5 Saawe tana, Yuda katini tau tileep irau nugh mariŋ na, tilam tilup zi izi Yerusalem paam. Zeran tawe matazi iŋgalŋgal Maaron, ve titaghon ŋgar tooni.
6 Gabua tau ivot na, eval tiina tilooŋ luutu. Tauvene tisov tilam tighe tighita. Eemon tilooŋ saveeŋ to yes tau Avuvu Patabuyaaŋ ipavon zi na, le ŋgar toozi imbool. Pasaa, yes eŋaeŋa tisov tilooŋ saveeŋ ila tauzi aliŋazi duduuŋ. 7 Tauta avozi ikaak, ve tiil gabua tana ŋgara tighe: “Wai, yes tau tisavsaav ne, yes tisov to Galilaia. 8 Mindai ta iit eŋaeŋa tasov talooŋ zi tisavsaav ila aliŋaan duduuŋ? Aghita. Saveeŋ tau tisasavia we, ene imin tamtamon to nugh toit duduuŋ tisavsaav. 9 Iit tane tasov to nugh eemon mako. Iit siriv to taan sirivu to Partia, Midia, ve Elam. Ve siriv to Mesopotamia, Yudea, ve Kapadosia. Siriv to Pontus ve Asia, 10-11 ve siriv to Pirigia, Pampilia, Isip, ve taan sirivu to Libia tau igheen igharau Sairini na, ve siriv to sisi Krit, ve siriv to taan sirivu to Arabia. Iit loomba siriv taleep Rom ve talam paam. Tamtamon toit siriv, yes Yuda tauu. Ve iit siriv, Yuda mako. Eemon tatoor ŋgar toit ila pa Maaron ve tataghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi. Eemon saveeŋ tau zeran tawe tisasavia pa uraat ariaŋazi to Maaron, ene iit eŋaeŋa tasov talooŋa ila tauun aliŋaan duduuŋ.”
12 Tauvene yes eval tana tisov avozi ikaak, ve tigham ŋgar naol. Ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, gabua tane, puughu mindai?” 13 Eemon tamtamon siriv tiŋiŋ pa yes tau tighur ila to Yesu na tighe: “Ewe aat tighun vaen tiina, tauta tivayau avozi.”
22 “Tauvene yam zitamoot to Israel, aghur taliŋamim poi pa saveeŋ tsiau tane. Yam awatagh: Yesu to Nasaret igham uraat ariaŋazi ve gabua ŋgeretazi tintiina ila sosomim to itotoi tauu payam. Uraat naol tau Maaron igham zi tivot ila Yesu niima, ene eez tau Maaron ipaghazoŋaini ighe i imbaaŋo ta ilam. [j]
29 “Aiyo, yam toŋvetaz, yau nasaav ghazooŋa payam: Timbuun David, i imaat gha titavia alok wa. Indeeŋ saawe tawe ve ilam aazne, naal tooni ighengheen tomani ghiit izi nugh tane. [n]
32 “Yesu tau aazne nasasavia ne, Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Ve yei nisov tane nighita pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni. 33 Ve Taama Maaron ighamu izala pa sambam, ve ighuru ileep ila niima tapir, ve igham Avuvu Patabuyaaŋ pani. Tauta aazne, Yesu aana isakia Avuvu tawe ilam irau ghei itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Avuvu tane, tauta imin puughu pa gabua tau aazne aghita ve alooŋa. [q]
36 Ra Petrus aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Tauvene yam Israela asov irau awatagh kat tauvene: Yesu tau yam aravu izala ai pambarooŋ gha imaat, tauta Maaron ighuru imin Tiina ve Mesia.”
38 Petrus iyol aliŋazi ighe: “Yam asov irau apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron, ve agham yaa ila Yesu Krisi eeza. Leso Maaron ireu sosor tsiam ilale, ve irei Avuvu Patabuyaaŋ payam. [t]
40 Petrus isavia saveeŋ tane mon mako. I isaav ariaaŋ pazi pa saveeŋ siriv siriv paam. Pa ighe igham zi titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Tauvene isaav pazi ighe: “Ataŋ rarai Maaron, leso igham mulin gham! Mako pale alalemim tomania zeran sasaghati tau tileep pa saawe tane.” [v]
41 Saawe tana, tamtamon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tol (3,000) ma vene tighur ila Petrus aliiŋa, ve tigham yaa. Tauvene yes paam tiloŋ tila lupuuŋ to Krisi.
46-47 Mataaz ta naol ne, lolozi ve ŋgar toozi eemon, ve tiluplup zi ila Rumei Tiina naagho. Ve tiluplup zi pa suŋuuŋ tomania ghanghaniiŋ ila ruum toz toz paam. Saawe tau tilup zi pa ghanghaniiŋ, lolozi poia ve tipapait Maaron eeza. Tauta tamtamon tisov tighit zi ve lolozi poia pazi. Ve saawe isov, Tiina toit Yesu ighamgham uraat ila tamtamon siriv lolozi to igham mulin zi. Tauta tighur ila to Yesu, ve tiŋgaltarezai yes tau tighur ila imin maata na, le timin eval kat.
<- Uraat To Yes Mbaŋooŋa 1Uraat To Yes Mbaŋooŋa 3 ->- a Pentekos, ene lupuuŋ tiina ee to yes Yuda. Ivotvot pa ndaman ta naol ne (Igham 23:16). Ene saawe tau yes Yuda tipakur Maaron pa mariri tau ivot pazi. Yes tilup zi pa Pasova, ve mboŋ tamoot ru saŋavul (50) isov, o lupuuŋ to Pentekos ivot. Yes Grika tiwaat tamoot ru saŋavul (50) ila tauzi aliŋazi tighe ‘pente.’ Tauta tiwaat lupuuŋ tawe eeza Pente-kost.
- b Ezek 37:9+; Yo 3:8
- c Mt 3:11
- d Mk 16:17; Yo 7:37, 14:16; Mbaŋ 4:31, 10:44, 19:6
- e Saveeŋ ziiri ‘saawe murei’, ene iŋarui taan saawe mon mako. Ene saawe malaua. Iburig pa saawe tau Yesu imaat ve iburig pa mateegh, ve ila ila le taan saawe. Ilaal tiina to saawe murei, ene uraat to Avuvu Patabuyaaŋ. Saawe muŋgaana, ene saawe tau Maaron ipaburigin uraat tooni ila iit tamtamon sosoon, ve igham yes Israela tivot. Ve saawe murei (o ‘saawe paaghu’ o ‘last days’), ene saawe tau i ipasov uraat tooni, ve saveeŋ mbuaaŋ tooni naol isov tighur anooŋa.
- f Is 44:3; Ezek 39:29
- g Mbaŋ 21:9
- h Mt 24:29, 27:45
- i Yoel 2:28+; Mbaŋ 4:12; Ro 10:13
- j Yo 5:36
- k Is 53:10; Mbaŋ 4:28
- l Lu 24:5; Mbaŋ 3:15
- m Mbo 16:8+
- n 1King 2:10; Mbaŋ 13:35+
- o 2Sam 7:12+; Mbo 89:3, 132:11
- p Mbo 16:10
- q Yo 14:26; Pil 2:9
- r Mbo 110:1
- s Hib 4:12
- t Mk 16:16; Lu 24:47; Mbaŋ 3:19
- u Is 57:19; Yo 10:16; Mbaŋ 14:27; Ep 2:13+
- v Ga 1:4
- w Mbaŋ 5:12; 2Kor 12:12
- x Lu 12:33; Mbaŋ 4:32+; 2Kor 8:13