8 ‘Yembo tene ‘yunge konopuni pilimo mele eno aku siku mele paa konopuni pilku molangi.’ nimbe we ungume kolo topa eno nimbe simbe.’ ningu kanoko kondoko molangi. Anda-kolepalimene ou mane siringi yandopa pilieringi mele kinie, ma koleamanga pali nokolemele kurumenga ungume kinie, kanu yembomane pilkulie eno ningu silimele. Kirasinge konopuni pilimo ungume naa pilku ningu silimele.[g]
9 Kirasi mana ye alierimu kinie Pulu Yemo yuyu molopa telemo mele aku sipe ulu pulumu Kirasi yunge kangine pepa tengepea telemo mele[h] eno pilimele kanumu. 10 Akumunge, aku yemo Pulu Yemo molopa telemo ulumu yu-kinie pelemo akumu eno yu-kinie tapu toko molemele kinie Pulu Yemone eno kepe silimo eno-kinie tengepea tepa pelemola. Kanu ye Kirasimu yu mulune kuru enge nilime kepe, aku mele namba pelemo-na melema nokolemelemanga pali, yu ye olandopamo molemo.[i]
11 Eno yu-kinie ongo tapu toko moloringi kinie kangi te kopisiku wendo lili ulu pulumu eno sirimu lsingi. Aku kangi te kopiseli ulu sirimumu yembomane kangikundu telemele akumundu naa nirimu. Kirasini tenderimu ulumuni olio kangi te kopisipe wendo lili ulumu lsimulu, akumu olio ulu pulu keri terimulumenga ou-we-konopumenga tondoloma manie purumu.[j] Aku ulumu kangi te kopisipe wendo lili ulu sikemo.[k] 12 Eno no linderingi kinie Kirasi kinie pea eno ono teringi kanumu. Pe eno ‘Sike Pulu Yemone yunge tondolomone Kirasi topa makinjinderimu.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge Kirasi topa makinjinderimu Pulu Yemone eno no lsingi kinie Kirasi kinie pea topa makinjinderimula.[l]
13 Eno ou-we-konopume pepili ulu pulu kerime teringi kinie kepe, eno Juda yemboma naa molko yembo lupema moloringimunge Pulu Yemonga ungu manemane eno naa nokorumu kepe, aku uluselone eno topa kondorumu, yembo kololime mele moloringi,[m] nalo Pulu Yemone ‘Eno Kirasi kinie pea konde molangi.’ nirimu.[n] Yuni olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘Kamu manie pupili.’ nimbe, 14 Mosisini Pulu Yemonga ungu manema bokune torumumene oliondo alieli ‘Teko kenjilimele.’ nilimo ungu manema olio tondolo mundupe nokorumu tondolomo ‘Olio kotena uluri naa tendepili. Kamu manie pupili topo manie mundembo.’ nimbelie ⸤Pulu Yemone⸥ aku ⸤ungu mane⸥ ma lipe ⸤Kirasinge⸥ unjo perana pirimúni uku topa mondorumu. 15 Mulune kuru enge nilime kepe, aku mele namba pelemo-na melema nokolemelema pali[o] enonga tondoloma unjo perana ⸤kolorumumunge⸥ topa manie mundupe,[p] “Kurumenga enge te naa pepa kamu manie purumu lemo.’ ningu kanangi.’ nimbe eno lipe ora sirimu.[q]
20 Eno Kirasi kinie pea kolkolie ma koleana ulume kamu siye koloringi, telune manda naa molongemonga nambemune kinié eno ya ma koleana yemboma mele molko ma koleana ungu manema pilku liku teko molemeleye? 21 Ungu manemane ⸤langi mare kinie no mare kinie akumendo⸥ “Naa ambolaa!” nimbe, “Naa naa!” nimbe, “Kini simbi naa tondangila.” nilimo aku ungu manema mele nambemune pilku liku telemeleye?[w] 22 Aku ungu manema pali mana yembomane mindi konopuni pilku “I siku teaa. I siku teaa.” ningu ungu mane silimelemonga aku ungu manemane “Pilku teaa.” nilimele melema kinie ulu mare telemele kinie walsikele kamu-kumu keri lepa manie pulimo. ⸤Kanu melemane eno lipe tapondomba ulu te naa pelemo.⸥ 23 Kanu ungu manemane “olio imbi naa molopili molamili.’ ningu, melema kapi ningu imbi liku ola mundunduku, ‘olionga kangime mindili nopili.’ niengi.’ ningu ulu mare aku siku telemele mele kanokolie ‘aku ungu manema pilipe konginjeli paa pepa peanga lemo.’ sike nimbu kanolemolo nalo olio ou-we-konopumuni ulu kerime mindi pilipu ulu pulu kerime mindi waka lemo ulume ‘Topo manie mundemili.’ nimbe lipe tapondomba ulu te kanu ungu manema kinie paa naa pemele.
<- KOLLOSI 1KOLLOSI 3 ->- a inie yakondo 1:26.
- b bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.
- c Gallesia 3:1-25.
- d bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “6. Bikpela”.
- e Epesasi 3:17.
- f inie yakondo 1:23.
- g 20 Gallesia 4:3,9.
- h inie yakondo 1:19.
- i inie anjokondo 2:15, Epesasi 1:20-21, 6:12, Kollosi 1:16, Ipuru 2:15.
- j bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.
- k Romo 2:28-29, Pillipai 3:3; bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.
- l Kirasi kinie pea kolorumulu, yu pea ono teringi, yu pea lomboropo ola molorumulu mele ungu mare inie anjokondo 2:20, 3:1,3, Romo 6:1-14.
- m Epesasi 2:1.
- n Epesasi 2:5.
- o inie yakondo 2:10.
- p Mateyu 12:29, Jono 12:31.
- q Yembomane enonga opa-puluema kinie opa teko yembo mare pulu siku ambolko liku ka sikulie ‘opa-puluema topo mundomulu mele yemboma kanangi.’ ningu mengo oringi mele Pollone pilipelie ya inie ungu aku sipe nirimu.
- r bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.
- s Romo 14:17,5-6, Gallesia 4:10, Ipuru 13:9.
- t Ipuru 10:1.
- u ungu pulu te inie yakondo 1:18*.
- v Epesasi 4:15-16; ungu pulu te Epesasi 2:21.
- w Juda yembomanga ye nomimene Pulu Yemonga ungu manema pilkulie olandopa ungu awisili isili mele mane siringila.