Luka Bétapoo popai Wàilàapà na wii tii bèeni? Wà Luka, pwi dotée (côo Kolosé 4.14), na é pâra wiâ Paulo (côo Apostolo 16.10 ma 2 Timotéo 4.11). É pwi *Grec. Munaa wàé co pwi âboro na wii naa na *Tii Pwicîri, na câé caa pwi *Juif. É mudàra diri ê pwina rà ina ma wii goo Iésu wà tèpa *paâjupâraê, â é wii târa tòimiri. (Côo Luka 1.1–3.) Pai wii tii kêe, âna paari pâ, é pwi âboro na é pwi a *câmu. É wii wiidà? Nabibiu kâra *naja 60 ma 65, béaa kâra pai tanoori wàra ê ville Iérusaléma na ê naja 70. É wii tâî? Tà pwi jè âboro na nee Théophile, pwi âboro imaina naa jaa tèpa *Roma, na rà pitûâ naa napô naawê. É jèe pwi a cèikî naa goo wà Iésu *Kériso, â é jèe picòo ê pâ muru goro ê cèikî (1.4). Ê nee Théophile âna pai ina wèe pâ ‘Wà pwina é meaari Pwiduée’. Pwiri ucina mwara goo diri tèpa cèikî na rà wâru, na càra caa tèpa Juif, â na rà wâro wâgòroigé jii napô *Judée. Cina é wii? É paari wà Luka pâ, ê pàara cèikî kâjè naa goo Iésu, âna muru na cimwü ma âjupâra. Dà êre ê tii bèeni? Tii kà Luka, âna tii na tâbawêe goro wâro kà Iésu, jii pàra tii. Wâru pâ nee tii naa naporomee 10–18, na nye tiàu na Tii kà Mataio, ma Maréko. Wà Luka, âna é paari pâ, wà Iésu Kériso, âna é pwi âboro na é tâbawêe. É piwiâ ê pai tâa kà Iésu ma wà tèpa âboro, ma pimeaari kêe tàra (4.18–19; 19.41). Wà Iésu, âna é dau meaari tàpé na ticè nii kàra ma tàpé na pipwaée kàra: • tèpa pwa maga (17.12–19); • tàpé na ticè kàra (16.19–31); • pa ilàri (7.43–48); • pa ilàri dàpwà (7.11–17); • tèpa tò mwani—tèpa âboro na rà èpàrirà tèpa jènererà (18.9–14); • tàpé na èpà wâro kàra (7.36–50). Na pàara kà Iésu, âna piticèmuru naa goo pa ilàri jii tèpa paao. Êco na jè côo naa na Tii kà Luka pâ, câé caa niimiri wàrapwiri wà Iésu. Â wà Luka, âna é wii nee pa ilàri na rà pâra wiâ Iésu (8.2–3; 24.10). É piwiâ mwara wà Luka naa na tii bèeni ê pâ pwi bèepwiri: • ê pwapwicîri, âna muru na dau maina naa na wâro kà Iésu (5.16); • wakè kâra Nyuâaê Pwicîri naa na wâro kà Iésu (côo 1.80) ma tèpa âboro kà Pwiduée; • wakè kà tèpa angela (naporomee 1, 2). Pai pitàgoo tii kà Luka Pitèpa Iésu ma pai maina too kêe (1.1–2.52) Ipwabwàtié târa wakè (3.1–4.13) Wakè kà Iésu naa Galilée (4.14–9.50) Autapoo goo (4.16–5.16) Rà tapoo cicaraé wà tèpa pitûâ (5.17–6.11) É pacâmuri tèpa câmu kêe (6.12–49) Wàilàapà pwi Iésu bèepwiri? (7.1–50) É pwa ucina na é pacâmuri tèpa âboro (8.1–21) Dau pwa pàtàma Iésu (8.22–56) Pai tâa kàra ma tèpa 12 a câmu kêe (9.1–50) É tapoo pâra dàra Iérusaléma (9.51–19.27) É pacâmuri tèpa âboro kêe É patêre tèpa pitûâ na rà cicaraé É wacié inapàpari pai o bà kêe Wakè kêe naa Iérusaléma (19.28–21.38) Pai bà ma wâro côwâ kêe (22.1–24.53)
16 «Dau wâru tàpé gée na ê Ba *Isaraéla, na ée mwa tòimirirà, ba na rà wâjué côwâ dari Pwi Ukai, Pwiduée kàra. 17 [h]O tâa gooé ê pàtàmara ê Nyuâaê Pwicîri, pwacèwii *péroféta Élia biu. Â ée mwa tòimiri ma pwabwàti ê Ba kêe, béaa kâra pai tèepaa kà Pwi Ukai. [Ba o càcaa gòiri, â ée jèe tèepaa.] Â gée goo pwina naîgà, âna wà tèpa caa, âna rà o naa nümarà naa goo tèpa naîrà*4e phrase—é, O pwa pinaanapô naa nabibiu kà pa nyaa ma caa, ma tèpa naîrà.. Â wà tàpé na càra caa pitêre dà Pwiduée, âna rà o mwa pinünüma, pwacèwii tèpa âboro na rà *tàrù na ara Pwiduée.»
