4 Amboma ye puku yema ambo liku telemele mele ‘akumu paa peanga’ ningu pilku molangi. Ambo yema enono telune peangi. Ambo ye pulime kinie ye ambo lilime kinie wa ulu pulu keri telemelema Pulu Yemone apurupe mindili lipe simbe kene ambo yeselo enono telune peangi.
5-6 Kou monema kanoko yama naa mengo molaa. Pulu Yemone nimbendo:
10 Ou Pulu Yemone ‘na popo toko sele ulkena suku kongi melema kalaa.’ nirimu mele pilkulie Pulu Yemo popo toko kongi melema kalko silimele yembomane olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ ne Pulu Yemo popo tolemolo mele tapu toko manda pea naa tenge.[g]
11 ⸤Ou sele ulkena teringi mele pilipelie aku sipe mele tembando⸥ Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone[h] ‘Pulu Yemone yembomanga ulu pulu kerime kanopa siye kolopili.’ nimbe kongi tenga mememo kolopa meli suluminia paa kake teline suku memba pupe ⸤Pulu Yemo⸥ sirimu, nalo aku kongimu yembo molko peringi koleamo munduku siye kolko ulsu meli puku ‘Tepene nopili.’ ningu kaloringi. 12 Ou aku siku teringimunge Yesusi kepe ‘yunge mememone Pulu Yemone yemboma kanopa ‘kake telime’ nimbe kanopili.’ nimbe yembo molko peringi kolea awilimunge pala[i] ulsukundu mindili norumu.[j] 13 Akumunge Yesusi pala ulsukundu molemona lombili ulsu pupu ‘yu teko pipili kondoringi[k] mele olio kepe yu pea teko pipili kondangi tapu topo molamili.’ nimbu akune pamili.[l] 14 Ya mana olionga kolea lepa mindi pumbe kolea te naa lemo, kolea te pe wendo ombámo[m] nokopo molemolo akumunge ⸤Pulu Yemo popo toli ulu oume mundupu siye kolopo ‘teko pipili kondongi liemo uluri molo.’ nimbu Yesusi lombili pamili⸥.
15 ‘Yesusi ⸤olionga kolo wangopa kolondorumu; yuni yuyu olionga Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ kene’ pilipu, ‘Aku sipe terimumunge Pulu Yemo molemona manda pumolo.’ nimbu pilipulie ‘Pulu Yemo popo topo melte kalopo siemili.’ nimbu[n] Pulu Yemo alieli kapi nimbu molamili. ‘Pulu Yemo paa awili olandopamo.’ nimbu yu popo tomolondo olionga keremane yu alieli kapi niemili. 16 ⸤‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningulie i siku mele teangila:⸥ ‘Yemboma tepo kondamili.’ ningu liku tapondoko, mele molo tomba yemboma enonga mele mare moke teko siengi. Pulu Yemo popo tongendo aku siku telemele ulume yuni kanopa peanga kanopa konopu silimo kene komu naa sindiku aku siku teko molaa.
17 Enonga nokoli yemane[o] “Teaa.” nilimele mele pilku liku teko taka liku molayo. Kanu yemane ‘pe Pulu Yemo kongono telemolo mele nimbu simolo kinie “Teko kondoringi.” nipili.’ ningu pilku ‘eno molko kondangi.’ ningu nokolemele. Akumunge enonga ninge ungume pilku liku, ‘Olio aku sipu kongono temolo kinie olionga nokoli yema konopu siku konopu umbune naa pepili olio nokangi.’ ningu enone “Teaa.” ninge mele teko molaa. Enone enonga nokoli yemanga ungume pilku liku naa teko anjo pungi liemo nokoli yema konopune umbune te pemba[p] aku ulumuni eno manda naa lipe tapondomba kene aku teangi.
