3 Parisi so Yuda ŋei ŋerep korop eŋe aso ŋabo eŋane masi ea mogare ge okanmaŋkoi. Eŋe ŋara nekeiwane okane more aso ŋabo ra rokop don yale rake, yalewaka eŋane rokoune ma more meteene sauke more maine ne okangoi. 4 So nalu qole qoleo ari more zinge sari ŋara nekeiwane okane more eŋe doku tau more ne okangoi. Eŋe kine kine natne aso ŋabo eŋane masi ea korop mogare okan waremaŋkoi. Eŋe lase, kap ŋara mire ne, so kulu papa wane kine kine korop sauke mauluke gemaŋkoi.
5 Eŋe Yesu qesonka rakoi, “Onoka wane dokoŋone eŋe asoŋabo eŋane numa tego ea mi mogatmami. Eŋe meteene mi sauke more ŋara yaup ma nemami.”
6 Rauso, eŋe iwa yale edange, “Isaiaŋo ŋine isi ŋei zok ŋidorake, ŋinane kineŋine papiao iwa yale Anutu wane dongo qeke pamaike.
8 Yesu eŋe koso edane rake, “Ŋine Anutu wane don masi koboboine mo qeligeu siuk ŋunmaike? Pakimo, ŋine ŋei ŋinŋine aso ŋabo eŋane don eaka malipka gemami.”
9 Yesu eŋe koso edange, “Ŋine zok detluke more Anutu wane don koboboine ea matali qetali okane more ŋinŋine asoŋabo eŋane numa tego malipka gemami. 10 Moseŋo sogino qei bano mo rake, ‘Ŋine nabok magak ere qesiŋore more geokanikei, Ŋo, ŋei mane eŋe nabok magak don borikine etaniakeo, eŋe qeu seukeake.’ 11 Ŋo, ŋine, Anutu wane papa togon welaine ŋei, ŋei ŋerep masi kine mane iwa yale edanmami. Ŋei mane eŋe wesiinerop nagamagaine qesiŋ osiakane okane, ŋo, siluŋ etane raokanmaike, na mo Anutu wane biŋek qile. 12 Ŋine yale edanbi, eŋe naga magaene mi qesiŋone more, qeliŋ onmaŋkei. 13 Ŋine ŋinŋine asoŋabo kito ebo ebon ŋei ŋerep ea edanmami, ŋine Anutu wane don zonomine mau kito okanmaike. Ŋine kine kine loutne yalewa ma okanmami.”
17 Yale ra more eŋe ŋei ŋerep yewa qeliŋone more eŋine so dokoine eŋe ari mat maneo wa more don rokop rake yewa wane kine desikeiwane qesonkakoi.” 18 Yesu eŋe iwa yale edange, “Ŋinane dereretŋineŋo ŋei ŋerep natne eŋane dereret mi yuan onmaike. Ŋara kine kine korop pamaike, eaŋo ne more ŋei ŋerep mi sigilekene. 19 Ŋara yewa wet dereretŋine mi qeduguyake. Ŋara qomŋino ket more koso kaŋinoka saket ariake.” Iwa yale Yesu eŋe ŋara kine kine yewa eŋe korop Anutu wane kaitko libekaka pamaike.
20 Pakiso, eŋe rake, “Kine kine ŋei wet dereret kotino pamaike, eaŋo saket more maki ŋei ŋerep wet dereretŋine korop sigile okanmaike. 21 Ŋei ŋerep wet dereretko pa more saket maki ŋei ŋerep dirop okan okanmaine yemo iwa, edo dereret qotkoine detokanmami, so ŋei ŋerep natewen qaluwit wenip yauyaup ma okanmami, so ŋei naka pilaŋŋo engu mamami me kine kineŋo matalionbi seuke okanmami, kobu ma okanmami, 22 ŋei mane eŋe ŋei mane wane ŋanomine kobu ma okanmaike, bailalaŋ okan okanmami. Ŋine masi tanik kine kine natne korop okan okanmami, isi kine kine ma okanmami, wawaine masi kine kine okan okanmami, bau wawa masi kine kine ma okanmami, qe baik ma baik don ra okanmami, wawaine don kine kine ra okanmami, doku togole ne more qelaŋ qelaŋine okan numa kine kine mau bori okanmaike. 23 Masi tanik kine kine qotkoine korop iwaŋo ŋei ŋerep wet dereretko pa more eaŋo saket maki ŋei ŋerep dienerop okan okanmami.”
28 Yale rakiso, ŋerep eŋe mainge rake, “Waom, ge don wele ramaine, ŋo medep eŋe ŋara ne okanmami, naso yewao sisine kepo ketki kasi eŋe medep eŋane ŋara sisine ea ma ne okanmaŋkei.”
29 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep olatke, “Ge yale ramaine, ea wane maine zinge arinom borasoŋone asu qotkoine ea mo qeliŋ kamaike.”
30 Yale ra olatki, ŋerep eŋe zinge matko ari kaki borasine ea asu qotkoineŋo mo welekatne qeliŋka saket ariki eŋe maine papaino kulu pake.
35 Yale raki ŋei yewa dereretine lotkeki korop detkake. So belakamine umareke, ea ewekki don maine rake. 36 Yesu eŋe sari ŋei ŋerep magu yewa rawetone more rake, “Masi iwa mamaile, ea wane don sigi misuk rau sua ariake.” Yale ra naso baŋem rawetone okanmaŋke, ŋo, eŋe soringe takotke eŋane don sigi rau sua arimaŋke. 37 Ŋei ŋerep korop eŋe oŋaene qaeki rakoi, “Urata kine kine natne welekatne wakonmaike. Ŋo, Yesu eŋe ŋei ketine won wole ea maki lotkeki don detlukmaike. So eŋe ŋei aŋaine umatne so mawon mawole, ea maki don ramaike.”
<- Mareko 6Mareko 8 ->