1 Akumunge na nanu konopuni pilipulie nimbu pilierindu mele isipe: ‘Na eno molongena kelepo ombo wale talo sipu umbune simbo kinie kapola naa temba.’ konopu lepolie naa orundu. 2 Nane eno molongena ombo umbune te silke kinie konopu keri panjiku molemelanje pe yembo nawene na konopu simbo ulume tendelkaye? Na ombómonga eno konopu umbune pepili molemelanje pe na konopu simbo ulume nambeko liku tapondolemelaye? ⸤Nane eno umbune simbo kinie eno konopu umbune pepili molkolie aku siku konopu simbo ulu te manda naa telemela.⸥[a] 3 Aku sipu pilipulie ‘Eno ou konopu alowa teko molangi. Pe na ombó kinie olio konopu sipu kapola kapola molamili.’ nimbu nane ‘umbune simboma ou piliengi!’ nimbu pepá te ou topo sirindu kanumu.[b] Na pilkiru, ‘Na konopu silio kinie eno kepe konopu silimele. Konopu naa silio kinie eno konopu naa lasilimele.’ konopu lekero. 4 Sike nane eno pepá te topo sirindu kinie ⸤eno ou teko moloringi mele pilipulie⸥ pepá tombondo na kamelena paa mindili tepa konopu umbune tepili kola tepo molopolie pepámo topo eno sirindu. ‘Mindili siembo.’ nimbu naa sirindu. “Nane eno konopu paa lakopa mondolemo.’ ningu piliengi.’ nimbu topo sirindu.
9 Ou nane eno pepá topo sirindumunge[e] pulumu isipe: ‘Nane eno manda manjipu, “Teaa.” nilio mele enone pilkulie alieli pilku liku telemele molo molonje, piliembo.’ nimbu kanu pepámo topo sirindu. 10 Kanu yemone tepa kenjerimu ulumu enone ‘Manie pupili.’ ningu siye kolkomele mele nane kepe ‘Manie pupili.’ nimbu siye kolkorola. Kanu yemone siye kolombo ulu te sike tepa kenjerimu liemo koronga ‘Manie pupili.’ nimbu siye kolondu. Eno kondo kolopo lipu tapondopo Kirasi kanopa molopili siye kolio. 11 ‘⸤Kurumenga nomi⸥ Setenenga[f] tondolomone olio topa manie naa mundopili. ⸤Kirasi kinie tondolo mundupu molamili.⸥’ nimbu aku sipu olio teko kenjilimele yembomane teko kenjilimele ulume ‘Manie pupili.’ nimbu siye kolamili. Setenene olio ⸤Kirasinge yemboma molemolomonga⸥ kondi topa ‘Topo manie mundembo.’ nimbe ulu telemoma pali pilimolo kanumu.
- a inie anjokondo 7:7.
- b Kanu pep mondo yembo marene pilkulie “ ‘Ou Korini” nimbe nirimu.’ ningu pilimele. Nalo yembo mare awisilini ningendo: ‘Molo. Pep te awi-suku-singine topa sirimu.’ ningu pilimele.
- c Mateyu 6:12,14-15, Mako 11:25-26.
- d Pollone 2:1-4 Korini yemboma mindili sirimumunge ungu te nikimu akumu lupe. Ya 2:5 ye tene eno mindili sirimu akumu lupe. Umbune te pilipe pep topa molopili umbune te konopuni pilipelie torumunje. 2:5 nirimu yemo Ou-Korini kolomongo awili 5 nirimu yemonje? Molo te lupenje? Naa pilimolo.
- e Pep temoye? Mimi sipu naa pilkimulu. Ou Korini akumundu nimbe nirimunje. Akune Ou Korini 5:1-5 nje? Molo pep te lupe torumu kanumu manie purumu kanumundu nirimunje? Pollone kanu pep mo topa sipelie “Tepa kenjerimu yemo mane siku ulsu liku mundou.” nirimunje. Aku liemo yuni “Teaa.” nirimu sike pilku liku teringi mele ya 2:5-8 temanemo molemo. Aku teringi kinie yemone konopu alowa terimumunge kinié Pollone “Manda ulsu molopili. Altoko talapena sukundu opili liengi!” nirimu.
- f bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.
- g Pollone ‘Taitasi nambe-emunje?’ nimbe konopu lipe mundupe umbune naa kolorumu. ‘Taitasini pep tokoromo Korini yemboma molemelena memba pupe sindipe, kou-mone liku maku tondokomelema lipe mendepa opili.’ nimbe ‘Yu kanambo.’ nimbe nirimunje. (8:16-17 kana.)
- h Pollone 2:13 topalie pe tomba terimu ungumu mundupe siye kolopa, 2:14 ungu te lupe torumu. Pe 2:13 olandopa ungumu kelepa 7:5-7 torumu.
- i Romo ami yemane yembo talape te kinie opa teko toko mundukulie awisili ka siku mengo ongolie ‘Yemboma kanangi.’ ningu ka sili yemboma kolea awili Romo aulkemanga konopu siku mengo andoko yemboma liku ora siringi. Aku teringi mele Pollo pilipelie ya ‘Pulu Yemone Kirasi pea olio yunge kongono tendeli yemboma konopu sipe memba andolemo.’ nirimu nalo akumunge pulumu ungu pilieli yembomane mimi siku naa pilimele.
- j bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.
- k bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.
- l Pollone ya walserimu mele yuyu 3:5-6 sukundu ungu te pundu topa nirimu.