1 Kanu kinie Pollone kanjolloma neme neme nimbe kanopalie nimbendo: “Angokeme, na Pulu Yemo kanopa molopili yuni “Tei.” nilimo mele andopo telio kinie ‘Na Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu te tepo kenjikiru lemo.’ nimbu naa pilierindu.” nirimu.
2 Aku nirimu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa[a] Ananayasini Pollo kinie nondoko angilieringi yemando nimbendo: “Yu kerena larauwe taa.” nirimu.
3 Ananayasini aku nirimu kinie Pollone yundu ⸤ungu iko topalie⸥ nimbendo: “Ulke kengelena peneme kake teli kandongimu,[b] nu Pulu Yemone larauwe tomba. ‘Pulu Yemone “Teaa.” nimbe mane silimo mele pilkulie na kote tendambo.’ konopu lekeno nalo “Na larauwe taa.” nikinumunge nu nunu Pulu Yemonga ungu manema pulue tokono lemo.” nirimu.
4 Pollo kinie nondoko angilieringi yemane ningendo: “Nu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopa kake telimu pipili naa tekemo-na ungu taka tondokonoye?” niringi.
5 Pollone nimbendo: “Angokeme, yu kanu ye nomimu kanopo imbi naa sipulie aku sipu nindu. Ungu te Pulu Yemonga bokune molemo mele isipe:
6 Pollone aku nimbelie nirimumuni, yu yuyu konopu kimbu sipelie ‘Ikanjollo ye mare Sadusi yema, mare Parisi yema lemo.’[d] konopu lepalie, yuni nimbendo: “Angokeme, na Parisi yemo moliola. Tara Parisi yemo molorumula. ‘Yemboma kolkolie lomboroko ola molonge.’ nimbu pilio. Na aku sipu konopu leliomonga na kote tendekemele.” nirimu. 7 Yuni aku nirimu pilkulie, Parisi yema kinie Sadusi yema kinie kerepale ningulie, kanjollo yema talape talo mele moloringi. 8 (Kerepale niringimunge pulumu isipe: Sadusi yemane ningendo: “Yembo te kolopalie lomboropa ola naa molomba. Angelloma kinie minime kinie kurume kinie naa molemele.” niringi nalo Parisi yemane ningendo: “Yemboma lomboroko ola molonge. Angelloma kinie minime kinie kurume kinie paa sike molemele.” niringi.)
9 Aku ningu pilieringi mele Pollone pilipelie ungu nirimu pilkulie kanjolloma mumindili kolko tondolo kerepale ningu anjo yando ungu panjeringi. Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare,[e] eno Parisi yema moloringi, kanumene ola angilku tondolo mundukulie ningendo: “I yemo ‘Ulu te tepa naa kenjemu.’ nimbu pilkimulu. Yu mini tene molo angello tene ungu te nimbe simunje?” niringi. 10 Eno tondolo irinele teko paa mumindili koloringi kulu Romo ami ye nomimuni mini-wale mundupelie, ‘Pollo anjo yando kundukulie yu toko kondonge.’ konopu lepalie, ami yemando nimbendo: “Eno maniendo puku, yu tondolo munduku liku meli ulkendo waa.” nirimu.
11 Opalikundu ipulueli Awilimu[f] Pollo molorumune nondopa ombalie nimbendo: “Nu pipili naa kolko toyombo toko molou. Kinié ya kolea awili Jerusalleme nanga ungumu ningu sinu, aku siku mele nuni kolea awili Romo[g] ungumu ningu sini lemo.” nirimu.
16 Nalo Pollo kemulunge malone, enone yunge kepa tongendo langi niringi mele pilipelie, yu ami yema peringi ulkena Pollo molorumune pupe nimbe sirimu.
17 Kanu kinie Pollone ami ye wane anderete nokorumu ye te “Ou.” nimbelie yundu nimbendo: “I kango yemo enonga ye nomimu ungu te pelemomo nimbe sipili, yu molemona mengo pani.” nirimu. 18 Pollone aku nirimu pilipelie kanu yemo yunge ye nomimu molorumune kango yemo meli purumu.
19 Ye nomi kanumuni kangomo ki ambolopa meli tenga lupe pupe elolo molkololie yu walsipelie nimbendo: “Nuni nambolka unguri ninindu onuye?” nirimu.
20 Kangomone yundu nimbendo: “Juda ye awilimene ‘Opali nu walsiku, “Eno Pollo ungu mare altopa omba nimbe sipili, pulume paa mimi sipu piliemili, nuni olio kanjolloma molomolona mengo maniendo wani.” kolo topo aku sipu niemili.’ ningu ou ningu panjengi. 21 Nalo enonga ungu ninge mele naa pilieni! Enonga ye tu paono mele “Olio ou Pollo topo naa kondopolie langi kepe no kepe naa nomolo.” ningu mi liengi. Nuni “E.” ningu meli oni kinie toko kondongendo aulkena nokoko molonge.” nirimu.
22 Ami ye nomimuni kango yemondo nimbendo: “Kinié na ningu sikinu mele anjo yembo tendo lupe paa naa ningu sikulie we pu.” nirimu.
25 Aku nimbelie ye nomimuni ‘Pillikisi puku siengi.’ nimbe pepá te topalie nimbendo:
31 Kanu kinie ami ye nomimuni “Teaa.” nirimu mele tengendo ipulueli Pollo liku meli Andipatirisi taonona puku pekolie niringimuni, 32 orili-ou ‘Kongi otena andoli ami yema Pollo lkisiku mengo pangi.’ ningu ami ye wema kelko yando oringi. 33 Otena andoli ami yema Pollo mengo kolea awili Sisaria suku ongolie, gapomano ye awilimu molorumune Pollo meli pukulie pepámo siringi.
34 Gapomano ye awilimuni pepámo lipe kanopalie, Pollo walsipelie nimbendo: “Nunge poropinji tenaye?” nirimu.
35 yuni nimbendo: “Nu ‘kote tendamili.’ nikimili yema onge kinie nunge kotemo piliembo.” nirimu. Aku nimbelie yuni nimbendo: “Pollo ye nomi kingi Erotene ou takopa perimu gapomano ulkena pepili mengo puku nokaa.” nirimu.
<- Lipe Mundorumu Yema 22Lipe Mundorumu Yema 24 ->- a bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.
- b Ulsukundu kanopo peanga kanolemolo nalo sukundu keri lemo molo purulimo mele naa kanolemolo. LLuku 11:44, Mateyu 23:27-28, Isikiele 13:10-12.
- c Wendo-Oringi 22:28.
- d bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”, “38. Sadyusi”, “11. Farisi”.
- e bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.
- f bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.
- g Jerusalleme Juda yemboma moloringi disiriki Judianga kolea awilimu. Akune Juda yembomanga ye awilime molko yemboma nokoringi. Kolea awili Romo, Romo gapomanomonga ye nomimu molopa poropinji koleamanga pali nokorumu koleamo. Akumu Italli poropinjine lierimu.
- h bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “16. hetman”.