2 Akune pukulie kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pupe welkendo lierimu kanokolie, 3 suku puringi kinie akune Ye Awili Yesusinge onomo ou lierimune naa lierimu kanoringi. 4 Kanu kinie ‘Onomo nambe-emunje?’ ningu konopu liku munduku moloringi kinie ye talo kariapá tepalie patelemo mele teli wale-pakoli pakoringili yeselo eno moloringine angilieringili.
5 Kanokolie amboma mini-wale munduku tamalu peringi kinie yeselone enondo ningelendo: “Konde molemomo, ya ono koleana nambemune korokomeleye? 6 Yu ya naa lemo. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤eno kinie⸥ kolea Gallilli molopa enondo nirimu mele pilieyo. Yuni nimbendo: 7 “⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥ Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku talape lupe yembo ulu pulu keri telime yu liku singe, enone yu unjo perana kolopili uku toko panjinge kinie kolopalie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili.[c]
8 Kanu kinie Yesusini ou aku nirimu mele ambomane altoko pilieringi.
9 Kou-kandemo munduku siye kolko kelko yando ongolie niringimuni, lombili andoli rureponga yepoko kinie akume pea moloringi yemboma kinie enondo pilku kanoringi mele temane toko siringi. 10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, eno pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini ou “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yerureponga yepoko[d] aku temanemo toko siringi.
11 Nalo ambomane niringi ungumu pilkulie ‘Eno kolo tokomele.’ ningu pilieringi.
12 Aku ningu pilieringi nalo Pita ola angilipe ono noseringi kou-kandena lkisipe pupelie, wake tepa kanopa Yesusinge onomo kulupi toringi múlume yuyu akune we lierimu kanopalie konopu awisili lipe mundupe ‘Inambolka uluri temunje?’ nimbe pilipe yando orumu.
15 Aulkena aku ulumendo ungu mele teliku pangili Yesusi yuyu elo puringiline omba elo kinie tapu topa purumu, 16 nalo Yesusi yu ‘We ye lupere okomo konopu leangili.’ nimbelie terimu, elone yu naa kanoko imbi siringili.
17 Yuni elo walsipelie nimbendo: “Elo nambolkamondo ungu mele teliku pukumbiliye?” nirimu.
19 Orumu yemone “Nambolka ulumeye?” nirimu.
22-23 “Pe kinié ulu te lupe wendo omula. Yu lombili andorumulumenga ambo pokore kinié ongo ningi mele pilipulie mini-wale mundomulu. Kinié paa ipulueli-ou kanu amboma yu ono teringi kou-kandena puku kanongi nalo yunge onomo naa liemu. Eno ongo oliondo ningendo: “Mulu koleana angello talo kanomulu, elone “Yu wemolemo.” ningili.” ningi. 24 Kanu kinie olio pea molomulu ye talo ono kou-kandena pukululie ambomane ningi mele kanongili, nalo yu naa kanongili.” niringili.
25 Aku niringili kinie elo lombili akilipe orumu yemoneelondo nimbendo: “Elo aroma topambele. Elo konopu naa pelemomonga ou Pulu Yemone ungu umbu tondoringime pilku yemboma ningu siringi yemane yundu niringi bokune molemo mele mongone kanoko komuni pilkululie konopune liku mengo andolembelanje ⸤Yesusi kinie talko teringi mele kinie yuni terimu tekemo mele kinie⸥ kamu-kumu pilimbelá lemo. 26 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu manie ombalie, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu koleana ye nomi awili pupe molomba mele ou ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kinié ou ningu siringi mele yu aku temu.” nirimu.
27 Aku nimbelie Mosisini Yesusi yu yuyu temba mele ou boku marenga topa nirimu mele pulu polopa nimbe sipe, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane yu temba mele ou boku marenga toko niringi mele nimbe sipe, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pali[j] nimbe silipe yemboselo kinie aulkena purumu.
28 Yemboselo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinie Yesusi we sumbi sipe tenga lupe pumbe terimu. 29 Nalo elone karaye tekolie ningelendo: “Molo. Ena pupe ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringili kulu yu elo-kinie pupe molorumu.
