5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipe mundupelie enondo nimbendo:
8 “Kuru tomba yemboma teko konde liku, kolko lenge yemboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yemboma[i] ‘Umbu kalu angiliepili.’ ningu, kuru konopune molopili molonge yemboma ‘Konopune naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu teliku pangi. Ikongonomo tengemonga tondolomo kou te molo meltene topo toko naa likimili kene anjo yemboma aku siku liku tapondokolie ningemone, ‘Kou te liemili.’ ningu naa lateangi. We teangi.
9 “Pungendo kou gollo mare molo kou sillipa mare molo kou kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi. 10 Mele wale kepe wale pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu mingi kepe naa mengo we pangi. Yembo kongono tendelemomo kongono tendelemo yembomone langi simbe kinie papu kene[j] melte mei naa meangi. We pangi.
11 “Pe kolea awili tenga molo kolea kelo tenga suku pukulie ningemone, yemboma walsiku pilkulie “Ye nawe ye peanga te molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbeye?” niengi. Kanu kinie te ningu singe kinie pilku yu kanoko lendekolie kanu yemonga ulkena puku yu kinie mindi pea peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥[k] 12 ⸤Kolea tenga puku ye peanga te liku ora singe kinie kanoko lendeko⸥ yunge ulkena sukundu pukulie ningemone, ulke pulu yembomando “Eno konopu peanga pepili molaa.” nieyo. 13 Kanu kinie kanu yembomane “Pea peamili sukundu waa.” ningi liemo, enonga ungu peanga ninge kanumu kanu yemboma kinie pepili. Nalo kanu yembomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa ningi liemo ungu peanga ou sukundu pukulie ninge kanumu “Eno kinie naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤eno munduku siye kolko yando wangi⸥.
14 “Yembo tene enondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu ulkemo molo kanu taonona yembo kerime munduku siye kolko pungendo ⸤kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu⸥ enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbe mamo kulu toko pangi. 15 Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea awili Sodomo kinie Gomoraselo elonga yemboma ⸤ou ulu pulu keri awisili sike teringi[l] nalo⸥ elonga kote kelo mele pemba. Nalo iyembo enondo “Sukundu waa.” ni naa ningu enonga ungu pilku naa linge yemboma kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awilimu pemba.
17 “Yemboma mimi siku kanangi. Enone ⸤‘Na lombili andoli yemboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ eno ⸤mare liku ambolkolie⸥ kanjollomanga makumenga mengo puku kote tendeko, eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku kopene tongela. 18 Eno nanga yemboma molongemonga eno ⸤mare ka siku⸥ yembo lupemanga gapomano ye awilime kinie ye nomi kingime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. Aku siku tenge kene eno enono kanoko kondoko molayo. Nalo kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu eno ningu singe. 19 Nalo eno ka siku kote tendenge kinie ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. Aku tenge enamonga eno ungu ninge mele pilinge. 20 Eno ungu ningema enono pilkulie naa ninge. Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapanga Minimu enonga kerena molopalie nimbe simbe ungume enone anjo ninge kene konopu kimbu naa siku, pilinge mele niengi.
21 “⸤Aku walemanga⸥ angenuni yunge angenu ⸤nanga yembo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimbe kote tendemba. Lapane yunge ambolangoma akula temba. Ambolangomane kepe enonga anupili lapali-kinie mumindili kolko kotena mengo puku “Toko kondangi.” ningela. 22 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge, nalo na munduku siye naa kolko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipe tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbé.[p] 23 Kolea tenga yembomane ‘eno mindili nangi.’ ningu teko kenjinge kinie kolea tenga kowa pangi. Nane enondo paa sike nikirumu: Eno kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo teko pora naa sindengi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo[q] ⸤kelepa yando⸥ ombá.
24 “Mane sili ye te lombili puku ungume pilimele yemboma ‘Enonga mane silimu maniendopa, eno olandopa.’ manda naa ninge. Kendemande yembo tene ‘yunge nokoli yemo maniendopa, yu olandopa.’ manda naa lanimbé. 25 Lombili pupe ungume pilimo yembomo kinie yunge ungu mane silimo yemo kinie kapola kapola molembele akumu manda. Kendemande yembomo kinie yunge nokoli yemo kinie kapola kapola molembele akumu mandala. Ulke pulu yemonga ungu naa pilimele yembomane yu-kinie mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumenga nomi Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu.[r] Pe kinié ulke pulu yemondo aku siku ningi liemo yunge ulkena pelemele yembomando pali paa awili teko olandopa ungu kerime ningela.
