1 Muri ghoro, umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi, ve taghoniiŋa toni pitool di. Tovenen tiŋgoor wit anoŋa pida ve tighan. 2 Ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tighita di, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Ai, ughita! Aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron! Ŋgar to taghoniiŋa tiom tighami ne, iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ.” Igham 20:10, 34:21
3-4 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida pitool di, yam awaata, ma maau? Sawa tonenen, David ilooŋ ila mbeez (o haus sel) patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonenen ve ighani, ve irei pida pa tamtoghon toni, ve tighan paam. 1Sam 21:1+
7 “Maaron saveeŋ toni waaro eez isaav tovene: ‘You lolog pa watooŋrau tiam maau. You naghaze lolomim isamin tamtoghon ve auul di.’ Inimale yam aghazooŋ pa saveeŋ tonene pughu, tone irau aŋgal sorokin saveeŋ payei maau. Yei nigham sosor eta maau. Hos 6:6; Mt 9:13
9 Yesu ipul uum to wit tonowen, ve ilaagh ila ivot paanu, ve ilooŋ ila rumai todi. 10 Ŋgeu eez inepneep toman di. Nima eez imaat. Tamtoghon pida to tineep toman di, tighaze tiwat Yesu, leso imalaaŋ pa tutuuŋ, ve inim le pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. Tovenen tighasoni tighaze: “Laak, ighaze tagharaat yes moroghooŋa ila sawa to umbom patabuaŋ, pale deŋia pa tutuuŋ to Maaron, ma maau?” Lu 14:3
11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Vena, ighaze tiam eta sipsip toni itap izila taan saambu ila sawa to umbom patabuaŋ, pale ipuli ineep? Maau. Ye pale rikia moghon ila ve ighami iza. Lu 14:5
22 Muri ghoro, tigham ŋgeu eez ila to Yesu. Ŋgeu tonowen, avuvu samia izeeva, ve ighami mata ipis ve avo ivool. Yesu igharaata le avo ikaak ve isavsaav, ve mata poia ve ighita ndug. 23 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le tisob ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Tovenen tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene avaat David Natu tou?”[b]
24 Eemoghon ndiran tutuuŋa pida tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Nowe Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.”
25 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale ndug todi isami kat, ve tamtoghon tineep pani muul maau. Ve ndug eta, ma ruum eta, tovene paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di tineep ledi ledi, nene irau tiyoon ariaŋa maau. 26 Tovenen ighaze Sadan ighur koi pa tau ndita ve indiir di, nene pale pooz toni iyaryaaŋ vena? Maau. 27 Laak, yam aghaze you nandirndiir avuvu samsamiadi pa Belsebul tapiri. Ighaze venen, vena pa nditamim to tindirndiir avuvu samsamiadi? Sei ipalot di pa ŋgar todi tonowen? Ŋgar to yes tighami, nene ipatooŋ gham ighaze ŋgar tiam deŋia maau. 28 Eemoghon ighaze Maaron Avuvu ipalot ghou ve nandiir avuvu samsamiadi pa tamtoghon, nene yam irau awatagh aghaze pooz to Maaron inim peria tiam wa. Mbaŋ 10:38
29 “Vena, tamtoghon eta irau ilooŋ ila ruum to ŋgeu ariaŋa eta, ve iyou mbeb toni sorok? Maau. Ye irau itatan ŋgeu ariaŋa tonenen tapiri, ve ikaui pa ravraav le isob, ghoro iyou mbeb tisob to tineep ila ruum toni lolo. Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4
30 “Ighaze tamtoghon eta ilup toman ghou maau, ye inim you koiag. Ve ighaze tamtoghon eta iuul ghou pa lupuuŋ tamtoghon maau, nene pale ireu di timbiriis tila saguan payou. Mk 9:40; Lu 9:50
31 “Tovenen you nasaav payam: Sosor isob to tamtoghon, ve saveeŋ samsamia naol to tipiyaava pa Maaron, nene Maaron irau ireua padi. Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavia saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau. 1Tim 1:13; Hib 6:4+, 10:26+
33 Yesu isaav muul ighaze: “Andeeb ai pughu ve agharaata iŋgalaaŋ. Leso itub poia, ve ighur anoŋa popoia. Ighaze andeeba maau ve awaghamuni, nene pale ai tonenen toman anoŋa isami. Pasa, ai anoŋa to ipatooŋ ai: Ai poia, ma samia?” 34 Yam tonene moot samia ndinatu! Saveeŋ poia eta irau ivot ila avomim ne maau. Pasa, lolomim ivon pa ŋgar samsamia naol. Ve ŋgar to lolood ivon pani, tauto ivotvot ila avood. Mt 3:7, 15:18
36 “You nasaav payam kat. Sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz tamtoghon, ve ighason di pa saveeŋ soroksorok tisob to tisavia di. 37 Tovenen taum saveeŋ tiom pale inim pughu payom. Ighaze saveeŋ tiom poia, nene pale Maaron ighita ghom ighaze yom deŋiam ila mata. Ve ighaze saveeŋ tiom poia maau, nene pale ye ighita ghom ighaze yom ŋgeu samia, ve ighur atia payom.” Yems 3:2
38 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ndiran tutuuŋa ve ŋgara pida to tutuuŋ tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei nighaze yom ugham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payei ve nighita. Leso niwatag nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom.”
