4 Camaja capãarã capee macari macana Jesu tʉpʉ caejayuparã. Cʉ tʉpʉ na caeja neñaporo tʉjʉʉ ati wame queti buio majiorica wamere na caĩ buioyupʉ Jesu:
5 —Jĩcaʉ camajocʉ trigo aperire cʉ wejepʉ cawẽ bate oteyupʉ. Apeye ma tʉacã cañarijere camaja cacʉta yajio reyuparã. Minia quena atí, caʉga recõañuparã tie aperiacãre. 6 Ape rupaa cʉ cawẽ bate oterije ʉ̃ta yepa bui care cumuñupe. Cabero tie putiba, cajita põreroacã cayepa oco mano maca cajinicoajupe. 7 Ape rupaa cʉ cawẽ bate otero pota miji wẽri watoapʉ care cumuñupe. To bairi pota miji wẽri maca ti aperiacã caputibatiere cabʉti weocoajupe. 8 Ape aperi care cumuñupe cañuuri yepa caroa cajitacʉti paʉpʉre. To bairi tie caroaro puti, bʉti, caroa carica cʉjupe. To cãnacã apea caputirique caroa capee carica cʉjupe.
9 Cabero Jesu cʉ cabuerã:
10 To bairo na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu:
11 ’Ocõo bairo ĩgaro ĩ tie queti buio majiorica wame: Oterica aperi Dio ye quetire bairona ã. 12 Jĩcaarã Dio ye quetire apirãma. Cabero Sataná na tʉpʉ atí, tiere api nʉcʉbʉgorema ĩi, na majiritio joroque ácʉmi. To bairo Sataná cʉ cátie jʉgori Dio cʉ canetooricarã majuu aniquẽnama. To bairi ma tʉ cañarique minia na caʉga reriquere bairona cãna ãnama. 13 Aperã ʉ̃ta yepa jita põreroacã cãni yepapʉ care cumuriquere bairo cabairã ãnama. Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro caapi wariñuubatana ãnama. Api wariñuubaopʉnana jita capõreroacãpʉ care cumu putibatajere bairona, canʉcori manajere bairona yoaro apipajeequẽnama. Popiye na to cãno tʉgooñari to cõona janacõarãma. 14 Aperã tie aperi pota miji wẽri watoapʉ care cumuriquere bairona cãna ãma. Dio ye quetire apiba, ati yepa macaje macare seeto tʉgooñama. Apeye unie macare seeto boo neto tʉgooñarãma. Seeto caroorije na cáti wariñuupe quenare tʉgooñarãma. To bairo tʉgooñabana seeto tʉgooña rooye tuarãma. Dio yere átigaquẽnama. To bairo baibana atie pota miji wẽri watoapʉ cañarique carica manajere bairona anicõarãma. 15 Aperã maca Dio ye quetire nemoo apirã caroaro apipajeecõa aninucurãma. Na maca ãnama oterica rupaa caroa yepapʉ care cumu putiriquere bairona cabairã. Ti aperi caputirique pairo ricacʉto. Na quena Dio ye quetire apipajeecõa aninucuri capee caroare ánama Dio cʉ caboorijere, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre.
16 Ape wame queti buio majiorica wame ocõo bairo caĩñupʉ Jesu moquena:
18 ’To bairi caroaro apiya atie mʉñʉja caĩ buiorijere. Noa atie yʉ cabuiorijere caapipajeerãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio. Aperã yʉ cabuiorijere caapipajeegaquẽna na cãno maca yʉ yere na caapi majibatajeacã quenare na majiquetio joroque na átigʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu.
19 To bairo camajare na cʉ caĩ buio ani paʉna Jesu paco, cʉ bairã cʉ camacara ejayuparã. Camaja capãarã na cãnoi cʉ tʉpʉ cajãa eja majiquẽjuparã. 20 To bairi aperã:
