2 Nanga ungume paa piliengi! Na Pollone enondo nimbondo: Eno ⸤Kirasinge yema⸥ enonga kangi te ‘kopisiku wendo lindengi!’ ningi liemo[b] Kirasini ⸤‘yembomanga’ nimbe lipe tapondorumu ulumuni⸥ eno wallo-kolte kepe paa uluri manda naa temba. 3 Altopo yemando pali sumbi sipu nikiru: ‘⸤Pulu Yemone na kanopa peanga kanopili kene⸥ kangi te kopisindengi.’ ninge yema ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene pali nokomba. ‘Kangi te kopisiengi.’ nilimo ungu manemo pilku liku telemele yemane kanu ungu manema pali pilku tenge aulkemo akisinge.[c] 4 Eno ⸤Kirasinge Gallesia yembomanga yembo mare⸥ ‘Pulu Yemone olio kanopalie olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma’ nimbe kanopili.’ ningu[d] ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume[e] pilku liku telemele yemboma Kirasi munduku siye kolko, yu-kinie telune moloringi aulkemo pipi siringi; Pulu Yemone yemboma we kondo kolemo ulumuni eno naa nokolemo. 5 Nalo ‘⸤Mosisini ungu mane sirimumene manda naa lipe tapondomba.’ nilimolo yemboma,⸥ Mini Kake Telimuni “Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumu tondolo pupili.’ nilimomonga ‘pe yembo sumbi nilime sike molomolo.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo.[f] 6 Kirasi Yesusi kinie tapu topo molemolo kinie yemboma kangi te kopisilimele molo kangi te naa kopisilimele aku ulumene uluri naa telemo. ⸤‘Yu sike olionga lipe tapondolimu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie yemboma konopu mondolemele ulu kanumu mindi sike tondolo te pelemo.[g]
7 ⸤‘Mele kalolimu liemili.’ ningu⸥ kere-kuru liku lkisiku kondoringi.[h] Pe kinié yembo nawene omba eno ⸤Kirasinge⸥ ungu sikemo pilku liku telemele aulkemo pipi silimoye? 8 Nawene eno kondi topa “Ungu sikemo munduku siye kolangi.” nimuye? Kinié eno konopuni pilimele ulu akumu ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nimbe walsilimo ⸤Pulu⸥ Yemone[i] ‘Aku siku piliengi!’ naa nilimo. 9 ⸤Pilieme! Ungu iko toko⸥
11 Angokeme, ‘Pollone “Kangi te kopisiengi!” nilimo.’ nilimele mele sike aku sipu nane nilio liemo nambemune ⸤Juda yembomane⸥ na mindili silimeleye? ⸤Aku sipu nilkenje na mindili silimele aulke te naa lelka.⸥ Aku sipu nilkenje ⸤Kirasi⸥ unjo perana ⸤olionga nimbe kolondorumu mele nimbu silio⸥ ungu akumu pilkulie ⸤Juda yembomane⸥ pilku keri pilku ⸤na umbune te naa silimela⸥.[k] 12 ‘Kanu yemane eno ningu embambo siku “⸤‘Pulu Yemonga yemboma molangi.’ ningu kangi te kopisiku wendo liengi.”⸥ nilimele yemane enonga kangi te kopisikulie enonga láka kamu tolemelanje papu.’ konopu lekero.
13 Nanga angokeme, Pulu Yemone ‘Ungu mane tene eno nokopa umbune te naa sipe eno naa ambolopili paa we molangi.’ sike ou nimbe eno mako torumu nalo pe enone ningendo: ‘Kapola, ungu mane tene olio naa nokolemo, we molemolo kene ou-we-konopumene[l] ulu pilkimulu mele teamili.’ ningu ulu pulu kerime naa teangi. ‘Ungu mane tene olio naa nokolemo.’ ningu eno enono anjo yando konopu mondoko enono anjo yando liku tapondoko kongono tendangi.[m] 14 Mosisini ungu mane sirimu pelemomanga pali ungu mane telumuni lipe tere lemo, akumu isipe:
19 We-konopu-oumene pilku ulu telemelema eno pilimele. Yembomane we-konopu-oumene pilku ulu telemele ulume isipe:
22 Nalo Mini ⸤Kake Teli⸥ muni konopune molopa ambolemo yembomane ulu telemelema isipe:
24 Yesusi Kirasinge yembo molemelemane enonga ou-we-konopume ‘Kamu kolopa manie pupili.’ ningu koronga unjo perana uku toko panjeringi kinie kanu konopumene waka lemo ulume kinie, konopu mondoko ‘Paa teamili’ nilimele ulume kinie, akume pali unjo perana uku toringila.[u] ⸤Unjo perana uku toko panjeringimunge kinié altoko ou-we-konopumene pilku ulu pulu keri akume tenge aulke te naa lemo.⸥
25 Minimuni olio konde molopa kondoli ulu pulumu silimo kene yuni ‘Teko molangi.’ nilimo mele pilipu lipu tepo molamili. 26 Oliolio olionga imbime we lipu ola naa mundupu, olionga yembomanga te ‘Mumindili kolopili.’ nimbu anjo yando konopu naa lepo, yembo lupemanga melema kinie ulume kinie yama membo ‘Eno malo!’ nimbu konopu anjo yando naa leamili.
<- GALLESIA 4GALLESIA 6 ->- a inie yakondo 4:31.
- b bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.
- c inie yakondo 3:10, Romo 2:25, Jemisi 2:10.
- d inie yakondo 2:16, 3:11, Romo 3:20.
- e 18 bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.
- f bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”.
- g Ou Korini 7:19.
- h ungu pulu te Ou Korini 9:24-27 Ungumu*.
- i inie yakondo 1:6,15.
- j ungu pulu te Ou Korini 5:6*; bokumunge alsena anjokondo “49. yis” kananila.
- k Romo 9:32-33, Ou Korini 1:18,22-23.
- l bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.
- m Romo 6:1-2, Ou Pita 2:16.
- n Mateyu 5:43*.
- o Romo 13:12-14.
- p Romo 6:14, 8:14.
- q bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.
- r bokumunge alsena anjokondo “23. kingdom”.
- s Mako 7:20-23, Romo 1:26-31, Ou Korini 6:9-10, Epesasi 4:31, 5:5, Kollosi 3:8-10, Lipe Ora Sirimu 21:8, 22:15.
- t Romo 5:1-5, Ou Korini 6:11, Pe Korini 6:6, Epesasi 4:2-3,32, 5:9, Kollosi 3:12-15, Pe Pita 1:5-8.
- u Romo 6:6-7,11-12, Ou Pita 2:11.