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu.
21 Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo.” niringi.
22 Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ⸤‘Yu paa pilipe konginjeli pelemo yemo lepamo.’ ningu pilku⸥ konopu awisili liku mundukulie yu munduku siye kolko eno puringi.
29 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune ungu molemoma kinie, Pulu Yemo kinie tondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga ⸤yemboma pe tengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥.. 30 Lomboroko ola molonge yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. Mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana yemboma telemele mele naa telemele kanumu.⸥ Aku tengemonga ⸤‘Eno Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa telemele.’ nikiru.⸥
31-32 “Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te Pulu Yemone enondo nirimumu enone naa kanoko pilimeleye? Yuni isipe nimbendo:
33 Yuni aku nirimu mele yembo maku toko moloringimene pilkulie yunge ungu mane sirimu ungume pilkulie pungu-pungu ningu paa konopu awisili liku mundoringi.
37 Yesusini yundu nimbendo:
43 Yuni altopa eno walsipelie nimbendo: “Aku liemo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu Depisinge konopune molopalie ungu te nirimu kinie Depisini pilipelie ye nomi Kirasimundu “Awilimu” nirimu akumu nambemune nirimu konopu lekemeleye? Depisi yuni ⸤ye Kirasimu molomba mele⸥ isipe nirimu:
46 ⸤Yesusini aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ ye akune moloringimenga tene ungu telu kepe topondoko manda naa niringi. ⸤Enone yu walsiku pilieringi ungume pali yuni topondopa anjo nimbe kondorumu pilkulie⸥ pe altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi.
<- MATEYU 21MATEYU 23 ->- a LLuku 14:16-24. Akumunge 22:3-7 nirimu aku yemboma Juda yembomanje? 22:8-10 nirimu aku yemboma Juda yembo naa moloringi yembo lupemanje?
- b bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
- c Ou teringi mele pilipulie palana isipe ⸤ ⸥ sukundu molemo mele torumulu. Yemboma enono walu oringimunge wale-pakoli kamu mare yu mele mele naa pakoko oringi. Ungu pulu te Lipe Ora Sirimu 7:13-14, 3:4-5, 19:7-8.
- d inie yakondo 7:13-14.
- e Mako 12:13-17, LLuku 20:20-26.
- f bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.
- g Inie yakondo 22:1-7 yemane “Naa omolo.” niringi kinie kingimuni “Kapola kene we yemboma wangi.” nirimu akumu naa oringi yema Juda yembomanga ye awilime. Parisi yemane aku pilkulie Yesusi-kinie konopu keri panjeringi.
- h bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.
- i ungu pulu te inie yakondo 16:1***.
- j Mako 12:18-27, LLuku 20:27-40.
- k bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”.
- l Ungu Manema 25:5.
- m Wendo Oringi 3:6.
- n ungu pulu te LLuku 20:37*
- o Mako 12:28-31, LLuku 10:25-27.
- p bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.
- q ungu pulu te inie yakondo 16:1***.
- r bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.
- s Ungu Manema 6:5.
- t LLipai 19:18. Ungu pulu mare inie yakondo 5:43-48, LLuku 10:25-37.
- u bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”.
- v Mako 12:35-37, LLuku 20:41-44.
- w bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.
- x bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”.
- y Konana 110:1, Lipe Mundorumu Yema 2:34-35, Ipuru 1:13, Ou Korini 15:25, Ipuru 10:13.