4 Olaṉa guahe se Zeremaea sa poropita, “Ele avoso gamu rau. Hinokara kote varavara la si arau koe Zihova sa mia Tamasa gua sapu tepa ia gamu; meke kote tozini gamu rau doduru gua pu zama nia e Zihova meke loketoṉa si kote tomea rau koa gamu,” gua si asa.
5 Meke zama si arini koe Zeremaea, “Mani tava hinokara se Zihova doduru totoso koari Nana vina sosode mae koa gami be lopu tavete va leana si gami koari ginugua pu garunu nigo e Zihova pude mae tozini gami. 6 Be va qetu gami Sa si gami babe lokari, ba kote va tabea gami se Zihova sa mami Tamasa, koa Sa pu garunu lani igo gami si agoi; pude kaqu leamami si gami, ura kote va tabea gami se Zihova sa mami Tamasa,” gua si arini.
7 Hola ka manege puta rane si kamo la koe Zeremaea sa zinama te Zihova. 8 Ke tioko varigara ni sa sari Zohanana sa tuna koreo e Karea meke sari doduru koimata varipera pu koa koa sa meke sari doduru tie hiteke na lavata. 9 Zama si asa koa rini, “Hiera gua si zama nia e Zihova, sa Tamasa pa Izireli, koa Sa pu garunu lani au gamu pude vala nia sa mia tinepatepa: 10 ‘Be guana koa nono la si gamu koasa popoa hie si kote kuri pule gamu Rau meke lopu huara gore ni gamu; kote lete puleni gamu Rau meke lopu rabutu gamu, ura Arau talotaṉa nia sa tinasuna sapu va kamoni gamu Rau. 11 Mi lopu matagutu nia sa baṉara pa Babiloni, asa pu korapa matagutu nia gamu. Lopu matagutu nia si asa, zama vura gua si Arau Zihova. Ura Arau korapa koa turaṉa gamu meke kote harupu gamu meke kote vagi puleni gamu pa limana sa. 12 Kote tataruni gamu Rau pude sa baṉara pa Babiloni ba kote tataruni gamu meke va koa pule gamu pa mia popoa.’
13 Babe guana zama si gamu, ‘Gami si lopu kote koa koasa popoa hie,’ gua, meke koromia va tabea se Zihova sa mia Tamasa, 14 meke be zama si gamu, ‘Lokari, kote la si gami meke koa mami pa Izipi, vasina sapu lopu kote dogoro vinaripera babe avoso buki nama varipera babe ovia hata bereti,’ 15 si mi avosia sa zinama te Zihova, gamu ka visavisa mia pa Ziuda. Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: ‘Be kaqu la mia tugo pa Izipi gua meke la si gamu meke la koa vasina, 16 si sa vedara sapu matagutu nia gamu si kote kamo atu keke gua mo koa gamu vasina, meke sa soṉe sapu mala nia gamu si kote luli mudi atu gamu sa pa Izipi, meke vasina si kote tava mate si gamu. 17 Uve, doduru pu hiva sisigiti pude la koa pa Izipi si kote mate pa vedara, soṉe, meke oza; lopu keke koa rini si kote boka toa nia babe govete nia sa tinasuna sapu kote va kamo la nia Rau koa rini.’ 18 Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: ‘Gua sapu ta zoropo vura sa Qua binugoro meke tinaṉaziri koarini pu koa pa Zerusalema, si kote zoropae gua tugo asa sa Qua tinaṉaziri koa gamu pana la si gamu pa Izipi. Sa pozamia si kote ta evaṉae na dia lineveleveina arini, na pozapoza variva holoqoruna, kote ta zutu mia meke ta ṉoṉovala; meke kote lopu dogoro pule ia gamu sa mia popoa hie.’
19 Kei gamu ka visavisa mia pa Ziuda, ele zama gua mo hie se Zihova koa gamu, ‘Mi lopu la pa Izipi,’ gua. Mamu tumae nia si hie: Kamahire maqu va balau gamu 20 sapu na sinea variva mate si tavetia gamu totoso garunau gamu pude la koe Zihova sa mia Tamasa, meke zama guahe, ‘Mu varavara poni gami koe Zihova sa mami Tamasa; mamu tozini gami doduru gua sapu zama ni Sa meke kote tavete luli gami,’ gua si gamu. 21 Meke ṉinoroi hie si ele tozini gamu rau doduru gua pu garunu nau Sa pude tozini gamu, ba lopu hiva lulia tugo gamu se Zihova sa mia Tamasa. 22 Ke kamahire, si mi tumae nia si hie; kote mate si gamu pa vedara, soṉe, meke oza koasa vasina pu hiva la meke veko kinoa si gamu,” guni ni e Zeremaea.
<- Zeremaea 41Zeremaea 43 ->