28 “Kangimu mindi toko kondokolie minimu manda toko naa kondonge yemboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥.. Yuni kangimu kinie minimu kinie peaselo tepe koleana manda topa kondomba kene yu mindi pipili kolaa.[t]
29 “Kera kalsindipele paa kangamo molemo, topo toko lingendo kera talo pea tene toya mele mindi pulimo kanumu. Nalo te kolopa we manie naa pulimo. Kanu kerama na lombili andoli yembomanga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo.[u] 30 Eno ⸤na lombili andolime⸥., enonga penge indime kepe yuni koronga telu telu nimbe pali kambu torumu. 31 Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone aku sipe eno molemele mele kanopa mololipe pulimo kene ⸤‘Yembomane olio teko kenjinge.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kalsindipele yu kou paa koltalo mele pulimo nalo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Eno yemboma paa olandopa awilime kanopalie eno paa nokopa kondopa molomba.
37 “Yembo tene na olandopa konopu naa mondopa, yunge lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yembomo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba. Yembo tene na olandopa konopu naa mondopa, yunge malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yembomo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba. 38 Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ naa nimu liemo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba.[z] 39 Yembo te ya ma koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimbe pilimo yembomo kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nalo yembo te na lombili andopa nanga kongonomo tendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinie mandala, kolombo kinie mandala.’ nimbé yembomo konde molopa kondopa mindi pumbe.[aa]
- a bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.
- b Mako 6:7-13, LLuku 9:1-5. 10:1-15** akumunge 10:9-15 LLuku 10:4-12.
- c bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.
- d Mako 3:13-19, LLuku 6:12-16. Imbime Lipe Mundorumu Yema 1:13.
- e Judasinge temanemo inie anjokondo 26:14-16,20-25,47-50, 27:3-10.
- f bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.
- g bokumunge alsena anjokondo “44.2. sipsip”.
- h bokumunge alsena anjokondo “20.kingdom”.
- i bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.
- j LLuku 10:7, ungu pulu te Ou Timoti 5:18.
- k ungu pulumu Mako 6:10*.
- l Kanu koleaselonga yembomane teko kenjeringimunge Pulu Yemone eno kinie kolea pali tepe tene topa kondorumu mele temanemo Ou Pulu Pulu 18-19 molemo, akune 19:24-25 paa kana. Sodomonga ungu te inie anjokondo 11:23-24 molemola.
- m akumunge 10:17-22 LLuku 21:12-17, 12:11-12, Mako 13:9-13.
- n Kanu owa takeramonga imbi kewa ungune ‘wullipi’ nilimolo. Kanu owamo awili mele, yuni kongi sipisipi kinie melema paa topa nolemo. Yuni ungu iko mele topa ‘ye kerimendo’ nimbe nirimu; inie yakondo 7:15, LLuku 10:3, Jono 10:12, Lipe Mundorumu Yema 20:29, (Pillipai 3:2).
- o bokumunge alsena anjokondo “44.1. sipsip”.
- p bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.
- q Inie yakondo 9:6*.
- r Setenendo niringi. Bokumunge alsena anjokondo “4. Belsebul”.
- s LLuku 12:2-7.
- t Ipuru 10:31.
- u inie yakondo 6:26.
- v LLuku 12:8-9, ekendo Mako 8:38.
- w akumunge 10:34-35 LLuku 12:51-53; 10:37-39 LLuku 14:26-27; 10:39 Jono 12:25.
- x Yesusini ungu iko topalie “Na opa teli lou pulse te membo orundu.” nirimu.
- y Maika 7:6.
- z LLuku 14:26-27.
- aa Jono 12:25.
- bb ungu pulu te inie anjokondo 25:31-46.
- cc LLuku 9:48, 10:16, Jono 12:44, 13:20.
- dd bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.
- ee bokumunge alsena anjokondo “31.4. pikinini - tok bokis”.
- ff Mako 9:41.