30 Kanu kinie elo pea kere nongo moloringi kinie yuni pillawa kaloli te lipe Pulu Yemo “Ange.” nimbe, ambolopa pike lepa elo sirimu. 31 Aku terimu kinie elo yu kanokolo elonga Awili Yesusi ningu kanoringili kinie tepa nema lsimu altoko naa kanoringili. 32 Kanu kinie elo elolo anjo yando kerepale ningulu ningelendo: “Aulkena olto kinie omba ungu nimbe Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele ungu pulumu nimbe silipe omu kinie olto kamele kongulu topili ombulu kanumu. Awili Yesusi kinie ombulumunge aku temu lepamo.” niringili.
33 Kanu kinie elo ola angilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongolo, lombili andoli ye rureponga yepoko kinie eno pea maku toko moloringi yembo lupema kinie moloringine puringili.
34 Suku puringili kinie enone elondo ningendo: “Awilimu[k] paa sike lomboropa ola molomu lemo. Yu yuyu Saimono molomune pupe mona angiliemu.” niringi.
35 Kanu kinie yemboselone aulkena puringili kinie ye te omba nirimu mele kepe kanu yemone pillawa kaloli te ambolopa pike lierimu kinie kanokolo ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe enondo temane toko siringili.
37 Eno ‘Yembo kololi tenga minimu kanokomolo.’ konopu lekolie pungu-pungu ningu pipili koloringi. 38 Yunienondo nimbendo: “Mini wale munduku konopu talo panjiku nambemune molemeleye?” ⸤nirimu.⸥ 39 “Nanga kiselo kinie kimbume kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko pilieme. Nanga kangi kinie ombele kinie angilkimu mele minimenga aku sipe angilimoye? ⸤Aku sipe naa angilimo kanumu.⸥” nirimu.
40 Aku nimbelie yunge kimbu-ki pirimu toringime eno lipe ora sirimu.
41 Kanu kinie eno yu kanokolie pondeanga konopu siku paakonopu liku mundoringi nalo ‘Sikenje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringi kulu yuni eno mawa tepalie nimbendo: “Langi nombó te ya lemoye? Siee.” nirimu. 42 Enone yu oma kaloli te liku siringi, 43 akumu lipe eno kanoko molangi norumu. ⸤‘Minimu naa molopo yembomo molkoro kanangi.’ nimbe aku terimu.⸥
44 Yuni enondo nimbendo: “Na ou naa kolopo eno kinie molopolie eno ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu iwendo okomo. “Mosisi kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie enone nando ningu boku marenga toringi ulume kinie, Pulu Yemonga konana niringi bokune molemo konanamane nando nilimo ulume kinie,[m] kanu ulume sike wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu.
45-46 Aku nimbelie ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pilku kondangi.’ nimbe yuni ungu pulumu eno nimbe sipelie nimbendo:
52 Kanu kinie enone ⸤Yesusi⸥ yu kapi ningu imbi liku ola mundundukulie kamele paa akoliku, Jerusallemendo kelko yando oringi. 53 Akune pukulie ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena taki-teki molko, Pulu Yemone terimumunge “Ange.” ningu yu kapi ningu yunge imbi liku ola mundundoringi.
- a akumunge 24:1-10 Mateyu 28:1-8, Mako 16:1-8, (Jono 20:1-8).
- b bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.
- c Mateyu 17:22, LLukuinie yakondo 9:22, 17:25.
- d bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.
- e Ye talo molo ambo yeselonje, naa pilimolo.
- f Killopasi yu yemonje. Naa nilimo.
- g bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.
- h bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.
- i ungu pulu te inie yakondo 1:46-47*.
- j bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”.
- k bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.
- l Mako 16:14-15, Jono 20:19-23.
- m ungu pulu te ya 24:27*.
- n Lipe Mundorumu Yema 5:30-31, 10:43, 13:38, 26:18
- o Aisaya 49:6, Lipe Mundorumu Yema 13:47, 26:22-23, 1:8.
- p Mako 16:19-20, Lipe Mundorumu Yema 1:9-11.
- q akune Pulu Yemonga ki umbukundu molorumu; Mako 16:19.
- r Inie yakondo 1:3, Lipe Mundorumu Yema 1:1-2.