1 Sawa tonenen, tamtoghon ival le ival kat tinim tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni. Yes tinim tilup di le ndug ivon padi ve ledi soso maau, ve tiwandiron di. Yesu ipamundigin saveeŋ toni, ve iveivei pa taghoniiŋa toni muuŋ ighaze: “Apatum gham pa yis to ndiran tutuuŋa. Nene you nasavia gabuadi to tiparim taudi pa ghurla todi. 1Kor 5:6+
4 “Aa nditag, you nasaav payam. Yes to tighaze tirab gham amaat, yam amatughez padi malep. Pasa, ighaze tirab gham amaat, nene isob. Tiwaghamun anoŋamim moghon. Muri, irau tigham mbeb eta payam muul maau. Hib 13:6
6 “Aghita. Man niuruŋgu, nene man sorok. Irau taghol liim pa yaam kaviaaŋa ru moghon. Eemoghon Maaron irau lolo imaagh pa eta maau. 7 Ve yam ndamomim ve alib kat pa niuruŋgu to katindi. Ve ye iwatag katin gham. Dabamim raua paam, ye inin di tisob. Tovenen yam amatughez malep. Ye pale mata iŋgal gham.” Lu 21:18; Mbaŋ 27:34
8 Yesu isaav muul ighaze: “You nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa ila tamtoghon matadi ighaze ye inim leg ve itaghon ghou, nene pale Tamtoghon Natu paam, isaav ghazooŋa ila Maaron aŋela toni matadi ighaze tamtoghon tonenen inim ye le wa. Syg 3:5
10 “Ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Tamtoghon Natu, nene sosor toni tonenen, Maaron irau ireua pani. Eemoghon ighaze ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau. Mk 3:28+; Hib 6:4+, 10:26
11 “Ighaze tikis gham, ve tipayoon gham ila rumai lolo, ma tipayoon gham ila yes pooza ve daba to ndug matadi, lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve saveeŋ pa ambotoon taumim malep. Mk 13:11; Lu 21:14+
14 Eemoghon Yesu isaav pani ighaze: “Wai, ŋgeu tiou, sei ighur ghou pa nagharaat saveeŋ tiam ve navalag mbeb tiam?” 15 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina ighaze: “Matamim iza ve apatum gham pa ŋgar to lolood igham pa mbeb naol naol to taan. Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta ye le mbeb katindi to taan, nene mbeb tonowen moghon irau ighami ineep pooi ne maau.” Mbo 62:10; Lu 4:4; 1Tim 6:6+,17
16 Ghoro ye isavia saveeŋ palelaaŋ padi ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez, taan toni ŋgoreeŋa tiina. Tovenen mbeb tisob to ye ivazog di, titub tiza le anoŋadi katindi. 17 Ye ighita anoŋadi tonowen, ve igham ŋgar ighaze: ‘Wai, pale nagham vena pa aniiŋ tiou tonene? Naghur di sine? Pasa, mbeez tiou tiraua maau.’ 18 Ghoro ŋgar eez ivot pani: ‘Aa, ghara matag iŋgal ŋgar eez! You pale nareu mbeez tiou muŋginadi tizi, ve narei papaghu ve tintina. Leso naghur aniiŋ tiou toman mbeb tiou tisob tilooŋ tila. 19 Isob, ghoro nasaav pa taug naghaze: Wais, naraua kat wa! Mbeb popoia naol to nandou di, nene pale iuul ghou irau ndaman katindi. Aazne ve ila, you pale ateg izi, ve naghan ve naghun, ve naneep toman lolog poia moghon.’ 1Kor 15:32; Yems 5:5
20 “Eemoghon Maaron isaav pani ighaze: ‘Ah, borou taamdi! Lem ŋgar maau kat! Mboŋ aazne, yom pale umaat. Ve sei pale iyou mbeb tiom to undou di ne?’ ” Mbo 39:6, 49:16+
21 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Ŋgar raraate moghon pale ivot pa tamtoghon tisob to tindou ledi mbaliiŋ to taan, eemoghon timbool pa ŋgar popoia to Maaron lolo pani.” Mt 6:19+; 1Tim 6:18+
22-23 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul, ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Lolomim imbumbu pa nepooŋ tiam to taan malep. Agham ŋgar naol pa amim aniiŋ to ghaniiŋ, ve nonogiiŋa to andud gham pani ne malep. Onoon, aniiŋ ve nonogiiŋa iuul ghiit pa nepooŋ to taan. Eemoghon mbeb tovene irau iuul ghiit pa tagham nepooŋ poia ila to Maaron ne maau. Ve nepooŋ tonowen, to mbeb tau. Pil 4:6; Hib 13:5; 1Pe 5:7
27 “Aghita kananaŋ to tiyondyood we. Titub vena? Taudi tigham uraat, ma tigharaat ledi nonogiiŋa eta? Maau. Eemoghon you nasaav payam. Muuŋ, kinik Solomon, ye iza tiina kat, ve indudi pa nonogiiŋa to popoiadi kat. Eemoghon nonogiiŋa toni eta bodeeŋa poia inimale kananaŋ tonowen ruŋgudi maau. 1King 10:4+; 2Sto 9:3+
32 Yesu isaav muul ighaze: “O yam sipsip to Maaron, onoon yam ival maau. Eemoghon amatughez malep. Pasa, Tamamim Maaron lolo poia payam, ve ighaze igham gham aneep ila pooz toni lolo leso aghita anoŋa toni. Mt 25:34; Lu 22:29+
35 Yesu isaav muul ighaze: “Yam agharaat gham pataghaaŋ, ve matamim iŋgal lam tiam ighan irau sawa isob, ve asaŋan. Mt 25:1+; 1Tes 5:5+; 1Pe 1:13
38 “Ighaze tiina todi inim pa mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi.
