7 “⸤Na⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kelko bulu siku munduku siye kolonge ulume yamana lemomonga na eno kondo tekemo. Sike aku sipe ulume wendo ombá nalo yembo tene nanga yembo te kondi tombamonga kanu yembomo na bulu sipe anjo pumu liemo kanu kondi tomba yembomo mindili nomba paa molopa kenjimbe.
8 “Nunge kiselone molo kimbuselone ulu pulu keri te temu liemo aku kiselo molo kimbuselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana[i] kiselo molo kimbuselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge kimbu ki pali we angiliepili tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pumbe koleana liku toko mundunge kinie kerimu. 9 Molo nunge mongoselone melte kanokolie konopuni ‘liemboa.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenu liemo aku mongoselo akuku lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana mongoselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Mongo talo we angiliepili nu tepe koleana suku liku toko mundunge kinie kerimu.”[j] ⸤nirimu.⸥
12 “Eno nambolka ningu pilkimiliye?
18 [v] “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ya mana enone ⸤ulume kinie yemboma kinie⸥ “Molo.” ninge kinie Pulu Yemone mulu koleana sukundu “Molo.” nimbéla; enone mana “Kapola.” ningema Pulu Yemone mulu koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.[w]
19 “⸤Akumunge⸥ nane enondo ungu te pea nimbu sikirumu: Enonga yembo talone ya mana “I sipu mawa teambili.” ningu panjengili liemo elone mawa tengele mele mulu koleana molemo Tatane elonga mawa tengele mele aku sipe tendemba.[x] 20 Yembo ⸤koltalo,⸥ talo molo yepoko, na enonga Awilimu imbi leko walsiku, ‘Pea tapu topo molemolo.’ konopu leko maku toko molemelemanga na eno-kinie molemolo-na ⸤mawa tenge mele Tata yuni aku sipe tendembamo⸥..” nirimu.
22 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane “Wale sepene mindi yuni nu tepa kenjimbe kinie yuni tembama siye kolko altoko pilku naa molou.” ni naa nikiru. “Wale sepene anderete sependi sepene yuni nu tepa kenjimbe walema pali yu tepili, siye kolko we molou.” nikiru.
23 “Akumunge Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo[z]
26 Aku nirimu kulu pilipelie kendemandemo ye nomimunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
27 ⸤Kanu kinie⸥ ye nomimuni yunge kendemandemo paa kondo kolopa yu kendemandemo kinie pundu angilierimume pali “Yu tepili. Altoko pundu naa tani.” nimbe kamu siye kolopa yemo ka naa sipe “We pu.” nirimu.
28 Nalo ⸤ka singe teringi⸥ kendemande kanumu yu pena pupe kendemande te yunge kou wane anderete kina mele sirimumu kanopalie, yu pupe yunge nomine ambolopa ‘Yu kolopili.’ nimbe ambolopa elkele lakurupelie “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu.
29 Aku terimu kinie yuni tomba terimu yemo yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
30 Nalo kendemande lupemone “Molo, paa isili pundu tani.” nimbelie “Nu ka ulkena pekolie pundu toko pora siku wendo wani.” nimbe yu ka sipe ka ulkena panjerimu.
31 Yuni aku terimu mele kendemande wemane kanokolie eno konopu keri panjiku puku enonga ye nomimundu kendemandeselo teringili kanoringi mele kondi toringi.
32 Kanu kinie ye nomimuni aku niringi pilipelie kendemande yunge pundu “Naa toko we pu.” nirimu kendemande kanumu “Yando ou.” nimbelie yundu nimbendo: “Kendemande kerimu, nuni na tondolo munduku mawa tenu-ne nu na-kinie pundu paa awili tepa angilierimumu “Yu tepili, naa tou.” nimbulie we siye kolondu kanumu. 33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku siku kendemande te nambemune kondo naa kolonuye?” nirimu.
