3 Kanu kinie ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone yu ⸤kondi topalie⸥ nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo ikoume ‘Pillawa kaloli a liepili.’ ni.” nirimu.
4 Nalo yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:
5 Kanu kinie depelemone Yesusi yu lipe memba pupe ⸤ma pangi⸥ paa olana tenga anjipelie, yu ma koleama pali walsikele lipe ora sipelie nirimumuni, 6-7 yundu nimbendo: “I koleamanga pali tondolomo kinie mele peangama kinie Pulu Yemone nando “Nokou.” nimbe koronga sirimu. Ime nane ‘Yembo te simbo.’ nindu liemo manda simbo. Nu na popo toko nanga imbi liku ola mundundonu liemo itondolomo kinie mele peangama kinie pali nu lieni simbo.” nirimu.
8 Kanu kinie Yesusini depelemondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:
9-11 Kanu kinie depelemo yuni Yesusi lipe kolea awili Jerusalleme memba pupe, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelemonga memba, paa ola imune memba pupe anjipelie nirimumuni, yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo nu lipe tapondomba kene pou ningu manie pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:
12 Yesusini yundu topondopalie nimbendo: “Pulu Yemonga yembomando ungu te pea nimbe molemola. Akumu isipe:
13 Depelemone Yesusi kondi pali topa pora sipelie nirimumuni, ‘Pe yu manda altopo kondi tombo wale te nondopo pilipulie kelepo ombo.’ nimbe yu mundupe siye kolopa purumu.
20 Ungu akumu kanopa nimbe pora sipelie bokumu altopa pipi sipe bokume nokorumu yemo sipe, ⸤“Ungu te niembo.” nimbe⸥ Yesusi yu manie molorumu. Yemboma pali yu mindi neme-neme ningu kanoko moloringi. 21 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Kinié Pulu Yemonga bokune ungumu kanopo nindu piliengi akune Aisayane “Wendo ombá.” nimbe, ou nirimu mele kinié wendo okomo. ⸤Kinié na tembo okoro ulu akumenga ou nirimu.⸥” nirimu.
22 Moloringi yembomane “Yu ye peangamo. Yu paa telemo.” ningu yu nirimu mele pilkulie “Paa nimbe kondokomo.” ningulie mini-wale mundoringi. ⸤Nalo⸥ enone ningendo: “I yemo ⸤yu nawe konopu lekemoye?⸥ Yu Josepo malo mindi, ⸤olionga we ye te mindi lemo⸥.” niringi.
23 ⸤Nalo⸥ Yesusini ⸤yuyu molorumu mele nirimu kinie pilkulie yu konopu keri panjeringi mele pilipelie⸥[n] enondo nimbendo: “Ungu iko tolemelemanga te nando toko ninge teko molemelenje konopu lekero. Enone nando i siku ninge tekemelenje: “Nu sike doketa moleno liemo nu kuru tomba kinie nunge maratenemo nunu liku nani. Pe nu konde puni ⸤kinie kanopolie ‘Nu sike doketa moleno lemo.’ nimbu pilimolo.” ningu aku ungu ikomo na toko singe tekemelenje?⸥ Nando ningendo: “Nuni Kapeniame taono ulu tondoloma terinu pilierimulu mele ya nunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ akune aku siku teani. ⸤Kanopolie nu “molio.” nikinu mele ‘Sike nikinu lemo.’ nimbu pilimolo.⸥” ninge tekemelenje?
24 “Nane enondo sike nimbu sikirumu: Yembomane ulu pulu te telemele mele isipe: Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yemboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enone ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku liku su silimele. ⸤Kolea lupe yembo marene ongo ungu ningu silimele kinie aku ungume mindi pilku limele. Yembomane aku siku telemele mele enone aku sikula telemele.⸥[o] 25 ‘Nane paa sike nimbu sikiru mele eno piliengi!’ nimbu ⸤temane talo tambo.⸥
27 “I llaisia kepe ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe ⸤yunge pulu lierimu Isirele yemboma⸥ nimbe sipe molopili Isirele koleana sukundu yembo awisili kuru kendi norumu, nalo eno pali telu kepe konde naa puringi, kuru kendi nomba we perimu. ⸤Kolea Isirele ulsukundu lierimu⸥ kolea Siria ye Nemana mindi kuru kendi norumu kinie Illaisiane yu ⸤lipe tapondopa⸥ tepa konde lsimu.[q] ⸤Pulu Yemone Illainja kinie Illaisiaselo lipe mundorumu kulu ulsukundu yembo talo aku siku liku tapondoringili nikiru mele paa sike nikiru piliee.⸥” nirimu.
