4 Kanu kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Awilimu, olio ya molopamolo peanga lepamo. Nuni “E.” ninu liemo, ulke takaye yepoko takondombo. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondombo.” nirimu. 5 Yuni aku sipe nimbe molopili kupe tondolo pa teli te omba eno aki torumu kinie kupena suku ungu te wendo ombalie nimbendo: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo.[d] Yu kanopo paa peanga kanolio. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu.
6 Aku nirimu pilkulie yu lombili andoli ye ⸤yepoko⸥ paa mini-wale mundukulie mana manie molko tamalu peringi. 7 Eno tamalu peringine Yesusi omba eno ambolopalie nimbendo: “Mini wale naa munduku ola angiliee.” nirimu. 8 Pe olando siku kanoringi kinie Yesusi yuyu molorumu kanoringi.
9 Mulú polorumumunge manie onge oringi kinie Yesusini eno mane sipelie nimbendo: “Enone kinié kanongi mele isili-ou yembo teluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kolopalie lomboropa ola molomba kinie temanemo toko anjo siengi. Ou molo!” nirimu.
10 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimene ⸤yu sike molorumu mele ningu kanokolie⸥[e] yundu walsiku pilkulie ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipe mundumbo.’ nimbe mako torumu mako torumu ye nomi Kirasimu nu liemo⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yemane “I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nomi Kirasimu pe akilipe ombá.⸥” nilimele mele[f]
11 Yesusini topondopa nimbendo: “ ‘‘I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombalie melema pali tepa mimi temba.” nilimele kanumu sike nilimele. 12 Nalo ⸤akumunge ungu te pea nimbu sikirula.⸥ Pilieme. Illainja koronga orumu. Yu orumu kinie ⸤kanu yemane⸥ yu kanoko imbi naa siku ‘Yu we yere.’ konopu lekolie ‘Yu-kinie temolo.’ ningu pilieringi ulume pali teringi.[g] Aku siku mele Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo[h] mindili liku singela.”[i] nirimu.
13 Aku sipe nirimu kinie pilkulie lombili andolimene ‘No Lindeli Jonondo nikimu.’ ningu pilieringi.[j]
17 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini ⸤yemboma iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilimele. Eno konopu karaye tepa pepili molemele yemboma, na eno wale nambepo mane sipu ulu mare lipu ora simbo kinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie
20 Yesusini topondopa nimbendo: “⸤‘Pulu Yemone sike olio lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku naapilimelemonga ulu tondolo i-silime manda naa telemele. Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Unjo tenga mongo akumu mele paa kanga nalo kanu mongomo mana mundulimele kinie unjo akopa awi lepa angilimo mele, aku sipe enone ‘Pulu Yemone olionga ungume pilimbe. Olio lipe tapondomba.’ ningu wallo kolte mindi pilkulie ipolemo mulúmundu “Anjo puku ne koleana angiliei.” ninge kinie sike aku sipe pupe angilimbe. ‘Teamili.’ ninge ulumenga ulu manda naa tenge ulu te naa pemba.[l] 21 (Pulu Yemo mawa teko langi mi toko naa nongolie kuru i-silime yembomanga konopumenga manda makoronge. Ulu tondolo i-silime we manda naa tenge.)” nirimu.[m]
26 Pitane topondopa nimbendo: “Yembo lupemando “Takisi taa.” nilimele.” nirimu.
- a Mako 9:2-13, LLuku 9:28-36. 17:9,12 Yesusini yu tonge nirimu mele ungu pulu te inie yakondo 16:21-28*.
- b ungu pulu te inie nondopa 16:28**.
- c ‘Mulú akumu mulú Emono’ ningu pilimele, akumunge manda manjeli olando sipe nane tausini wane anderete pit (9 100), molo sikisi tausini tu anderete mita (6 200) mele lierimu. Aku liemo yu mulú Molie mongone kanolemolo mele.
- d bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.
- e Yesusi Mosisi kinie Illainja kinie moloringi kanokolie ‘Yesusi yu Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo lemo.’ ningu pilieringinje.
- f Yembomane Mallakai 4:5-6 molemo ungumu pilkulie aku siku ningu pilieringi.
- g Ou-Kingime 19:2,10.
- h bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.
- i Aisaya 52:14, 53:1-12.
- j inie yakondo 11:14. Jono ka siku toko kondoringi temanemo inie yakondo 14:3,10. Yesusi yu kepe toko kondongela nimbelie nirimu.
- k Mako 9:14-29, LLuku 9:37-42.
- l LLuku 17:6, nalo ya mulú polemo tendo nirimu, LLukuni unjo malleperi tendo nirimu. Ungu talo pea Mateyu inie 21:21-22, 13:31. Ya “unjo tenga” nimbe molemo akumu Giriki ungune “unjo masetete” nirimu, akumunge pulumu inie yakondo 13:31-33* Masetete**.
- m Pala ( ) akune sukundu molemo ungumu yembo pilipe konginjeli pelemo yembo marene ‘Mateyuni naa torumu. Yembo tene lupe pe torumu.’ ningu pilimele. Aku ungumu mele Mako 9:29 sike molemo.
- n Mako 9:30-32, LLuku 9:44-45, inie yakondo 16:21.
- o inie anjokondo 26:45 pulu polopa molemo.
- p Jono 16:6,22.
- q Wendo Oringi 30:13, Pe Kingime Wale Talo 24:9.
- r Ye nomi kingi Pulu Yemondo nimbe nirimu.
- s ungu pulu te Romo 14:20-21.
- t Ponie tenga tenga Juda yemane ulke tembele kou takisi toringi aku koumunge imbi “darakama” nili akumunge talo ningu siringi. Omamonga kerena perimu kou akumu “satata” nili akumu kou darakama kise mele. Kou-mone akuselonga pikisa te ya nondopa molemo.