21 To bairo cʉ na caĩro apii:
22 Jĩca rʉmʉ Jesu cʉ cabuerã mena cumua capairicapʉ caeja jãañupʉ.
26 Galilea cawamecʉti nʉgoa tʉpʉ cãnana ape nʉgoa tʉpʉ Gadara cawamecʉtopʉ capeña ejayuparã yua. 27-29 Peña eja, camaa nʉcañuparã. Jesu cʉ camaa nʉca ejaro tʉjʉʉ jĩcaʉ camajocʉ ti maca macacʉ cayeri wãtiacʉcʉ cʉ cabocayupʉ Jesure. Yoaro jutii jañaquẽcʉna cãninucuʉ cãñupʉ. Wiipʉre cãniquetinucuñupʉ. Ʉ̃ta tʉa pʉto maja operi na cawerica operi jeto cãninucuñupʉ. Nairoacã yeri wãtia cʉ cañenucuñuparã. Aperãre rooro átiremi ĩrã cʉ cajianucubajuparã to macana come wẽri mena cʉ rʉporire, cʉ wamoripʉre. To bairo na cátibao joroquena caboca tʉ̃ga jure recõanucuñupʉ come wẽri cʉ̃re na cajiabatajere. Yeri wãtia cʉ̃re cajañarã camaja manopʉ cʉ atʉ mecʉo joroque cʉ cátinucuñuparã. To bairi Jesu maca cʉ tʉjʉʉ cʉ yeri wãtia cʉ̃re cajañarãre na cabuti aá rotiyupʉ. Cʉ maca Jesure cʉ boca tʉjʉʉ seeto awaja, cʉ tʉ ejacumu, ocõo bairo cʉ caĩ awajayupʉ:
30 To bairo cʉ caĩro:
31 —¡Wãtia na cãni paʉ caʉ̃cʉari opepʉ jã jooqueticõaña! cʉ caĩñuparã Jesure.
32 Na jʉgoye buuropʉ yejea capãarã caʉga ãñuparã. Yejeare na tʉjʉrã:
34 Yejeare cacotebatana to bairo na cabairo tʉjʉ acʉari atʉ aá, macapʉ, maca tʉjaroripʉ macana quenare cabuio baterã aájuparã. 35 Tiere na cabuiorijere apirã camaja catʉjʉra aájuparã. Jesu tʉ ejarã cayeri wãtia cʉtibatacʉre catʉjʉyuparã. Jesu tʉpʉ caroaro jutii jañacõari caroaro catʉgooña majii cʉ caruiro cʉ catʉjʉyuparã. To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã cauwiyuparã. 36 Cʉ̃re yeri wãtia cajañaricarãre Jesu na cʉ cabuu rero catʉjʉricarã maca na caĩ buioyuparã:
37 Tiere apirã Gadara yepa macana seeto cauwibʉjayuparã. To bairi Jesure:
40 Jesu cʉ catunu peña ejaparore camaja capãarã cʉ̃re cayuuyuparã. Seeto wariñuurique mena cʉ cabocayuparã. 41 Jĩcaʉ na watoapʉ cãnacʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ Jairo cawamecʉcʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Jesu tʉ ejari rʉpopatua tuatu ejacumuri, cʉ caĩ jeni nʉcʉbʉgoyupʉ:
42 Cʉ maco jĩcaoacãna cãco doce cʉma cacʉgoo cãñupo. Bai yajigopʉ cabaiyupo. To bairo Jairo cʉ caĩrore apii cáaájupʉ Jesu. Mapʉ cʉ cáaáto Jesu mena camaja capãarã ma bijarona cáaájuparã.
43 Na watoapʉ jĩcao doce cʉmari majuu ámo janaquetajere cariayecʉco cãñupo. Co caʉcoye rotibataje wapa niyeru co cacʉgobataje nipetiro capeti weocoajupe. Co na caʉcoyerije to anibao joroquena jĩcaʉ maca co cacatio majiquẽjuparã. 44 To bairi Jesu bero maca atí, cʉ jutiro yapare capañañupo. Cʉ jutirore co capañarona co cariaye cʉtibataje nemoo cajanacoajupe yua. 45 Cʉ jutirore co capañaro:
46 To bairo cʉ caĩro:
47 Cãromio maca, yʉ majiimi Jesu ĩo, nanaa uwiri cʉ rʉpori tʉ cʉ caejacumu nʉcʉbʉgoyupo. To bairo ácona camaja nipetiro na caapiropʉ:
48 To bairo co caĩro apii ocõo bairo co caĩñupʉ Jesu:
49 Mai to bairo co cʉ caĩ wada ani paʉna Jairo ya wiipʉ cãnacʉ jĩcaʉ caejayupʉ, Jairore cʉ buioʉ acʉ́:
50 To bairo cʉ caĩrijere apii Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jairore:
51 Jairo ya wiipʉ ejaʉ aperãre na cajãa rotiquẽjupʉ co ãnaco co cãni arʉapʉre. Pedro, Juan, cʉ jʉgocʉ Jacobo, cabai yajirico pacʉa na jetore cajãa rotiyupʉ Jesu. 52 Ti wii cãna nipetirã cõre otirã cájuparã. Nare ocõo bairo caĩñupʉ Jesu:
53 To bairo cʉ caĩro apirã caotirã maca cʉ caĩ epeyuparã, mere bai yajicoamo ĩrã. 54 To bairo cʉ na caapi nʉcʉbʉgoquetibao joroquena cabai yajirico co cãni arʉapʉre jãa, co wamore cañeñañupʉ. Ñeña:
55 To bairo cʉ caĩrona cawimao catunu catí wamʉ nʉcacõañupo yua. Co cawamʉ nʉcarona: