1-2 Avuvu Patabuyaaŋ izeev Yesu, ve i ipul yaa Yordan ve imuul ila. Ila ivot nugh ŋginaaŋa ve ileep ta sewe irau mboŋ tamoot ru. Saawe tana, Avuvu Patabuyaaŋ igham pooz pani pa laghooŋ tooni, ve Ŋeer Saghati ivotvot tooni, ve itovtoova. Mboŋ tamoot ru tana isov, ve Yesu pitoola kat. Pasaa, saawe isov tana, i ighan aniiŋ eta mako.
3 Ra Ŋeer Saghati isaav pani ighe: “Laak, isaav ighe yo Maaron Naatu, na usaav pa maet tane, ve imin lem aniiŋ.”
4 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene:
5 Ra Sadan ighamu ve tizala nugh ee tau igheen saaŋa kat, ve rekia mon itotoi nugh naol isov tau kinik to taan tiŋginŋgin zi na pani, 6-7 ve isaav pani ighe: “Ughita. Gabua popoia ve tintiina tawe tau tamtamon tipakur zi ve tighamgham ezazi pani na, ene Maaron ipul zi tisov tighenaar ila yau nimag wa. Tauvene sei tau yau naghe nagham gabua tawe pani, ene irau nagham pani mon. Ve yo taum. Isaav ighe uput aghem payau ve upakur ghau, yau aat napuliir gabua naol tawe tisov timin lem, leso uŋgin zi.” [b]
8 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ite tau tiboode na isaav tauvene:
9 Ra Sadan ighamu muul gha tila Yerusalem, ve tizala tiyooz ila Rumei Tiina paavo tau igheen saaŋa kat na, ve isaav pani tauvene: “Isaav ighe onoon yo Maaron Naatu, na uleep ta sene, ve uyatov ghom uzila. 10-11 Pa Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe:
12 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eemon Maaron aliiŋa ziiri ite isaav tauvene:
13 Tauvene Sadan itoov Yesu pa eez maata maata le mako, ra ipuli, ve ila isaŋan pa saawe ite paam. [f]
14 Yesu imuul ila pa Galilaia ve Avuvu Patabuyaaŋ tapiri tiina igheen tooni. Tauvene vaaru ilaan irau taan sirivu tawe. 15 I ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa irau nugh nugh ila rumei toozi lolozi. Ve tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tipait eeza.
16 Yesu imuul ila pa nugh tooni puughu Nasaret tau i itum pani gha imin olman. Ilepleep le umbom patabuyaaŋ ivot, ra itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na, ve iloŋ ila rumei toozi, leso isuŋ tomani zi. I iburig iyooz, leso iwaat Maaron aliiŋa pazi. [g]
20 Yesu iwaat saveeŋ tane le isov, ra ilulun rau tana muul, ve ighuru ila to ŋeer tau iŋgin rumei, ve mboole izi, leso ivotia mos pazi. Tamtamon tisov tau tilepleep na, matazi ila pani, 21 ve i ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Saveeŋ tau aazne alooŋa, ene ighur anooŋa ivot wa.”
22 Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa saveeŋ popoia tau ivot ila aavo na, ve tipaiti. Eemon tighe: “Wai, ŋeer tane, Yosep naatu. Mindai ta i irau isavia saveeŋ tauvene?” [i]
23 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Yau nawatagh: Yam pale asik saveeŋ ziiri ee tau monmon ivotvot ila tamtamon avozi na payau aghe: ‘Dokta, matam iŋgal ve ugharaat taum imin maata.’ Yei nilooŋ tighe yo ughamgham gabua tintiina izi nugh Kapernaum. Mindai ta ugham zi izi nugh tsio puughu tane mako?” [j]
24 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau nasaav payam kat. Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tighamu mako. [k]
28 Yes tau tileep ila rumei tana loolo na, tilooŋ saveeŋ tane, le ireu lolozi. 29 Tauvene tiburig gha tiziir Yesu pa nugh toozi, ve tighamu tila tivot maetaaz tau iyooz ila nugh ziige, leso tisipiira izila. (Nugh toozi igheen izala loloz.) 30 Eemon mako. I ipas ghi ila sosozi, ve ighau gha ila. [n]
31 Yesu izila ivot nugh Kapernaum to Galilaia, ve ileep tomani zi. Saawe to umbom patabuyaaŋ, i ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. 32 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le tirur pa ŋgar tooni. Pasaa, saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene. [o]
33 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep tomani izi ila rumei loolo. I, avuvu saghati izeeva. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: 34 “Aii, Yesu to Nasaret, ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Ma ulam ughe uvaghamun ghei? Yau nawatagh ghom wa. Yo ŋeer patabuyaaŋ to Maaron.” [p]
35 Eemon Yesu iyaoni ighe: “Ai! Yo uneneeŋ! Upuli ve ughau ula!” I isaav tauvene, ve avuvu saghati isik ŋeer tawe izila taan ila eval tiina naghozi. Eemon ivaghamunia mako. Ipuli ve ighau ila.
36 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur ve tivasavo zi tighe: “Wai, saveeŋ tane, gabua mindai? Ŋeer tane, i le eeza ve tapiri. Aghita. Avuvu sasaghatizi tileep ila i saamba. Pasaa, i isavsaav pazi, ve tiloŋlooŋ aliiŋa gha tighau tila.” 37 Puughu tane ta Yesu vaaru ilaan irau nugh tisov to taan sirivu tawe.
38 Yesu ipul rumei tana, ve malmali ila Simon ruum tooni, ve iloŋ ila. Simon rauliva imorooŋ le tiini iyes kat gha ighengheen. Tauvene tighason Yesu tighe iuule. 39 Yesu ila iyooz igharau olman tinazi ziige, ve iyaon moroghooŋ tawe. Rekia mon ve moroghooŋ ighau, ve tiini poia. Ra olman tinazi iburig gha ila igharaat lezi aniiŋ.
40 Tilepleep le aaz izila, ra tamtamon tiyauur zetazŋa tisov tau moroghooŋ maata maata igham zi na tilam to Yesu, leso iuul zi. I ighur niima izala tamtamon eŋaeŋa pavozi, ve igharaat zi le tisov tinizi poia. 41 Avuvu sasaghati paam. Tipul tamtamon katini ve tighau tila, ve tiboboob tighe: “Yo Maaron Naatu!” Pasaa, yes tiwatagh tighe i Mesia. Eemon i iyaon zi, ve isaav ariaaŋ pazi ighe: “Aneneeŋ!” [q]
42 Mboŋ le nughizau, ra Yesu iburig gha ipul ruum, ve ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa ee ighe zigani ileep ta sewe. Eemon mako. Eval tiina tiilo ve titaghoni tilam. Tilam peria tooni, ve tiŋguruuta tighe ileep tomani zi. [r]
- a Lo 8:3; Is 55:1-2
- b 12:31; 1Yo 2:15, 5:19
- c Lo 6:13, 10:20
- d Mbo 91:11+
- e Lo 6:16; 1Kor 10:9
- f Hib 2:18, 4:15
- g Mt 2:23
- h Is 61:1+; Yo 3:34; 2Kor 6:2
- i Mk 1:22; Yo 6:42, 7:15
- j Mk 1:21+
- k Mt 13:57; Yo 4:44
- l 1King 17:1+
- m 2King 5:1+
- n Yo 8:59, 10:39
- o Mt 7:28+; Yo 7:46
- p Mt 8:29; Mk 1:24; Yems 2:19
- q Mk 1:24, 3:11+
- r Mt 14:23; Mk 6:46
- s Lu 8:1