39 “Agham ŋgar pooi. Ighaze ruum tau eta iwatag sawa kat to yubyub eta ighaze inim, ye irau igheen maau. Pale ipamaat, ve iŋgin ruum toni pooi. Pa vene, yubyub tonenen ireu ruum toni, ve ilooŋ ila iyub mbeb toni. 1Tes 5:2+
41 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Petrus ighasoni ighaze: “Tiina, vena? Saveeŋ palelaaŋ tiom tonene iŋarua ghei, ma ila pa tamtoghon tisob?”
42 Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze mbesooŋa eta ŋgar toni poia, ve tini imbees pa uraat to tighuri ila nima, nene pale tiina toni ighuri inim daba. Leso iŋgin ruum toni toman mbesooŋa toni pida, ve igham adi aniiŋ ila sawa to tiina toni ighuri. 43 Mbesooŋa to ighaze tiina toni ila pa ndug ite, ve imuul inim le ighita mbesooŋa tonenen igham katin uraat toni, nene pale tini iza pa poia to pale iza toni. 44 You nasaav payam kat: Tiina toni pale ighuri inim daba, ve iŋgin mbeb toni tisob. Lu 19:17+
45 “Eemoghon ighaze mbesooŋa eta lolo ighur ighaze: ‘Ah, tiina tiou irau rikia imuul inim sone.’ Tovenen imundig ve irab sorokin ndita pida, nditamoot ve ndiliva. Ve ighanghan ve ighunghun le iwaghamgham. Mbesooŋa tonenen, ye irau ipatumi. 46 Pasa, tiina toni pale imuul inim, ve ikarmotini pa sawa eta to ye iwatagi maau. Ghoro ilos matini le uli imotmot, ve ipiyaava izila ndug samia. Leso ineep tonowe toman yes to matadi iŋgal uraat todi maau ve tizorzoor aliŋa.
47 “Tovenen mbesooŋa to iwatag ŋgar to tiina toni lolo pani, eemoghon igharaat tau pa uraat maau, ve itaghon ŋgar to tiina toni maau, nene pale tilos matini. Yems 4:17
49 Yesu isaav muul ighaze: “You nanim pa napiyaav yab izi taan. Ve naghaze yab tonowen iyaryaar, ghoro poia! 50 Eemoghon pataŋani tiina pale igham ghou muuŋ. Le isob, ghoro mbeb tonenen ivot. Tovenen you pale naneep toman lolog ipataŋan le irau napasob uraat tonenen le isob. Mk 10:38+; Yo 12:27
54 Yesu isaav pa ival tiina tovene: “Ighaze yam aghita yaghur tae iyoon ila rag pughu, nene pale rikia moghon asaav aghaze: ‘O, uman ighaze inim tonene.’ Le onoon, uman inim. 55 Ve ighaze yaghur ilaagh yavaar inim, nene asavsaav aghaze: ‘O, nene pale ndug ituntun.’ Le onoon, mbeb ivot inimale yam asavia. 56 Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pughu vena to yam irau aŋgabiiz ndug, eemoghon mbeb to ivotvot pa sawa tonene, yam aghilaal pughu maau.”
57 Yesu isaav muul ighaze: “Ŋgar deŋia, yam awatagi wa. Pughu vena to aŋgabiiz pooi maau? 58 Ighaze tamtoghon eta ighaze ipayoon ghom pa savsaveeŋ, yom usaŋan malep. Sawa to yamru alaghlaagh ala pa ndug to gharatooŋ saveeŋ, rikia moghon utoova pa ugharaat saveeŋ tiom toman ŋgeu tonenen le lolo poia. Pa vene, iweu ghom ula to daba to gharatooŋ saveeŋ, ve daba tonowen ighur ghom ula uraata toni nima, ve ana ighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ. 59 Onoon kat, you nasaav payom. Yom irau uvot rikia maau. Pale unepneep tonowe le irau upasob atia to tighuri payom, le isob kat.” Mt 18:34
<- Lukas 11Lukas 13 ->- a Ighaze yes Yuda tighaze ival tiina tiwatag saveeŋ eta, nene tiyoon ila ruum todi poghodi ve titem pani, inimale iit tatemtem pa saveeŋ ila maran.