20-21 ⸤Kinié Pulu Yemo-kinie enonga mawa tendambo:⸥ ‘Konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemone enone tenge kinie kanopa peanga kanomba ulume manda tenge tondolo paa peangama sipili. Yu olionga Awili Yesusi kolorumu kinie Pulu Yemone yunge yemboma-kinie ungu konde nimbe panjipe mi lierimu ungumu yunge mememone ‘kamu pepa mindi pupili.’ nirimu kinie ‘kelepa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo. Yesusi Kirasini olio lipe tapondolemo kene Pulu Yemo yu kanopa peanga kanomba ulume Pulu Yemo yuni olio-kinie tepili. Olionga Awili Yesusi yu kongi sipisipimenga tapu ye enge nilimu.[q] Yu alieli kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili. Aku sipu temolo kinie papu.
23 Nane ‘eno piliengi!’ nimbu nikiru: Olionga angenu[r] Timoti kinié ka ulkena we naa pelemo, yu ulsu mundoringi. Yu na moliona nondopa omu liemo olto pea eno molemelena ombolo.
24 Eno nokolemele yema kinie Pulu Yemonga yemboma pali kinie “Manda molemeleye?” nindengi. Kolea Italli yembo ya ⸤molkorona oringi⸥ molemelemane eno Ipuru yembo Kirasinge molemelema “Manda molemeleye?” nikimilila.
25 ⸤Pulu Yemone⸥ eno pali we kondo kolopa molopili molangi.
- a Akumunge temane mare Ou Pulu Pulu 18, 19:1-3, Nokoli Yema 13:15-21.
- b Ungu Manema 31:6; ungu pulu te Mateyu 28:20 ekendo.
- c Konana 118:6(-7); ungu pulu te Mateyu 10:17-31, te Jono 16:33.
- d bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.
- e 13:7-8selo liku tere leko kambu toyo. Enonga ou koloringi tapu yemane eno mane singendo Yesusini tenderimu mele kinie molorumu mele kinie tendelemo mele kinie ningu siringi mele kinié kepe pe pe kepe yu aku sipe molemo molomba; tenderimu mele tendelemo tendembala. Ou tapu yema lipe tapondorumu mele kinié kepe eno lipe tapondomba. Aku sipe nimbe nirimunje.
- f Langimundu Kollosi 2:16* ungu mare molemola.
- g Ou-Korini 9:13, 10:18 molemo ungumu telu sipe nalo ungu pulumu lupe.
- h bokumunge alsena anjokondo “34. pris- 34.3. hetpris”.
- i Giriki ungune “pala kune ulsukundu” nimbe molemo. Umbu-ungune ‘ “pala kere-pulu ulsukundu” molopili.’ nilimela nalo ‘ “kere-pulu” pilkulie ungu pulumu pilku sundunge.’ nimbulie naa torumulu. Inie nondopa 13:11,13selo ungu pulu sikemo molemo.
- j We walema kongi toko kaloringime yembo moloringi kolea ulsukundu naa mengo puringi. Ponie tenga tenga walsikele mindi ‘yembomanga pali ulu pulu kerime manie pupili’ ningu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamane ya nikimu mele teringi. LLipai 16 pali kanoko, akune 16:27 mimi siku kanani. Inie yakondo Ipuru 9:7-14 akumunge ungu te molemola. Jono 19:17 kananila.
- k inie yakondo 10:33, 11:26; Konana 89:50-51, Gallesia 3:13.
- l ‘Ungu pulumu sumbi siku piliengi!’ nimbu isipu mele tolemelala: Akumunge eno Pulu Yemo ou popo toko kaloringi mele mundupu siye kolopo, ‘Yesusi ‘olionga nimbe popo torumu yemo’ molemona pamili.’ nimbu yu lombili pupu yu pipili lsimu mele pipili limolo pamolo.
- m inie yakondo 11:10,14,16.
- n Romo 5:10.
- o Inie yakondo 13:7 yema mele nalo 13:7 ye nokolime koloringi, 13:17 ye nokolime eno-kinie pea we moloringi.
- p Sipisipi te manie purumu kinie tapu yemone kondo kolorumu mele LLuku 15:1-7 kanoi.
- q bokumunge alsena anjokondo “44.1. man isave lukautim sipsip”.
- r Yembo marene ningendo: Ya angenunge pulumu “pea kongono telemo ye” nilimele.