28 Aku sipe mele nirimu kinie pilku keri pilkulie Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena sukundu moloringi yemboma pali paa lakoko mumindili koloringi. 29 Mumindili kolkolie ola angilku yu kanu koleana ulsu toko pulu siku munduku, kanu koleana nondopa kopó te lierimune toko manie mundunge teringi. 30 Nalo yu eno maku toko angilieringine sumbi sipe pupe tenga lupe pumbe purumu, yu manda naa amboloringi.
33 Kanu kinie ulke kanune suku ye kuru te konopune molopa lipe ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopune suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópe sirimu-ne⸥ opa ungu tondolo mundupe nimbelie nimbendo: 34 “Kolea Nasarete ye Yesusi, nu pea olio ⸤kurume⸥-kinie telune tapu topo manda naa molomolo. Nuolio kinie nambemune onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu.
35 ⸤Aku sipe nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopune ongo wendo pu!” nirimu kinie kurumuni yemo topa manie mundupelie omba wendo purumu. Yemo yu uluri naa terimu, we manda molorumu.
36 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yemboma suru ningu, mini-wale munduku, enone enono anjo yando ningendo: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombámo. Ye namba lieli tene we yembomando “Teaa.” nilimo mele iyemone kurumendo kepe aku sipe nilimo kinie kanu kurume yunge ungumu pilku liku wendo olemele.” niringi. 37 Kanu kinie yuni aku sipe terimu mele temanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi.
40 Kanu walemonga ipupene, ena pumbe purumu kinie, kuru lupe-lupe torumu yemboma Yesusi molorumune mengo oringi kinie kanu yemboma eno yu mele mele kini ambolopalie eno pali tepa konde lsimu.
41 ⸤Konopune kuru molorumu⸥ yembo awisili ⸤oringi.⸥ Kanu kurume⸤ndo “Ongo wendo paa.” nirimu kinie⸥ ongo wendo puku ru ningulie ningendo: “Nu Pulu Yemonga Malo moleno.”[u] niringi. Kurumene yu aku siku imbi sikulie yu ⸤Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi⸥ Kirasimu[v] molorumu mele pilieringi kulu yuni eno iri topa “Molio mele anjo ningu naa siee.” nimbe enonga kerema pipi sirimu.
44 Aku nimbelie yu pupe kolea Gallilli ⸤disiriki⸥ sukundu andopa, kolea lupe lupemanga pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupe kanu temane peangamo topa silipe andorumu.
<- LLUKU 3LLUKU 5 ->- a Mateyu 4:1-11, Mako 1:12-13.
- b Depelemo kurumenga nomi Setenenga imbi mele te. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.
- c Ipuru 2:18.
- d ungu pulu te Mateyu 4:2*.
- e Konde molomolo mele Ungu Manema 8:3 nimbe molemo ungumu pali Mateyu 4:4.
- f Ungu Manema 6:13.
- g Iungu Setenene nirimumu sike Pulu Yemonga ungu te, akumu Konana 91:11-12 molemo, nalo ‘Yesusi kondi tambo.’ nimbe aku ungumunge pulumu alowa tepa nimbe sundorumu.
- h Ungu Manema 6:16, Ou Korini 10:9.
- i Mateyu 4:12,17, Mako 1:14-15.
- j Pe aku sipela mele wendo orumu temanemo Mateyu 13:54-58, Mako 6:1-6; 4:24 Jono 4:44.
- k bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.
- l bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.
- m Aisaya 61:1-2.
- n ungu pulumu Mateyu 13:57.
- o Yesusi yu enonga pulu lemo yere molorumumunge yunge ungume sumbi siku pilku naa lsingimunge yuni eno lipe tapondopa ulu tondoloma terimu aulke te naa lierimu (Mateyu 13:58). Ou aku sipela (ya 4:25-27). Pe aku sipela (inie anjokondo 10:13-15, Romo 9-11pali).
- p Ou Kingime 17:7-16, Mateyu 15:21-28.
- q Giriki ungune “kulumiye tondorumu” molemo, akumunge ungu pulumu bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. Temanemo Pe Kingime 5:1-14.
- r Mako 1:21-28.
- s Pe Yesusini Sambate walemo kinie yemboma tepa konde lsimu kinie niringi mele inie anjokondo 6:6-11, 13:10-17, 14:1-6.
- t Mateyu 8:14-17, Mako 1:29-34.
- u bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.
- v bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.
- w Mateyu 4:23-25, Mako 1:36-39.
- x bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.