1 Murei, umbom patabuyaaŋ ee ivot, ve Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi. Saawe tana, mbiwa tooni pitool zi. Tauvene tiŋgoor wit anooŋa siriv gha tighan. 2 Zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tighit zi, ve tisaav pa Yesu tighe: “Ughita! Aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron! Ŋgar tau mbiwa tsio tighamu ne, ene isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ.” [a]
3-4 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Sinaiŋ muŋgaana tau isavia saawe tau kinik David yesŋa zeetŋa siriv pitool zi na, yam awaato, ma mako? Saawe tana, David iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuyaaŋ tau tighuru ila Maaron naagho na. Mberet tawe le ŋgalsekiiŋa tauvene: Tamtamon sorok irau tighani mako. Yes zeran to watooŋrau mon, o tighani. Eemon David igham mberet tana gha ighani, ve irei sirivu pa ziŋeera gha tighan paam. [b]
7 “Maaron saveeŋ tooni ziiri ee isaav tauvene: ‘Yau lolog pa watooŋrau tsiam mako. Yau naghe lolomim isaghatin tamtamon ve auul zi.’ Imin ta yam aghazooŋ pa saveeŋ tane puughu, kanaŋ irau aŋgal saveeŋ payei sorok mako. Yei nigham sosor eta mako. [d]
9 Yesu ipul uum to wit tawe, ve ilaagh ila ivot nughei, ve iloŋ ila rumei toozi. 10 Ŋeer ee ilepleep tomani zi. I niima ee imaat. Tamtamon siriv tau tileep tomani zi na, tighe tiwat Yesu, leso imalaaŋ pa tutuuŋ, ve imin le puughu to tipayooze pa savsaveeŋ. Tauvene tighasoni tighe: “Laak, isaav ighe tagharaat yes moroghooŋa ila saawe to umbom patabuyaaŋ, pale iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron, ma mako?” [f]
11 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Mindai, isaav ighe tsiam eta sipsip tooni itap izila taan puura ila saawe to umbom patabuyaaŋ, pale ipuli igheen? Mako. I pale rekia mon ila ve ighamu izaa. [g]
22 Murei ra, tigham ŋeer ee ila to Yesu. Ŋeer tawe, avuvu saghati izeeva, ve ighamu maata ikumkuum ve aavo ivool. Yesu igharaata le aavo pakia gha isavsaav, ve maata ighita nugh. 23 Eval tiina tighita gabua ŋgereeta tana, le tisov tirur pani ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane aat David Naatu [l]
24 Zeran tutuuŋa siriv tau tileep tomani zi na, tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Ewe Belsebul tau daaba to avuvu sasaghati na ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.”
25 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Isaav ighe kinik eta tomania tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene pale nugh toozi isaghat kat, ve tamtamon tileep pani muul mako. Ve nugh eta, ma ruum eta, tauvene paam. Isaav ighe tamtamona tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene irau tiyooz ariaaŋ mako. 26 Tauvene isaav ighe Sadan ighur koi pa tauu tamtamon tooni ve izirziir zi, ene pale pooz tooni iyaryaaŋ mindai? Mako. 27 Laak, yam aghe yau nazirziir avuvu sasaghati pa Belsebul tapiri. Ighe tauvene, mindai pa ziŋeramim tau tizirziiri avuvu sasaghati na? Sei ipalot zi pa ŋgar toozi tawe? Ŋgar tau yes tighamu, ene itotoi ighe ŋgar tsiam iduduuŋ mako. 28 Eemon isaav ighe Maaron Avuvu ipalot ghau ve nazirziir avuvu sasaghati pa tamtamon, ene itotoi ighe pooz to Maaron ilam peria tsiam wa. [m]
29 “Mindai, tamtamon eta irau ireu ruum to ŋeer ariaaŋa eta, ve iloŋ ila iyau sorokin gabua tooni? Mako. I aat itatan ŋeer ariaaŋa tana tapiri ve ikauu pa ravraav le isov, o iyauur gabua naol isov tau tigheen iloŋ ila ruum tooni loolo. [n]
30 “Isaav ighe tamtamon eta ipaak ghau mako, ene i imin yau koiag. Ve ighe tamtamon eta iuul ghau pa lupuuŋ tamtamon mako, ene pale ireu zi gha timbiriis tila soghan payau. [o]
31 “Tauvene yau nasaav payam: Sosor isov to tamtamon, ve saveeŋ sasaghati naol tau tisiki pa Maaron, ene Maaron irau ireua pazi. Eemon isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati iŋarui Avuvu Patabuyaaŋ ve ivelegh uraat tooni, ene sosor tauvene, Maaron irau ireua mako. Ta aazne, ve saawe to Mboŋ Murei paam, i irau ireua mako. [p]
33 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe azavaan ai puughu, ene pale itum poia, ve ighur anooŋa popoia. Ve ighe azavaana mako ve avaghamunia, ene pale anooŋa isaghat paam. Pasaa, ai anooŋa ta itotoi ai tana poia ma saghati.” 34 Yam tane, moot saghati natŋa! Lolomim ivon pa ŋgar sasaghati naol. Tauta saveeŋ poia eta irau ivot ila avomim mako. Pasaa, ŋgar tau loloon ivon pani, tauta ivotvot ila avoon. [q]
36 “Yau nasaav payam kat. Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon, i pale ighason zi pa saveeŋ soroksorok isov tau tisasavia na. 37 Tauvene saveeŋ to yo taum pale imin puughu payo. Isaav ighe saveeŋ tsio poia, ene pale Maaron ighit ghom ighe yo ududuuŋ ila maata. Ve isaav ighe saveeŋ tsio poia mako, ene pale i ighit ghom ighe yo ŋeer saghatim, ve ighur atuya payo.” [r]
38 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra zeran tutuuŋa ve ŋgara siriv to tutuuŋ tisaav pani tighe: “Mos puughu, yei nighe yo ugham gabua ŋgereeta eta imin ilaal payei. Leso niwatagh nighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tsio.”
39 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyais, yam zeran to aazne, yam sasaghatmim kat! Aghur murimim pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Yam azuari gham aghe le aghita gabua ŋgereeta eta imin ilaal payam, o aghur ila. Ve gabua eemon geeg ta pale Maaron itotoia imin ilaal payam. Ite paam mako. Ene gabua imin muuŋ ivot pa propet Yona. 40 I ileep iloŋ ila iigh tiina aapo irau mboŋ tol. Ŋgar raraate pale ivot pa Tamtamon Naatu paam. Pasaa, i pale igheen ila taan loolo irau mboŋ tol. [s]
41 “Muuŋ, yes Ninivea [t]
42 “Garwaat tinazi tau muuŋ igham pooz pa taan sirivu tau igheen malau kat ila pa daudau puughu na tauvene paam. I ilaagh malau kat ilam ighe ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa Solomon na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, livaa tawe pale iburig tomania yam zeran to aazne, mako ivotia sosor tsiam ivot ighazooŋ.” [v]
43 Yesu isaav pazi muul tauvene: “Isaav ighe avuvu saghati ipul tamtamon eta ve ighau ila, ene pale ivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako na, ve iil le niia to ileep pani ve imariau. 44 Isaav ighe iil le mako, ene pale ighe: ‘Yau aat namuul nala nagig niag muŋgaana tau napuli ve nalam ne!’ Tauvene i aat imuul ila. Ighe ila ivot ve ighita niia muŋgaana tana ŋginaaŋa, ve tizaar ruum loolo, ve tipaboode le paghuuna kat, 45 ene pale ila iyau zeetŋa liim ve ru paam tau tiliivo pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, ve yesŋa timuul tilam tizeev tamtamon tana, ve tileep le tileep kat. Irau tipuli muul mako. Tauvene i pale isaghat kat. Muuŋ, lepoogh tooni poia rig. Ve aazne, isaghat le isaghat kat. Ŋgar raraate mon pale ivot pa zeran sasaghati to aazne.” [w]
46 Yesu isavsaav, ve tiina tomania tazŋa tilam tivot. Yes tiyooz izi muuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighe tighita ve yesŋa tisavsaav. 47 Tauvene ŋeer ee ila ipaes pani ighe: “Ou, tinam tomania tazimŋa tilam tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom ve tisavsaav tomani ghom.”
48 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tinaŋ sei ve tazigŋa savunugha?” 49 Ra itotoi ila pa mbiwa tooni, ve isaav pa ŋeer tawe ighe: “Ene yau tinaŋŋa ve tazigŋa. 50 Pasaa, sei tau ighe itaghon Tamaŋ tau ileep sambam ŋgar tooni, ene imin yau tazig, livug, ve tinaŋ.” [x]
<- Matayu 11Matayu 13 ->- a Igham 20:10, 34:21
- b 1Sam 21:1+
- c Nam 28:9+
- d Hos 6:6; Mt 9:13
- e Kol 2:16-17
- f Lu 14:3
- g Lu 14:5
- h Yo 5:16
- i Is 42:1+; Mt 3:17
- j Saveeŋ tane, puughu tauvene: Yes tau pataŋani itatan zi le tapirizi ighe isov, ve ghuruuŋ ila toozi ighe imaat na, Yesu irau ighur pataŋani ite paam izala pavozi ne mako.
- k Ro 15:12
- l Yes Yuda tiwaat Yesu tighe i David Naatu pasaa, matazi iŋgal tighe i Mesia. Yes tighur ila tighe Mesia pale ivot ila to David ziiri waaro tooni, ve igham mulin zi pa koiazŋa imin timbuzi David.
- m Mbaŋ 10:38
- n Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4
- o Mk 9:40; Lu 9:50
- p 1Tim 1:13; Hib 6:4, 10:26+
- q Mt 3:7, 15:18
- r Yems 3:2
- s Yona 1:17
- t Ninive, ene nugh tiina to yes Asiria. Yes Ninivea, Yuda mako, ve tiwatagh Maaron mako. Eval tiina irau nugh nugh tiroiroi pazi pasaa, zaaba toozi lolozi isaghatin tamtamon mako, ve tighurghur pataŋani naol pazi.
- u Yona 3:5
- v 1King 10:1+
- w Hib 6:4+; 2Pe 2:20+
- x Yo 15:14+; Ro 8:29; Hib 2:11+