9 Au ameda an ta parluu duiꞌ seluꞌ fee emi laꞌeneuꞌ susueꞌ nai emi daleꞌ, nana huu Manetualain riꞌ nanori emi nae, muste esa sue-lai esa. 10 Ami mamanene rae emi sue basa toranooꞌ fo rai propinsi Makedonia. Tehuu, toranoo kara emin, e! Besaꞌ ia ami hule fo emi sue-lai lahenda fekeꞌ a lena bali. 11 Saka enoꞌ fo emi bisa masoda no tetu-temaꞌ. Bosoꞌ sososoꞌ leo lahenda fekeꞌ a nonoi-tataon, esaꞌ ko noiꞌ ria nonoi-tataon. Emi muste moi-tao, fo saka nanaa-nininuꞌ meniꞌ emi sosota heheli mara. Bosoꞌ mamahena lehenda fekeꞌ. Ami fee memaꞌ nafarereneꞌ ia neuꞌ emi neme uluꞌ mai. 12 Kalu emi masoda mara leo naꞌ, sona emi ta maheta lahenda fekeꞌ. Maneniko lehenda fekeꞌ fo ta ramahere neuꞌ Kristus ara rita emi masoda leoꞌ na mara, sona neuꞌ ko ara rae, “Ae! Tebe lahenda fo riꞌ tuka Ramatua Yesus nana, rasoda tuka roo-tetu na, oo!”
15-17 Huu fo kalu Ramatua Yesus natafali mai, ana onda nemeꞌ nusatetu-ikutemaꞌ a leo dae-bafoꞌ a mai, neuꞌ ko hapu haraoe bauinaꞌ fee pareta. Basa boe ma, Manetualain eilaꞌo-limalope nara malakan fo nai nusatetu-ikutemaꞌ a, fee pareta fo fuu fufuuꞌ a. Boe ma Ramatuaꞌ a lahenda mana mate nara rasoda seluꞌ. Sira roo ita fo bei tasoda ia, nanasoꞌu leo oaꞌ a teu, ela sama-sama sipoꞌ Ramatua Yesus mamai Na. Boe ma ita hapu soda-moleꞌ manabasa taꞌa.[b]
- a Susura Makamoiꞌ dedea Yunani a nae, “Emi muste ator matalolole emi σκεῦος (skeuos) ‘mamana’, mesan”. Dedea σκεῦος (skeuos) ria nana, biasa sosoa na nae, ‘mamanaꞌ’, do, ‘ao-paaꞌ’, do, ‘aoinaꞌ’. Tehuu lahenda ruma rae nai lalaneꞌ ia, ‘mamanaꞌ’ sosoa na nae, ‘saoinaꞌ’. No ria na, lalaneꞌ ia sosoa na nae, “masoda no malalao-malalafuꞌ mo saoina ma”.
- b 1 Korintus 15:51-52