3 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Eno walsimbo mele enone na topondoko niengi. 4 Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana ⸤molemo yemonga⸥ kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
5 ⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, “⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.” nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: “Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?”[c] nimbé. 6 Molo olione nimolondo: “Yu mana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.” nimulu liemo we yembomane olio kouni tonge. We yembomane ‘Jono yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu pilipe yemboma nimbe sirimu ye te molorumu.’ ningu pilimele kene enone olio kouni tonge.” ningu enono aku siku kerepale niringi.
7 ⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥, Yesusindu topondoko ningendo: “Yuni Pulu Yemonga kongono tendepalie yemboma no linderimu, molo mana yembomanga kongono tendepalie yuni yemboma no linderimunje. Olio naa pilkimulu.” niringi.
8 Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungute topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” nirimu.
10 Kanu kinie pe waene-mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nanga waene mongo siengi puku liku mendeko wani pu.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu wale awisili kopene toko, waene mongo mare naa siku, ⸤“Yemo molemona kelko pu.” ningu⸥ yando we liku mundoringi.
11 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe ⸤“Nanga waene mongo lindi-pou.” nimbe lipe⸥ mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie kopene toko, teko kenjiku, waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
12 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe mundorumu kinie enone yu tokolie poniena ulsu mundoringi.
13 Aku siku teringimunge ponie pulu yemone ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Kinié na tembo mele pilipero. Nanga malo, na konopu mondolio kangomo,[e] eno yu pipili kolko liku awi siku yu waene mongo mare singenje.’ konopu lepalie ⸤yunge malo lipe mundorumu⸥. 14 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga monge melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo, iponiemo olio kamu liemili.” ningulie 15 enone yu ambolko liku poniena ulsu mundukulie[f] yu toko kondoringi.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
17 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie⸥[h] enondo nimbendo: “Pulu Yemonga ungu te bokune molemomonga ungu pulumu nambolkanje konopu lemeleye? Aku ungumu isipe mele:
19 Kanu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie,[k] eno Yesusini ungu iko torumu kanumu[l] pilkulie enone teko kenjiku yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone kanu enamonga yu ka singe teringi nalo kanu ye awilimene we yemboma pipili kolkolie yu naa liku ka siringi.
21 Kanu yemane ongo yundu ⸤kondi tokolie⸥[o] ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio pilipulie, ‘Nu alieli ungu sikema mindi sumbi siku ningu, ungu mane sikema manjiku sumbi siku mane siku tekolie, nu yembo teluringe kepe konopu kimbú naa siku, yemboma pipili naa kolko, enondo pali ungu telu siku kapola kapola ningu siku, Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, aku siku teleno.’ konopu lemolo. 22 ⸤Aku siku teko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo kou takisi tomulu liemo kapola molo moloye? Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi.
23 Nalo Yesusini enone yu teko kenjingendo aku sikuliku lou siku walseringi pilipelie enondo nimbendo: 24 “⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo te na liku ora siee.” ⸤nimbelie enondo kelepa walsipe pilipelie nimbendo:⸥ “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu.
25 Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ⸤kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo⸥.” niringi.
26 Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ‘Olionga ungumu paa topondopa nimbe kondokomo.’ ningu pilku konopu awisili liku mundukulie ungu te altoko naa niringi. Yemboma kanoko molangi yu liku lou siku walseringi kinie yuni ungu te nimbe naa kenjerimumunge “Yu ka siemili.” ninge aulke te naa lierimu.[p]
34 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Ya mana molemele yembomanga yema ambo liku, amboma ye puku telemele 35 nalo Pulu Yemone ‘Yembo kolkolie manda lomboroko ola molko mulu koleana puku molangi.’ nilimo yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. 36 Kanu yemboma lomboroko ola molonge-na eno mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molkolie, kelko kolou naa kolkolie Pulu Yemonga ambolangoma molonge.
37 Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te niembola. Mosisini olio lipe ora sirimu mele niembo: Walse Mosisi unjo kanga tenga ⸤tepe nomba perimu tepemone unjomo naa norumu kanopalie nirimumuni,⸥ akune yuni ⸤Pulu Ye⸥ Yawendo imbi lepalie nimbendo: “Eporayamo kinie, Aisake kinie, Jekopo kinie[t] enonga Pulu Yemo.” nirimu.[u] 38 Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo. Yuyemboma pali konde molemele kanopalie yu konde mololi yembomanga Pulu Yemo.” nimbe Yesusini nirimu.
39-40 Aku nirimu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye marene altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolkolie yundu ningendo: “Ungu Mane Silimu, nuni papu nikinu.” niringi.
46 “Enone Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema[z] mimi siku kanoko kondoko ⸤enone telemele mele manda manjiku naa teko⸥ molayo. ⸤‘Yembomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ wale pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nomime pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yemboma maku toko molemele koleamanga andongendo mongo-kenge teko ‘We yembomane olio kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela.[aa] Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkena sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune ‘molamili.’ ningu mendo puku polo akune konopu siku molemelela. Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
47 “Yema kolemele kinie enone kanu yemanga ambo wayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ ningu we limele. Pulu Yemo kinie ungu ningendo ningu sulu munduku kolo toko nilimele.[bb] Pulu Yemone we yemboma ulu pulu keri telemelemonga eno sike mongo lipe simbe nalo ya ye nikirumene aku ulume telemelemonga Pulu Yemone aku yema mongo awili tepa lipe simbe.” nirimu.
<- LLUKU 19LLUKU 21 ->- a Mateyu 21:23-27, Mako 11:27-33.
- b bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”, “16. hetman”.
- c bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.
- d Mateyu 21:33-46, Mako 12:1-12.
- e Inie yakondo 3:22, Mateyu 17:5, Jono 3:16.
- f ungu pulu te Mateyu 21:39*.
- g “Kolea pulu yemo” nirimumu Pulu Yemondo nirimu; “Ponie” nirimumu, Pulu Yemonga Juda yembomando nirimu; “Ponie nokoli ye” nirimume, Juda yembomanga ye awilimendo nirimu; “Kendemande lipe mundorumu” nirimume, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemando nirimu; “Kolea pulu yemonga malo” nirimumu, Yesusi yu yuyundu nirimu. Pe Pulu Yemonga Malo Yesusi sike toko kondoringi kanumu. “Ye marene lupe” nirimume Juda yemboma naa moloringi yembomando nirimu (Lipe Mundorumu Yema 13:46, 18:6).
- h inie yakondo 9:21.
- i Konana 118:22, Ou Pita 2:7.
- j Aisaya 8:14-15, Ou Pita 2:8.
- k bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”, “34. pris”.
- l ya 20:9-16.
- m Mateyu 22:15-22, Mako 12:13-17.
- n bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.
- o ungu pulu te Mateyu 16:1***.
- p Inie yakondo 20:20.
- q Mateyu 22:23-33, Mako 12:18-27.
- r Ya 20:37, bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”.
- s UnguManema 25:5, Rute 4:9-10.
- t Mosisini aku sipe nirimu walemo Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo kinie, Eporayamo yunge malo Aisake kinie, Aisake yunge malo Jekopo kinie, koronga ou koloringi nalo enonga minime Pulu Yemo pea konde moloringi pilipelie yu aku sipe nirimu.
- u Wendo Oringi 3:6.
- v Mateyu 22:41-46, Mako 12:35-37.
- w bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.
- x Konana 110:1, Mateyu 22:44*.
- y Mateyu 23:4-7, Mako 12:38-40.
- z bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.
- aa Enone teringi mele inie yakondo 11:43, 14:7; ungu pulu te 15:7*.
- bb inie yakondo 18:9-12.