19 [j]Â é tòpi têe pâ: «Ico pwini! Wâgo, âna wâgo angela Gabriel, â go pwi a coo ara Pwiduée, ba na go piâboro kîri kêe. Â wàé na é cùruo me, ba na go inapàpari tâgà ê popai wâdé bèeni. 20 Wâdé na gà tâmogòori pâ, diri ê pâ muru na go ina tâgà, âna o mwa tèepaa, na pàara na é jèe tòpò wà Pwiduée. Êco na wâgà, âna câgà caa cèikî naa goo! Â gà côo, gà o cîô, tiagoro ê tòotù na o mwa coo diri ê pwina go ina tâgà!»
21 Na pàara na ru gére pitùra na, wà Zakaria ma wà pwi angela, âna rà gére tapacîê wà tèpa âboro. Â rà pò [ma pitawèerirà] pâ, cina gòrié dò wâ. 22 Ûna é mwa bàra còobé [gée na ére na dau pwicîri] âna é jèe cîô. Â é po pwa ineremuru tàra, goro îê. Â rà pâra na tâmogòori pâ pwa cè pwina é côo, cèna me gée goo Pwiduée. 23 Nabwé, â é tubanabwé ê wakè kêe wà Zakaria, naa na i Wâra pwapwicîri, â é pâra naa pwârawâ kêe.
28 Â é piâpàparié[m] pwi angela, â é ina têe pâ: «Cidòri nyuâagà, co Maria! Ba wà Pwi Ukai Pwiduée, âna é jèe *pwényunyuâarigà goro ê pimeaari kêe, â é wâjaagà.»
29 Â é pò wà Maria, ba câé caa tâmogòori ê pwina é ina têe. Â é pinünüma ma pitèi pâ: ‘Cina é pacidòri nyuâaô wà Pwiduée?’
30 Â é ina têe wà pwi angela pâ: «Gà cibwaa nama wâgotâgà, co tôoni! Ba é ipwàdée googà wà Pwiduée, â é pitòrigarigà. 31 [n]Â gà o nyarana, â gà o pitàmari pwi nari èpo paao, â gà mwa pitunee têe pâ Iésu[o]. 32 [p]Wàé, âna wàé pwi âboro na dau imaina na ara Pwiduée. Â o pitunee têe pâ ‘*Pwina naî Pwiduée na é dau wâdòiti’. Â wà Pwiduée, Pwi Ukai kêe, âna ée mwa naa têe ê pwâra ukai kà Davita, pwi jojooroé. 33 Â ée pwi ukai kâra Ba Isaraéla dàra gòiri awé. Â ê pitûâ kêe, âna o nye ticè pwâadèreè.»
34 Â é ina wà Maria tà pwi angela pâ: «Gona êpwiri, âna o wànau târa cè pai tèepaa wèe?! Ba câbu caa pé ipuu ma pwi éao, ma cè pwi jè paao!»
