Mataio Bétapoo popai Wàilàapà na wii tii bèeni? Wà Mataio, pwi *apostolo. Béaa kâra na é todèe wà Iésu, âna é pwi a *tò mwani wâripû ba kà tèpa *Roma. (Côo 9.9.) Naa na tii kêe, âna é wii pwina é côo na ia é pâra wiâ Iésu, â é popa mwara ê pwina é wii wà Maréko ma pàra jèkutâ goo Iésu na wii. É wii wiidà? Nabibiu kâra *naja 60 ma 65 (wâmwünyabweri 30 naja gée na càùru pai bà kà Iésu). É wii tâî? Tà tèpa cèikî naa goo wà Iésu Kériso, na rà tèpa *Juif mwara. Munaa rà wâro gòroigé jii ê napô *Judée, â pwiri rà pwa grec, càcaa *hébéru. Ba é ina wà Mataio pâ nee tii gée na *Aamwari Béaa (l'Ancien Testament) naa pairà. Cina é wii? É wii, ba na é paari pâ wà Iésu Kériso, âna é pwi *Mesia, pwi ukai me gée goo Pwiduée na rà tapacîê tèpa Juif gée na biu. Wâru pâ nee tii na é ina wà Mataio, ba na é paari pâ, nye wà Iésu kaa, na é pacoo pâ auinabéaa kà tèpa *péroféta naa na Aamwari Béaa. É wii ê nee tèpa jojooro Iésu, ba na é paari pâ é pwi gòobàra ukai *Davita, ma wà Abéraama, pwi jojooro diri tèpa Juif. É pagòo tèpa cèikî naa goo Iésu, ba na rà cimwü wiàna rà pièpàrirà wà pàra tàpé, â na rà picémara ê *Picémara Wâdé kêe tà diri tèpa âboro (28.19–20). É pagòojè ma ina tâjè pâ, o coo dàra gòiri ê Mwaciri kà Iésu, na ée mwa wâjué me côwâ (24.30; 25.31). Dà êre ê tii bèeni? Wà Iésu, âna é pwi ukai, êco na câé caa pwi ukai pwacèwii tèpa ukai naani gòropuu. Mwaciri kêe, âna wâ *napwéretòotù ma naa na pwâranüma tèpa âboro. Jè tò naawê goo ê cèikî kâjè naa gooé. Wà Iésu, âna é tòpi jii Pwiduée diri ê pàtàmee, wânidò napwéretòotù ma wâni gòropuu. (Côo 28.18.) Ê tàrù kêe na é pacâmuri tèpa âboro goro ê popai kà Pwiduée, âna maina jii nyamanya kà tèpa Juif. É pwa wâru ina pâ muru na pwacèwii ni: «Guwà jèe têre pâ…êco na wâgo, âna go ina tàwà pâ…» (Côo naporomee 5.) Wâdé tà Mataio na é wii ê pâ ârapupûra kà Iésu. Wâru naa na tii kêe jii pàra tii—popai kà Iésu goro ê pai wârori âmu wâro kâjè, wàijè tèpa naîri Mwaciri (côo naporomee 5–7; 18); ma ucina goo ê Mwaciri (côo naporomee 13, 20). Jèe wii pâ popai na wâru na patêre tèpa pitûâ kâra *Wâra pwapwicîri kà tèpa Juif na càra caa tòpi Iésu (naporomee 23). Â jèe wii mwara pâ popai kà Iésu, na é mara ina béaa pâ muru na o mwa tèepaa, na é wâjué me côwâ, ba na é bàra pacoo Mwaciri kêe (naporomee 24–25). Pai pitàgoo tii kà Mataio Wà Iésu Kériso, âna é pwi Mesia, Pwi Ukai na é tòpò Mwaciri napwéretòotù Pitèpa Iésu, ma ipwabwàtié târa wakè kêe (1.1–4.11) É tapoo wakè kêe (4.12–25) É patùra tèpa âboro naa gòrojaa (5.1–7.29) Pai wârori wâro kà tèpa naîri Mwaciri Paari pàtàma pwi Mesia (8.1–9.34) É patùra tèpa câmu kêe â é cùrurà pâ (9.35–11.1) Rà tapoo cicaraé tèpa pitûâ (11.2–12.50) É pwa ucina tà tèpa âboro (13.1–52) É pacâmurirà goro Mwaciri É tubanabwé wakè kêe naa Galilée (13.53–17.27) Inapàpari pâ é pwi Mesia na ée mwa picâri (16.13–17.27) Popai kêe goro ipakîri ma ipwanauri èpà (18.1–35) É too naa Iérusaléma (19.1–23.39) Pwa tàrù kà pwi Mesia naawê (21.1–23.39) Popai kêe goro ê pwina o tèepaa na pwâadèreè (24.1–25.46) Pai bà ma wâro côwâ kêe (26.1–28.20)
1 [a]Wà Iésu *Kériso, âna é té gée goo wà Davita, pwi gòobàra *Abéraama. Â wàilà-ni diri tèpa jojooro Iésu:
12 [h]Â gée na càùé, [â wà tèpa jojooro Iésu, âna]:
17 Wàilà diri pwiri, ê jéû tèpa jojooro Iésu Kériso. Tapoo gée goo Abéraama, tèepaa naa goo Davita, âna po 14 naneeâboro. Â tapoo gée goo Davita, tèepaa naa goro pai còobé kâra ê Ba Isaraéla gée Juda pâ naa Babulona, âna po 14 naneeâboro. Â géewê, â po 14 naneeâboro tèepaa naa goo pai pitèpa wà pwi *Mesia.