39 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyais, yam ndiran to aazne, yam samsamiamim kat! Yam apul murimim pa Maaron animale liva to ipul azuwa, ve igham tamoot paghu. Yam azuaria gham aghaze le aghita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payam, ghoro aghur ila. Ve mbeb ee moghon, to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ payam. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa propet Yona. 40 Ye ineep ila iigh tiina apo irau mboŋ tol. Ŋgar raraate pale ivot pa Tamtoghon Natu paam. Pasa, ye pale igheen ila naal lolo irau mboŋ tol. Yona 1:17
41 “Muuŋ, yes Ninivea[c]
42 “Ve garawaat tidi (o kwin) to muuŋ igham pooz pa taan suruvu to ineep mala kat ila pa daudau pughu, tovene paam. Ye ilaagh mala kat inim ighaze ilooŋ ŋgar popoiadi to kinik Solomon. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa Solomon, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, liva tonowen pale imundig toman yam ndiran to aazne, ve ivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.” 1King 10:1+
43 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze avuvu samia ipul tamtoghon eta, ve ighau ila, nene pale iwalaghlaagh ila ndug balim to le ya maau ne, ve ikaal le ina. Leso ineep pani ve ate izi. 44 Ighaze ikaal le maau, pale isaav pa tau ighaze: ‘You pale namuul nala, ve naŋgig inag muŋgina to napuli ve nanim ne!’ Tovenen ye pale imuul ila. Ighaze ila ivot ve ighita ina muŋgina ŋginiŋa, ve tizaara ve tipambooda le poia kat, 45 nene pale ila iyou ndita liim ve ru paam to tilib pani pa ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ve yesŋa timuul tinim tizeev tamtoghon tonenen, ve tineep le tineep kat. Irau tipuli muul maau. Tovenen ye pale isami kat. Muuŋ, nepooŋ toni poia ris. Ve aazne, isami le isami kat. Ŋgar raraate moghon pale ivot pa tamtoghon samsamiadi to aazne.” Hib 6:4+; 2Pe 2:20+
46 Yesu isavsaav, ve tina toman nditazi tinim tivot. Yes tiyoon pumuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighaze tighita ve tisavsaav tomani. 47 Tovenen ŋgeu eez ila ipaes pani ighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tisavsaav toman ghom.”
48 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tinaŋ sei, ve nditazig sei masin?” 49 Ghoro ipatooŋ ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav pa ŋgeu tonowen ighaze: “Nene you nditinaŋ ve nditazig. 50 Pasa, sei to ighaze itaghon Tamaŋ to ineep izi sambam we ŋgar toni, nene inim you tazig, livug, ve tinaŋ.” Yo 15:14+; Ro 8:29; Hib 2:11+
<- Matayu 11Matayu 13 ->- a Saveeŋ tonene, pughu tovene: Yes to pataŋani itatan di le tapiridi isob, ve ghurla todi ighaze imaat, Yesu irau ighur pataŋani ite paam izala poghodi maau.
- b Yes Yuda tiwaat Yesu tighaze ye David Natu pasa, matadi iŋgal tighaze ye Mesia. Yes tighur ila tighaze Mesia pale ivot ila to David siŋ toni, ve igham mulin di pa koiadi inimale timbudi David.
- c Ninive, nene ndug tiina to yes Asiria. Yes Ninivea tiwatag Maaron maau. Ve ival tiina irau ndug ndug timatughez padi pasa, ndaaba todi tighurghur pataŋani tintina pa tamtoghon. Eemoghon sawa to propet Yona ila ivotia Maaron aliŋa padi, yes titoor ŋgar todi ila pa Maaron.