3 Yakop loolo pa Yosep iliiv natŋa tisov. Pasaa, i imin olman, ra azaawa Rael ipoopa. Tauvene Yakop igharaat Yosep le nonoghiiŋa malaua ee tau ŋgereeta paghuuna kat. 4 Yosep tooghŋa tighita tamazi loolo pa Yosep iliiv zi, tauvene ireu lolozi, ve tisavia saveeŋ poia eta pani mako.
8 Yosep tooghŋa tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai! Yo upakur ghom pasaa! Yo ughe umin tiina payei ve uŋgin ghei?” Tauvene saveeŋ tau i isavia pa vivuuŋ tooni na, igham zi atezi yavyav kat pani. [a]
9 Murei ra, i iviv muul. Ve ipaesia vivuuŋ tana paam pa tooghŋa ighe: “Ou, alooŋ vivuuŋ tsiau ite. Yau naviv tauvene: Anunug nayozyooz, ve aaz, kaiyo, ve pitum saŋavul ve ee tilam tiput aghezi payau.”
10 Yosep taama ve tooghŋa tilooŋ vivuuŋ tooni tawe, ve taama iyaoni ighe: “Wai! Saa vivuuŋ ee tauvene? Yo ughe yau gha tinam, tomania toghamŋa, ve tazim marani pale nisov nilam niput aghemai payo?” 11 Tauvene Yosep tooghŋa atezi yavyav pani kat ve tighur koi pani. Eemon taama Yakop maata kisin Yosep saveeŋ tooni, ve ighamgham ŋgar pa puughu.
14 Tauvene taama Israel isaav pani muul ighe: “Ula ughita toghamŋa ve ŋgai toit. Lepoogh toozi mindai? Tileep poi, ma mako? O, umuul ulam upaes payau.” Saawe tana, olman Israel tomania natŋa tilepleep taan raraate to Ebron.
16 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Yau nail toghagŋa tomania ŋgai tsiei. Isaav ighe yo ughit zi tileep pa ziige eta, o usavi zi payau.”
17 Ŋeer tawe isaav pani ighe: “Oyai, ulam rekia, kanaŋ ughit zi. Mako gha tipul nugh tane, ve tisakia tila wa. Eemon nalooŋ tighe tila pa nugh Dotan.”
21 Eemon Ruben ilooŋ saveeŋ toozi, ve ighe ipaghau Yosep pa nimazi. Tauvene isaav pazi ighe: “Mako. Taravu imaat sov. 22 Taumim aliŋ siŋ pani, ene poia mako. Aghita. Ene nugh ŋginaaŋa. Tasiki izila puura to yaa taiŋ tane. Taravu imaat sov.” Ruben isavia saveeŋ tane, pa ighe ipaghau Yosep pa tooghŋa. Leso murei na, ighuru imuul ila to tamazi.
23 Yosep ila peria toozi, ra tiburig, tisaghavu, ve tizuzuum nonoghiiŋa tooni malaua tau ŋgereeta paghuuna na, izi. 24 Ra tighamu tila, ve tisiki izila puura to yaa taiŋ tau Ruben isavia na. Puura tawe, loolo ŋginaaŋa. Yaa ipot ila mako. 25 Ruben ipul zi, ve ila ilaghlaagh malau rig, ve yes siriv mbolezi izi pa ghaniiŋ aniiŋ. Malau mako, matazi ila le tighita tamtamon siriv to Ismael tilam. Zeran tawe tilam pa taan sirivu to Gileat, ve tighe tizila Isip pa raukoliiŋ. Kamel toozi tighuuz gabua maata maata tau vazizi popoia ve atuyazi tintiina. 26 Yuda ighita zeran tana, ve isaav pa tooghŋa ve tazŋa ighe: “Aghita. Isaav ighe iit tarav taziin tane imaat ve taŋgooza, pale iuul ghiit mindai? 27 Tagholia ila to yes Ismaela tawe. Irau tauun taliŋ siŋ pani mako. Pasaa, i taziin, ve iit siŋ eemon.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisov tiyok pani.
28 Tauvene yes zeran to Midian tau tilaagh pa raukoliiŋ na, tila tivot toozi, ra Yosep tooghŋa tiyauu izaa pa puura tana, ve tigholia ila to yes Midiana pa maet silva irau tamoot ee. Ra yes Midiana tighamu, ve yesŋa tizila pa Isip. [b]
29-30 Malau mako, ve Ruben imuul ilam peria puura to yaa taiŋ tana. I ighita taazi Yosep naagho mako, le loolo ipataŋan kat. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve ila isaav pa tazŋa ighe: “Wai, ŋeer marani ilale wa! Pale nagham mindai?” 31 Ra tiburig gha tirav mekmek naatu ee, ve tigham nonoghiiŋa to Yosep, ve tikumu pa siŋ to mekmek. 32 Ra tiburig gha timuul tila pa tamazi, ve tisaav pani tighe: “Tamamai, yei nindeeŋ nonoghiiŋa tane. Ughilaalo. To natum Yosep, ma to ŋeer ite paam?”
33 Tamazi ighilaal nonoghiiŋa tawe, ve isaav ighe: “Wai, ene natug raa, nonoghiiŋa tooni. Onoon kat, ŋgai sagsag eta aat iraŋgati gha ighani ila wa.”
34 Yakop loolo ipataŋan kat pa naatu Yosep. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve imoŋ pani ve itaŋtaŋ irau saawe malau. 35 Natŋa ve natlivaŋa tisov tila tooni, ve titoova to tirav aate. Eemon i ilooŋ zi mako. Itaŋtaŋ, ve isavsaav ighe: “Yau aat nataŋtaŋ pa natug tauvene le namaat ve nataghoni nazila nugh to mateegha paam.” Tauvene Yakop loolo iveghai naatu mako. Inoknok taŋiiz pani ve ilepleep.
36 Yes Midiana tila tivot Isip, ra anazi tigholia Yosep ila imin besooŋa sorok to ŋeer ee, eeza Potipar. Potipar, i uraata ee to kinik to Isip, ve i daaba to yes zaaba tau tiŋgin kinik ruum tooni.
<- Gabua Naol Isov Puughu 36Gabua Naol Isov Puughu 38 ->- a Gnp 43:26-28, 44:14, 50:18
- b Mbaŋ 7:9