34 Ye nomimuni yu mumindili kolopalie ka ulke nokoko ka ulkena peringi yemboma teko mindili kondoringi yema yu lipe sirimu. Yuni nimbendo: “Nu mindili nongolie pundu tani. Ou pundu pali toko pora sikulie pe mindi wendo wani. Ou molo.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥[cc]
35 ⸤Yesusi yuni aku nimbelie ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, angenalini eno aku siku teko kenjinge kinie eno kerena mindi “Manie pupili. Siye kolkoro.” we ningu, sike munduku siye naa kolko, we konopuni pilku molongi liemo, ⸤kendemandemonga ye nomimuni kendemandemo tepa kenjerimu mele⸥ mulu koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yembo kanume enonga ulu pulu kerime ‘Manie naa pupili.’ nimbe, we siye naa kolopa kanu ulu pulu kerimenga “Mindili nangi.” nimbe aku tembala.” nirimu.[dd]
<- MATEYU 17MATEYU 19 ->- a akumunge 18:1-5 Mako 9:33-37, LLuku 9:46-48, Mateyu inie 19:13-15, ungu pulu talo LLuku 22:24-27, Jono 13:12-17; 18:6-7 LLuku 17:2,1; 18:6-9 Mako 9:42-48; 18:8-9 inie yandopa 5:9,8; 18:11 LLuku 19:10; 18:12-14 LLuku 15:4-7.
- b bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
- c Ya “koleana” naa tomulu liemo “yembo talapena” tomolo papula.
- d inie anjokondo 20:26-27, 23:11-12.
- e ungu pulumu 18:1-14*.
- f inie yakondo 10:42, akumu ungu iko mele torumu ungupulumu bokumunge alsena anjokondo “31.4 pikinini - tok bokis”.
- g “Kou” nirimu akumu kou umbune teli paa awili tendo nirimu. Aku koumu kongi kao molo yembo marene ‘Rasi-witi nurupulu topili.’ ningu mengo andoringi kinie yu topele-mapele topa pupe witi nurupulu tondorumu. Pikisa te ya nondopa molopa, te Lipe Ora Sirimu 18:21 nondopa molemola.
- h Yesusini nirimu akumu ‘Teko kenjinge mele paa piliengi.’ nimbe liepi-liepi topa nirimu.
- i bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.
- j inie yakondo 5:29-30.
- k akumunge ungu pulumu 18:1-14*.
- l inie yakondo 18:6*.
- m Angellomane olio nokoko molemele ungu mare Konana 34:7, 91:11, Ipuru 1:14.
- n ungu pala ( ) akune sukundu molemo akumu yembo mare pilkulie ‘Mateyuni naa torumu. Yembo tene pe torumu.’ konopu lemele. Aku ungumu sike LLuku 19:10 molemo.
- o ‘Kirasinge yembo paa koropa puli molo imbi paa naa mololi yembomando nirimunje.’ konopu lemolo. Inie yakondo 18:6*.
- p LLuku 17:3-4.
- q Ya “nu” molemo akumu pilipe konginjeli pelemo yembo marene pilkulie, ‘Mateyuni pep torumu kinie “nu” naa torumu. Yembo tene lupe pe torumu.’ ningu pilimele. ‘Mateyuni pepa topalie “angenu tene tepa kenjemu liemo yuni tepa kenjimbe mele nu puku ningu sieni.” nimbe pep torumu.’ ningu pilimele.
- r ungu pulumu Ungu Manema 19:15, Kambu 35:30, Jono 8:17.
- s bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.
- t Kewa ungune “yembo ulsukundu molemele yemboma kinie kou takisi lili yema kinie” molemo nalo aku unguselonga ungu pulumu telumu akumunge ya molemo lipe tere lepa molemo. Ungu pulu te inie yakondo 11:19*, te bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.
- u Romo 16:17, Ou Korini 5:11, Pe Tesallonaika 3:6,14, Pe Timoti 3:5, Taitasi 2:10, Jono Talo-Sipemo 10.
- v 18:17-18selo sumbi siku kambu tangi. Ungu lupe lupe molo.
- w inie yakondo 16:19, Jono 20:23.
- x ungu pulu te inie yakondo 7:7-8*.
- y inie yakondo 6:14-15, Mako 11:25-26, LLuku 17:3-4.
- z bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
- aa ‘Yemone kingimu kinie kou monema sumbi sipe pundu naa anjerimu.’ konopu lemele. ‘Kingimunge kongono tendembando kingimunge kou monema nosipelie mare awisili wa norumu.’ konopu lemele. ‘Pe kendemande yemone kingimunge koume ambolopa kongono terimu mele pep ma imbi torumume mimi siku kanokolie yuni koume wa norumu mele kanoringi.’ konopu lemele.
- bb ungu pulu mare Wendo Oringi 21:2, LLipai 25:39, Pe Kingime 4:1, Niemaya 5:5, Aisaya 50:1.
- cc akumunge ungu tondolo te Jemisi 2:13.
- dd ya 18:21*.