Masa ñañequina Jesure Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihño dutiahye
(Mt 12.38-42; Mr 8.12)
29 Sa ye peyequina masa Jesu cahapʉ tiquina wihigʉ̃, tiquiro tiquinare yahu nemoahye:
—Yojopʉ cjẽna ñañequina ijire. Yʉhʉre poto nigʉ yʉhʉ ijiyere tiquina masi duaye, Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna yʉhʉ ye ihñogʉ̃ ihña duamene. Tiquina sa ihña duepegʉ̃ta Jona panopʉ cjʉ̃no Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna tiquiro yeri dihitare ihñonota Cohãcjʉ̃ tiquinare. 30 Jona Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquiro ijiro, tiquiro Nínive wame tiri maca cjẽnare Cohãcjʉ̃ yere tiquiro masigʉ̃ yeriro sahata yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ masigʉ̃ yeaja yojopʉ cjẽnare. 31 Buhiri dahreati deco ijigʉ̃ pʉhtoro sur cjõno panopʉ cjõno ducu, yojopʉ cjẽnare “Ñana ijire mʉsa”, ni, yahusãnota ticoro. Ticoro Salomo panopʉ cjʉ̃no tiquiro masiñene tʉho duaro yoaropʉ ahri yehpa ape siepʉ ijiricoro Salomore tʉhoro ahtahye. Sa yero quehnoano yero niahye yojopʉ cjẽna yʉhdʉoro. Sa yero ticoro yahusãnota yojopʉ cjẽnare. Sa nigʉ mʉsare poto niita niaja. Yojopʉ mʉsare yʉhʉ buheye Salomo tiquiro buheri yʉhdʉoro ijire. 32 Buhiri dahreati deco ijigʉ̃ Nínive wame tiri maca cjẽna gʉ̃hʉ ducu, yojopʉ cjẽnare “Ñana ijire mʉsa”, ni yahusãeta tiquina. Jona tiquinare Cohãcjʉ̃ yere tiquiro yahugʉ̃ tʉhoye, tiquina ñañene bʉjʉa witi, quehnoañene cahmeahye tiquina pehe. Sa cahmeñe quehnoano yeye niahye yojopʉ cjẽna yʉhdʉoro. Sa ye tiquina gʉ̃hʉ yojopʉ cjẽnare “Ñana ijire mʉsa”, ni yahusãeta. Mʉsare poto niita niaja. Yojopʉ mʉsare yʉhʉ buheye Jona tiquiro buheri yʉhdʉoro ijire, ni yahuahye Jesu.
Masa tiquina tʉhoturo sahata yere
(Mt 5.15; 6.22-23)
33 Sa yero queoye mehna buhero ohõ saha ni yahu nemoahye tiquinare:
—Masa sihãriare sihãñe nʉoedare. Tiare sihãñe dihi sutu docapʉ duhu dapoerare. Tiare ʉhmʉsepʉ duhu peore wʉhʉpʉ sajã tayequina tiquina quehnoano ihña sajã tatore yeye. 34 Sihãria quehnoano buhriogʉ̃ mari quehnoano ihña masino sahata quehnoañene tʉhotuye mehna quehnoano ye masinata mʉsa. Mʉsa tʉhoturo sahata yere mʉsa. Quehnoañene tʉhotuna quehnoano yere mʉsa. Quehnoañene tʉhotuerana ñañe pehere yere mʉsa. 35 Sa yena quehnoano yeya. Mʉsa tʉhotuyepʉ ñañene wacũedacãhña. Ñañene ne cahmedacãhña. 36 Tuhasa mʉsa tʉhotuyepʉ quehnoañe ijigʉ̃, ñañe ne mariedagʉ̃ quehnoañe dihitare tʉhotunata, ni buheahye Jesu.
Fariseo masare, judio masare buheyequina gʉ̃hʉre Jesu tuhti yahuahye
(Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47)
37 Jesu tiquiro buhe tuhasagʉ̃ ihña, fariseo masʉno tiquirore tiquiro ya wʉhʉpʉ ihya dutiro pijiahye. Sa yero Jesu tiquiro ya wʉhʉpʉ sajã sa, tiquina ihyaropʉ tiquina mehna nuju sahye. 38 Tiquiro sa nuju sagʉ̃ fariseo masʉno pehe Jesure ihña nʉnʉno judio masa tiquina omo coseducuro sahata tiquiro omo coseragʉ̃ ihñano ohõ saha ni tʉhotuahye: “Yohou. ¿Ahriquiro dʉhsero omo coserajari ʉsã yero saha?” ni tʉhotuahye. 39 Tiquiro sa ni tʉhotugʉ̃ masino Jesu tiquirore yahuahye:
—Mʉsa fariseo masa sihniñe parire, wapari gʉ̃hʉre bui pehe dihitare mʉsa cosero sahata quehnoañene ye ihñore mʉsa buigã warona. Sa yepenata Cohãcjʉ̃ yere queoro yerare. Apequina yere ehma mʉjare mʉsa. Sa yena ñañe dihitare tʉhoture mʉsa. 40 Tʉho masiedare mʉsa. Cohãcjʉ̃ mʉsa pagʉrire yeriquiro mʉsa tʉho masiñe gʉ̃hʉre yeahye. ¿Tire masiedajari mʉsa? 41 Sa yena mʉsa yere pejecʉoyequinare ohoya mʉsa. Mʉsa sa yena quehnoañene tʉhotuna ijinata.
42 ’Mʉsa fariseo masa ñano yʉhdʉnata. Moa yero saha ijiyere ihyayere ocagʉ̃ yeyere cʉona mehenogã ohomene mʉsa. Cohãcjʉ̃re ño peona tana pahiare ohomene mʉsa. Sa ohoepenata quehnoañene yerare mʉsa. Sa yena masare paja ihñedare mʉsa. Sa yena Cohãcjʉ̃re ño peoerare mʉsa. Oteye dʉcagãre mʉsa nedire mehenogã Cohãcjʉ̃re mʉsa ohogʉ̃ quehnoarĩne. Sa ohona ohõ saha ye nemoña: Quehnoañene yeya. Sa yena paja ihñaña masare. Sa yena Cohãcjʉ̃re ño peoya mʉsa.