4 Koniliyos i vonjimbughathɨ weiye le mararu laghɨye na iŋa, “Ŋgoroŋga Giyana?”
7 Mbaŋa nyaoma thovuye me utuutukowe kaero i wa, amba Koniliyos i kula vathaŋgiya le ŋgoloko gharakakaiwo theghewo na gharathalavu thovuye regha ragagaithɨko e tɨnenji. Iye i kururu weya Loi. 8 I utugiyavao weŋgi budakai me yomarawe amba i variyeŋgi na thɨ wa Jopa.
9 Mbaŋa theghewoniye e tɨne kaero thɨ vurɨthaiya ghemba, na mbala vama i wo ghararaghɨye mboro, Pita i voro e ŋgolo vwatae naŋgo kaiwae. 10 Ghare i basi na nuwaiya i ghanɨŋga, na mbaŋa vamba thɨ vakavakatha ghanɨŋga amba vavaghare regha i yomarawe. 11 I thuwe buruburu i mavu na bigi regha ŋgoreiya kwama laghɨye yaŋgara i kwate njama, ŋgoreiye thɨ yalawe e mbothiye theghevarɨ. 12 Thetheghan gheghenji gɨgɨvarɨ, thetheghan thɨ liya gharenji vwatae e thelau na ma thɨ yoyo e buruburu na yambaneke ghanjilughawoghawo vavana va inanji e tɨne. 13 Amba ghalɨghalɨŋa regha i dagewe iŋa, “Pita, u thuweiru, u gaboŋgiya thetheghanɨke thiyake na u ghanɨŋgi.”
14 Pita i gonjogha iŋa, “Ma valɨkaiwae, Giyana! Ma mbaŋa regha ya ghanɨŋgiya thetheghan ŋgoranjiyako kaiwae Mosese le mbaro i dageten weime.”
15 Ghalɨghalɨŋama mbowo i dageweva mbaŋaiwoniye iŋa, “The bigiya Loi va iŋa i thɨna, thava uŋa ma i thɨna.”
16 Ghalɨghalɨŋa mbaŋato i njama weya Pita, amba kwamako i kwate njogha e buruburu.
17 Pita vamba i rerenuwaŋa ŋgoroŋga vavaghareko gharumwaru, gharɨgharɨma Koniliyos menda i variyeŋgima na thɨ tamwetamweya Saimon le ŋgolo, kaero thɨ ndendeghathɨ e ghamba ru. 18 Thɨ kula ru thɨŋa, “Saimon, idae regha Pita ina ghena?”
19 Pita vamba i rerenuwaŋa vara vavaghareko kaiwae, kaero Nyao Boboma i dagewe iŋa, “Pita, ghɨmoghɨmoru thegheto thɨ tamwetamwe e ghen. 20 U yondovirɨ na u nja bode, na thava u numoghegheiwo, ma u wa eŋge weinaŋgi, kaiwae ghino menda ya variyeŋgi.”
21 Pita i nja na i dage weŋgi iŋa, “Ghino iya hu tamweŋgona. Buda kaiwae mohu mena weŋgo?”
22 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Koniliyos menda i variyeime, iye ragagaithɨ wabwi laghɨye regha lenji randeviva. Iye lolo rumwarumwaruniye na i kururu weya Loi, na Jiu gharɨgharɨniye thɨ yavwatatawana. Loi le nyao thovuye regha menda i dagewe na valɨkaiwae i kula e ghen na vo ru ele ŋgolo mbala i vandeŋe budakaiya ne u utuwe.” 23 Amba Pita i kula ruwoŋgi na thɨ ghena weinji gougou regha.
27 Pita weiye Koniliyos thɨ layo utuutu na thɨ ru e ŋgoloko tɨne i vaidiŋgiya gharɨgharɨ lemoyo kaero thɨ mevathavatha e ŋgoloko tɨne. 28 Amba i dage weŋgi iŋa, “Kaero hu ghareghare, ghime Jiu lama kururu ghambaro i dageten weime na ma valɨkaiwame weimaŋgiya ghemi ma Jiu gharɨgharɨniye ra wabwi na regha. Iyemaeŋge Loi kaero mendava i vatomwe e ghino ma valɨkaiwae yaŋa lolo regha ma i thɨna. 29 Iya kaiwae mbaŋa mendava u variya utu kaiwaŋgu ma ya botewo, mbema ya mena eŋge. Wo u utugiyama e ghino len rɨghe budakai na u variya utu kaiwaŋgu?”
30 Koniliyos i gonjoghawe iŋa, “Mbaŋa theghevarɨ kaero iko, va ya naŋgonaŋgo elo ŋgoloke, mbaŋa ghalughawoghawo ŋgoreiya mbaŋake iyake, tɨri klok yeghɨyeghɨye. Mbaŋako vara iyako amala regha, ghakwama marambwelambwelawae, i ndeghathɨ e ghamwaŋgu. 31 I dage e ghino iŋa, ‘Koniliyos, len naŋgona Loi kaero i loŋwe na i warari len thalavu weŋgiya mbinyembinyeŋgu kaiwae. 32 Iya kaiwae mbaŋake iyake u variyeŋgiya gharɨgharɨ vavana Jopa na vethɨ vaŋgwa Saimon, idae regha thɨŋa Pita. Iye bobwari, ina le ghaida Saimon ele ŋgolo, iye i vakavakatha bigibigi thetheghan e njimwanji. Le ŋgolo ina e njighɨ ghadidiye.’ 33 E mbaŋako iyako ya variyeŋgiya lo rakakaiwo na thɨ ghaona kaiwan. Ago laghɨye kaiwae ghen maiyake. E mbaŋake iyake taulaghɨke ghime wo mevathavatha Loi e marae mbala wo vandeŋe budakaiya Giya le wogiya e ghen u utuŋa weime.”
39 “Bigibigike wolaghɨye va i vakathaŋgi Judiya laghɨyeko e tɨne na tembe ŋgoreiyeva Jerusalem, ghime va wo thuwe e marame na wo utuŋa. Va thɨ wovakwate e kros vwatae na thɨ tagavamarawe, 40 ko iyemaeŋge mbaŋa theghetoniye e tɨne Loi kaero i vaŋguthuweiruva mare e tɨne na i vakatha i raŋgiraŋgi weŋgiya gharɨgharɨ na thɨ thuwe kaero i yawayawaliyeva. 41 Ko mava i raŋgiraŋgi weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, mbe ghime eŋge iyava Loi i tuthimeke na wo ndethɨna utuniye, na le thuweiru e ghereiye wo ghanɨŋga na wo munumu weime. 42 Va i dage weime na wo vavaghareŋa Totoke Thovuye iyake weŋgiya gharɨgharɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye na wo utugiya weŋgi iye Jisas Loi va i tuthi na iye i ghathaŋgiya thavala mbe e yawayawalinji na thiye ramaremare. 43 Loi ghalɨŋae gharautu tevambe thɨ utuŋava Jisas utuniye, iyava thɨŋako thavala thɨ loŋweghathɨ Loi ne i numotena lenji tharɨ amalaghɨniye e idae.”