18 [i]Wàéni ê jèkutâ goro pai pitèpa wà Iésu Kériso, pwi Mesia: Wà Maria, tô nyaa kêe, âna ru bwaa ipwa câbawâdé[j] ma wà Ioséfa. Â béaari ê pai piéa kàru, âna é jèe nyarana wà Maria, na é naigé mee ê *Nyuâaê Pwicîri. 19 Â é niimiri wà Ioséfa pâ, na ée panuâ Maria. Êco na é pwi âboro na é pitòimiriê, êkaa na câé caa inapàpari, ba na câé caa kamu wà Maria na ara âboro. 20 É dau pinünüma naa goo, â géewê, â é mwa côo naa na naurune pwi jè *angela kà Pwi Ukai, na é ina têe pâ: «Ioséfa, pwi gòobàra Davita, gà cibwaa piwâ na gà popa wà Maria. Ba napwa naa goo ê èpo paao na wâgooé, âna é me gée goro ê Nyuâaê Pwicîri. 21 [k]Â naa mwa pitèpaé, â gà mwa pitunee têe pâ Iésu[l]. Ba o mwa wàé kaa na upa ê Ba kêe gée na tojii[m].»
22 Â diri ê pâ muru bèepwiri, âna tèepaa, ba na pacoo i pwi ia é ina wà Pwi Ukai, na é naigé mee pwi *péroféta kêe, pâ: 23 [n]Ée mwa nyarana wà i tô èpo dopwa. Â ée mwa pitàmari pwi nari âboro èpo paao. Â o pitunee têe pâ Émanuéla, na pai ina wèe pâ, wà Pwiduée, âna é wâjaajè.Ésaïe 7.14
24 Ûna é tàcî wà Ioséfa, â é pacoo ê pwina é ina têe i pwi angela. Â é popa wà Maria ma é wâdèe. 25 [o]Êco na càru caa ipuu, tiagoro na wà Maria, âna é mwa pitàmari i pwi nari èpo. Â wà Ioséfa, âna é nama nee Iésu.
Mataio 2 ->- a Genèse 22.18; 1 Chroniques 17.11
- b Abéraama… Grec: Wà Abéraama, âna é caa kà Isaaka. Â wà Isaaka, âna é caa kà Iakobo, etc.
- c Juda ma wà tèpa aéjii kêe—Tèpa caa kà tèpa 12 wâao Isaraéla.
- d Genèse 38.29–30; Ruth 4.18–22
- e Ruth 4.13–17
- f 2 Samuel 12.24
- g 2 Rois 24.14–15; 2 Chroniques 36.10; Jérémie 27.20
- h Esdras 3.2
- i Luka 1.27,35
- j Ipwa câbawâdé—Wâjaa tèpa Juif, âna càcaa pai ina wèe pâ, ru ipuu naima.
- k Luka 1.31, 2.21
- l Iésu—Pai ina wèe naa na hébéru pâ: Wà Pwi Ukai, âna é pa-udòjè.
- m Gée na tojii—Grec: Gée na pâ èpà kêe (= kâra ê Ba).
- n Ésaïe 7.14
- o Luka 2.21