36 «Gà côo, wà tô jèneregà, Élisabeth, na ia jèe mu ina naa gooé pâ: “O jèe càcaa pitàmari”! Êco na ée mwa pitàmari pwi jè nari èpo. Ba é gére nyarana ni—jèe 6 parui kêe. 37 [r]Ba nye ticè cèna pwacoé tà Pwiduée!»
38 Â é tòpi têe wà Maria pâ: «Go tô ênawéna kà Pwi Ukai. Â go nye pwa co ê câbawâdé kêe!»
41 Ûna é têre pwâra pwabwàcu kà Maria wà Élisabeth, â é nye gù kaa i pwi èpo naa nanaaê. Â wà Élisabeth, âna nye dipitirié kaa ê Nyuâaê Pwicîri, 42 â é tomara too pâ: «Wà Pwiduée, âna é dau pwényunyuâarigà jii diri pa èpo ilàri, â é pwényunyuâari mwara ê èpo bèepwiri gére wâgoogà! 43 Po dau muru na maina ba kôo! Ba gà me naa jaao, wâgà tô nyaa kà Pwi Ukai kôo!
44 «Gà côo co tô béeò, ûna go têre pwâratùra'gà, â é ipwàdée i pwi èpo kôo, â é gù ni nanaaô! 45 Cidòri nyuâagà! Ba gà jèe cèikî pâ, ée mwa pacoo ê pwina é ina tâgà, wà Pwi Ukai.»
61 Â rà ina têe pâ: «Gorodà? Nye ticè jèneregà, cèna é popa ê neere âboro bèepwiri.»
62 Â rà po pwa ineremuru tà pwi caa kêe, Zakaria, ba na rà tawèerié pâ, o nümee na é picipa nee.
- a Apostolo 1.1
- b Gée na càùru pai pitèpa wà Iésu—Grec: Gée na autapoo goo.
- c Héroda—Héroda na nee ‘Héroda Maina’. Côo mwara Neeremuru (Vocabulaire) naa pwâadàra tii.
- d Càcaa pâri ma é pièrù—Stérile. Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: Ilàri mwari.
- e Exode 30.7
- f Wâru tèpa âboro—Grec: Diri ê Ba {kà Pwiduée}.
- g Nombres 6.3
- h Malachie 3.1,24, 4.5–6; Mataio 17.11–13
- i 4e phrase—é, O pwa pinaanapô naa nabibiu kà pa nyaa ma caa, ma tèpa naîrà.
- j Daniel 8.16, 9.21
- k Mataio 1.16,18
- l Ipwa câbawâdé—Wâjaa tèpa Juif, âna càcaa pai ina wèe pâ, ru ipuu naima.
- m Piâpàparié—é, Pièpàparié.
- n Ésaïe 7.14; Mataio 1.21–23
- o Iésu—Pai ina wèe naa na hébéru pâ, wà Pwi Ukai, âna é pa-udòjè.
- p 2 Samuel 7.12,13,16; Ésaïe 9.6
- q Ée mwa boome naa gògà… Grec: Ée mwa cajipigà pwacèwii ê ânuuê.
- r Genèse 18.14
- s 1 Samuel 2.1–10
- t Psaume 103.13,17
- u 2 Samuel 22.28
- v Job 12.19, 5.11; Psaume 147.6
- w Psaume 34.11
- x Psaume 98.3
- y Genèse 17.7; Michée 7.20
- z Pitàmari—Accoucher, donner naissance à (enfant).
- aa Genèse 17.12; Lévitique 12.3; Luka 2.21
- bb Psaume 72.18
- cc Psaume 132.17
- dd Psaume 106.10
- ee Genèse 17.7; Psaume 105.8–9
- ff Genèse 22.16–17
- gg Tito 2.12–14
- hh Ésaïe 40.3
- ii Jérémie 31.34
- jj Ésaïe 60.1–2
- kk Namaré—Désert. Ére na aupiticia. Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: Naa gòromweedà.