23 To bairo na caĩrijere apii na cajãa atí rotiyupʉ Pedro. Na jã atí roti, ti ñami na cacani rotiyupʉ. Ape rʉmʉ yua cʉ apeyere quenooye peo, na mena cáaácoajupʉ. Aperã Jesucristore caapiʉjarã Jope maca macana quena Pedro jãa mena cáaácoajuparã.
24 Ape rʉmʉ caejayuparã Cesareapʉ yua. Na caejaparo jʉgoye Cornelio cʉ yarãre, aperã cʉ mena macana cʉ ya wiipʉ na capi neoñupʉ. To bairi na caneñapo yuuyuparã cʉ capi jooricʉre cʉ na cajʉgo ejaparore. 25 To bairi Cornelio Pedrore cʉ cabocayupʉ cʉ caejaro. Cʉ boca, rʉpopatua tuatu, cʉ cáti nʉcʉbʉgoyupʉ. 26 To bairo cʉ cáto tʉjʉʉ:
27 To bairo cʉ caĩro Cornelio cawamʉ nʉcañupʉ. To bairi wiipʉre cawadapeni jãa ajuparã. Topʉ ejaʉ camaja capãarã caneñaporãre na catʉjʉyupʉ Pedro.
28 —Jãre judío majare, “Aperãre na bapa cʉtiqueticõaña, na wiiripʉ aniqueticõaña,” ĩ rotirique ã jãre, na caĩñupʉ Pedro. —Aperã mena ãnaje caroorije ã jãre, na caĩñupʉ. —Mere mʉja maji ti wamere. To bairi jãre caroorije to cãnibato quena Dio maca, “ ‘Caroorije ã na mena ãnaje,’ ĩqueticõaña. Aperãre, ‘Moena ãma judío maja cãniquẽna,’ na ĩ tʉjʉ tʉgooñaqueticõaña,” yʉ ĩ buiomi Dio. 29 To bairi yʉre na capiro nemoo yʉ apʉ́, “Judío maja me ãnama, na tʉpʉ yʉ aáquẽe,” ĩ tʉgooñaquẽcʉna. To bairi “¿dope bairo cátipaʉ ĩrã yʉ mʉja pijori mʉjaa?” na caĩñupʉ Pedro.
30 To bairo Pedro cʉ caĩ jeniñaro ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ Cornelio maca:
—Mere yʉ maji. Dio to cãnacã poa macanare jĩcaro cõona mani maimi, caĩñupʉ Pedro. 35 —Dio wariñuu tʉjʉmi to cãnacã poa macanare cʉ̃re cáti nʉcʉbʉgorãre, caroare cánare. 36 Cʉ ye quetire cajooyupi Dio Israel macanare Jesucristo jʉgori caroa ani wariñuurique mani cabʉgapere. Jesucristo to cãnacã poa macana Ʉpaʉ ãmi. 37 Judea yepapʉ cabairiquere mʉja apiricarã mʉja quena mere. Juan camajare buio, na cʉ cabautisaro bero Jesu caroa quetire cabuio teña jʉgóyupi Galilea yepapʉre. 38 Jesu Nasaré macacʉ cʉ cabairiquere mʉja majirã. Dio majiriquere cʉ cajooyupi cʉ Espíritu Santore cʉ joʉ. To bairi Dio Jesu mena caroaro cʉ cáto noo cʉ cáaáteñaro cãnacã paʉ camajare caroare na cátibojayupi Jesu. Noa una wãtia jʉgori catamʉorã quenare na canetoo catioyupi Jesu. 39 Jerusalén macapʉ, nipetiropʉ judío maja na cãni macaripʉre Jesu cʉ cátiere jã catʉjʉwʉ. Cabero yucʉ pãipʉ cʉ capapua tu jĩawã. 40 Itia rʉmʉ cʉ na cajĩaricaro bero Dio maca cʉ catunu catioyupi. Cabero Jesu catunu catiricʉpʉ jã tʉpʉ cabuia ejawĩ. 41 Jã judío majare to cãnacãʉ majuurena cabuia ejaquẽmi. Jã jetorena cajʉgoyepʉ Dio cʉ cabejericarã tʉpʉ jetore cabuia ejawĩ, Jesu ye quetire cabuioparã jeto, Dio cʉ cacũricarãre. To bairi jã catʉjʉepere Jesu cʉ cabaiepere jã buio rotimi Dio aperãre. Jesu cʉ catunu catiro bero cʉ mena ʉga, eti, jã cápʉ́. 42 To bairi cʉ ye quetire jã cabuio rotiwĩ aperãre. Camaja nipetirã yucʉ cacatirã, mere cabai yajiricarã quena na cãniere catʉjʉ beje cõoñapaʉre cʉ cacũñupi Dio. To bairi ati wamerena aperãre jã cabuio rotiwĩ Jesu, caĩñupʉ Pedro. 43 —Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire cabuioricarã nipetirã caucayupa Jesu cʉ cabaipere. “Noa cʉ̃re caapiʉjarãre caroorije na cátajere na majiriobojagʉmi Dio,” caĩ ucayupa, caĩñupʉ Pedro.
Reciben el Espíritu Santo los que no son judíos
44 To bairo Pedro na cʉ caĩri paʉna Dio Espíritu Santo cãni ejayupʉ napʉre. 45-46 To bairi napʉre Espíritu Santo cʉ cãni ejaro ricatiri jeto aperã ye mena cawada maji jʉgóyuparã, cajʉgoyepʉ camajiquetana anibana quena. To bairi, “Ñuu majuucõami Dio,” caĩ wariñuuñuparã. To bairo na cabairijere apirã Pedro mena caejaricarã judío maja maca Jesure caapiʉjarã caacʉa tʉgooña tʉjʉyuparã:
—¡Abʉ! Judío maja na cãniquetibato quena na quenare na joomi Dio cʉ Espíritu Santore, caĩñuparã.
To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Pedro cʉ mena caejaricarãre:
47 —Cʉ Espíritu Santore joomi Dio ati maja quenare, manire judío majare mani cʉ cajooeparore bairona. To bairi, “Na cabautisa rotiquetipe ã,” mani ĩquẽna, na quena caEspíritu Santocʉna na cãno, caĩñupʉ Pedro.
48 To bairo ĩ, nare na cabautisa rotiyupʉ, mani Ʉpaʉ Jesucristo yarã ãma ĩri. To bairi Cornelio jãa: