1 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi. Ve mbiwa tooni tiŋgoor wit anooŋa siriv ve tilugluuga, leso uuli ighau ve tighan anooŋa. [a]
2 Tauvene zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tisaav pazi tighe: “Ai, aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. Puughu mindai ta yam agham ŋgar tau isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ?” [b]
3 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Sinaiŋ muŋgaana tau isavia saawe tau kinik David yesŋa zeetŋa siriv pitool zi na, yam awaato, ma mako? 4 Saawe tana, David iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuyaaŋ tau tighuru ila Maaron naagho na. Mberet tawe le ŋgalsekiiŋa tauvene: Tamtamon sorok irau tighani mako. Yes zeran to watooŋrau mon, o tighani. Eemon David igham mberet tawe gha ighani, ve irei siriv pa ziŋeera gha tighan paam.” [c]
5 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tamtamon Naatu, i Tiina tau iŋgin umbom patabuyaaŋ to Maaron.” [d]
6 Tileep le umbom patabuyaaŋ ite ivot, ra Yesu iloŋ ila rumei ee, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. Ve ŋeer ee ilepleep tomani zi. I niima tapir imaat. 7 Ŋgara siriv to tutuuŋ tomania zeran tutuuŋa siriv tilepleep tomani zi paam. Yes tighe tipayooz Yesu pa savsaveeŋ. Tauvene timarari tighe tighita: Pale i igharaat moroghooŋa eta ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ma mako? 8 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pa ŋeer tau niima imaat na ighe: “Ulam uyooz izi sene.” Ŋeer tana ilooŋ Yesu aliiŋa, ve iburig ila iyooz igharauu.
9 Ra Yesu ighason zi ighe: “Laak. Ŋgar sindei tau yam aghita aghe iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtamon ve tagham poghani zi pa saawe to umbom patabuyaaŋ, ma tagham saghatin zi? Tagham mulin zi pa pataŋani toozi, ma tavaghamun zi?”
10 Yesu maata ila pazi tisov, ra isaav pa ŋeer tau niima isaghat na ighe: “Uyoot nimam iduduuŋ.” Tauvene ŋeer tana iyoot niima le niima poia muul. 11 Zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tawe tighita gabua tana le ipas atezi. Tauvene tivasavo zi tighe pale tigham mindai pa Yesu.
12 Saawe tana, Yesu izala pa loloz ee ighe isuŋ. Mboŋ tana, isuŋsuŋ ila le nughizau. 13 Ra ipoi yes tau titaghoni na tilam tilup zi, ve ighur tamtamon toozi saŋavul ve ru timin mbaŋooŋa tooni. 14 Zeran saŋavul ve ru tawe, ezazi tauvene: Simon (i, Yesu iwaat eeza ite ighe Petrus) yesuru taazi Andreas, Yakobus gha Yoan, Pilip, Patoromai, 15 Matayu, Tomas, Yakobus ite tau Alpai naatu na, Simon ite tau tiwaato tighe Selot, [e]
17 Yesu tomania mbiwa tooni tipul loloz tawe, ve tizila le tivot nugh raraate ee, ve tiyooz ta sewe. Yesu ziŋeera katini, tomania eval tiina kat tila tileep tomani zi paam. Eval tiina tawe to nugh naol to Yudea ve Yerusalem, ve yes to nari tau tileep tigharau nugh Tiro ve Sidon na paam. 18 Tilam tighe tilooŋ Yesu saveeŋ tooni, ve igharaat moroghooŋ toozi. Ve yes tau avuvu sasaghati tivaghamun zi na, i izirziir avuvu sasaghati pazi le tinizi poia. 19 Eval tiina tau tilivuti na, tisov tizuari zi tighe le titutu rigta. Pasaa, tighilaal tighe tapiri to gharatooŋ yes moroghooŋa ivotvot ila tooni, ve ighagharaat moroghooŋa tisov tinizi poia.
20 Yesu maata ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe:
28 Yes tau tisik saveeŋ saghati payam na, asuŋ Maaron to igham poghani zi. Ve yes tau tigham saghatin gham na, aghur zi ila suŋuuŋ tsiam. [n]
32 “Isaav ighe lolomim pa yes tau lolozi payam na mon, pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pasaa, ŋgar tauvene, yes zeran to ghamuuŋ sosor tighamghamu paam. 33 Ve isaav ighe agham poghania yes tau tighamgham poghani gham na mon, pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pasaa, ŋgar tauvene, yes zeran to ghamuuŋ sosor tighamghamu paam. 34 Ve isaav ighe agagabiiz yes tau tighe tigham bun ilat tsiam, ve yes tau awatagh zi aghe yes pale tiyat duduŋai bun toozi, na ayok pazi to tigham bun. [Eemon yes tau awatagh zi aghe yes irau tiyatu rekia mako, ene irau agham pazi mako.] Isaav ighe aghamgham tauvene, ene pale aliiv tamtamon siriv mindai? Pasaa, ŋgar tauvene, zeran to ghamuuŋ sosor tighamghamu paam. Tauvene yam ataghon ŋgar tane sov.
35 Yam aat ataghon ŋgar ite tauvene: Lolomim pa koiamimŋa, ve agham poghani zi. Agham gabua pazi toman lolomim poia. Ve aghur matamim pazi to tiyat gabua tsiam sov. Leso agham lemim atuya tiina, ve amin Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na natŋa. Pasaa, yes zeran sasaghatizi, ve yes tau tighita poia tooni imin kaut sorok ve lolozi iveghveegh pani na, i ighamgham poghani zi paam. [r]
37 Yesu isaav muul ighe: “Agabiiz tamtamon aghe yes sasaghatizi rekia sov. Ve aghur pataŋani iŋarui zi pa sosor toozi rekia sov. Pa ighe yam agham tauvene, ene pale Maaron igham ŋgar raraate payam paam. Yam aat apul zeetmimŋa sosor toozi. Leso Maaron ipul sosor tsiam paam. [s]
38 Auul, o aghita uleeŋ ilat payam paam. Poia tau izaa tsiam, ene pale tiina le tiina kat. Pale imin tau tipavon nakaral le ivon kat ve imaliŋ. Pasaa, saa uleeŋ tau yam agham pa tamtamon, ene pale ŋgar eemon imuul pa yam taumim.” [t]
39 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi paam, ighe: “Mindai, ŋeer eta tau maata kumkuuma na, irau igherev iitete tau maata kumkuuma paam, ve itotoi eez pani? Mako. Ene pale yesuru ve titap tizila puura. [u]
41 Mindai ta yo rekia mon matam ila pa rabrab tau igheen ila etam ite maata? Eemon ai sirivu tiina tau igheen ila taum matam na, uyamaana mako. 42 Isaav ighe ai sirivu tiina igheen ila matam ve ughilaalo mako, mindai ta usaav pa etam ite ughe: ‘O, rabrab tau igheen ila matam na, yau irau nauul ghom ve natapaara izi.’ Yo ŋeer to karom! Upamir taum pa ghuruuŋ ila tsio! Ai sirivu tiina tau igheen ila taum matam na, upasu izi imin maata. Leso ughit poghania rabrab tau igheen ila etam ite maata na, ve utapaara izi.” [w]
43 Yesu isaav muul ighe: “Ai poia irau ighur anooŋa saghati mako. Ve ai saghati irau ighur anooŋa poia mako. 44 Tauvene ai anooŋa ta itotoi ai: Ene ai poia, ma saghati? Mindai, waar tuatua irau ighur anooŋa poia eta, leso tawidi? Mako. 45 Tamtamon tauvene paam. Zeran popoiazi tipapavon lolozi pa ŋgar popoia. Tauvene tighamgham ŋgar popoia ivotvot. Ve zeran sasaghatizi tipapavon lolozi pa ŋgar sasaghati. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati ivotvot. Pasaa, ŋgar tau loloon ivon pani, tauta ivotvot ila avoon.
46 “Mindai ta yam awatwaat ghau aghe: ‘Tiina tsiau, Tiina tsiau’, eemon ataghon saveeŋ tsiau mako? [x]
- a Lo 23:25
- b Igham 20:10, 34:21
- c Wkp 24:5+; 1Sam 21:1+
- d Kol 2:16+
- e Selot, ene Yuda siriv tau ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe tiziir gavman to Rom.
- f Mt 25:34; Yems 2:5
- g Mbo 126:5+; Is 55:1+; Syg 7:16+
- h Yo 15:19, 16:2; 1Pe 4:14
- i Mbaŋ 5:41, 7:52; 1Tes 2:14+
- j Lu 16:25; Yems 5:1
- k Is 65:13
- l Yo 15:19; 1Yo 4:5; Yems 4:4
- m Ro 12:20
- n Lu 23:34; Mbaŋ 7:60
- o 1Kor 6:7
- p Lo 15:7+; 1Yo 3:17
- q Mt 7:12
- r Ro 5:8
- s Mt 6:14; Ro 2:1; Yems 2:13
- t Lp 19:17; Mk 4:24; Ga 6:7+
- u Mt 15:14
- v Mt 10:24+; Yo 13:16, 15:20
- w Ro 2:1+
- x Yems 2:26
- y Ro 2:13; Yems 1:22