1 Yesu eŋe Bakom Urumgo ŋine qelige ket ariki, dokoine eŋe eŋano ari more Bakom Urum wane mat ea sikankakoi. 2 Paki eŋe done iwa mainge edane rake, “Maine, ŋine mat so yeye kine kine iwa korop maine metki kawaremami, me? Ea wane na iwa welekatne ŋidanbe, wesi iwa mane qelingeu met metino mi mesiake, eŋe baŋ din bun kito pororoke man gili gala qakeu korop kesiake.”
Umat So Wikile Kine Kine Wakoniake
3 Yesu eŋe Oliwa Bonagao metki, dokoine eŋe enŋeneka sariu paki, bonepko mere olale rakoi, “Ge ŋedannom detŋem, kine kine iwa korop ea baŋ dango wakoniake, so masi tanik daleo wakone paki ge sari lotkekene so, kepe nasoine qoeake?”
4 Yale rau, Yesuŋo edange, “Diam seleleine makei, paki ŋei natne misuk detonbi wet masiuk okan ŋunikei. 5 Onoka wane ŋei loutne eŋe baŋ sariu paki, naŋane eŋetne nora rakei, ‘Na Kristo!’ yale rau paki, ŋei ŋerep loutne baŋ wetene masiuk warekei. 6 Ŋine kawali wane ukatne ososop sariki desikei, so kawali wane don kisiineŋo yemo eri abaran sariake, ŋo siluŋ iwa yale detpi, ŋine misuk qisekei, masi kine kine yaline yemo yaup qeqe ruruineka wakoniake, ŋo eŋe kepe nasoine qoeakane, ea mi wakoniake. 7 Kepe baŋem kepe baŋem ŋei eŋe edomka ŋaba nagu yaku aito okanikei, ŋei waom mane wane dokoine eŋe, ŋei waom mane wane dokoine eŋerop yaku ŋaba nagu okanikei. Yewao baŋ bodi suaine natne wakone paki, memeaŋo kepe baŋem korop rokopke ari ma sari ma okaniake. 8 Masi Kine kine ea korop, yemo ŋerep maneŋo medep mikepka mayakane gae maki wikile detmaike, ea wane rokop ikopka wakoniake.
Luke Tebaon Okane Engu Kito Okangei
9 “Pakimo ŋine baŋ ŋibu lukŋune more, waraŋŋune ari biraŋunbi wikile ŋibongei, so ŋinguwi seukkei, kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋe baŋ naŋane rau paki ŋabaŋune qaisik ŋungei. 10 Naso yewao, ŋei ŋerep loutne eŋe mali malipene korop qeliŋ warekei, eŋe baŋ edomka qom kipok okan nagu more ŋaba nagukei. 11 Yale okane geu, propet isisine loutne wakone more, ŋei ŋerep loutne wet masiuk okanongei. 12 Masi yaline okanbi borikineŋo baŋ korop sua ariki, ŋei ŋerep korop eŋe wet maepene baŋ qelige kima kima mi okan nagukei. 13 Ŋo ŋine togogole more malipka okoramageu naso qoeake, ŋine baŋ koso Anutuŋo qesiŋongi gege togon maikei. 14 So qeli gege togon don iwaŋo baŋ kepe baŋem korop ra qelaŋanbi, ŋei ŋerep korop eŋe detwareu mo, kepe wane naso baŋ qoeake.”
Masi Mado Madoŋine Wakoniake
15 “Ŋine baŋ kine mane mado madoŋine borikine matali qetaliinerop, ea kakei, mokaka sogino propet Danielŋo rake, ea Urum Kobekine kuneŋine eao okorayake.” (Daporapot ŋeine, ge bororom dapore kine daleo pamaike, ea detlukaikene!) 16 “Pakiso, ŋei ŋerep Yudia kepeo gekei, eŋe wie more kaet bonagao arikei. 17 Ŋei mane matinane bakine kutno okorayake, eŋe zinge ket mat koto wa aboŋ kine kineine misuk mayake, wane kawali yuankayake. 18 Ŋei mane euo geakeo ŋine zinge matko ari takotine mi mayake eŋe yeine qelige kakaka ariake! 19 Yai, naso yewao ŋerep medep ŋatkorop, so medep abubu ŋamu nenerop eŋe baŋ daleo okangei? Kawali yewao yuanoniake. 20 Anutu meŋenkau detki ra, ŋine baŋ kaet wie more koya nasoo me Qezarek Nasoo maine mi ariu rap! Kawaliŋo koya naso wakoniake, ŋine wikile suaine wakon ŋuniake. 21 Naso yewao, kakarauk wakoniake, yemo zok manerop mi wakone pa sari mageki, kaiwe naso imdaka baŋ wakoniake. Me koso ŋado kine kine yaline mi wakoniake. 22 Ŋo siluŋ Anutu eŋe wikile kaiwe naso ea wane zaleine mo ma bomile wareke, eŋe yale mi okange ra, yemo ŋei ŋerep maneŋo gege eamo mi wakongi rap, ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge, eŋane raki paki, Anutu eŋe baŋ kaiwe naso ea ma bomileake.
Anutu Wane Ŋei Isisine Wakongei
23 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidane rayake, ‘Kau, Mesia iwa metmaike!’ Me, ‘Eriwa metmaike!’ Yale raki detpi, wele misuk okaniake. 24 Onoka wane, Mesia isisine so propet isisine baŋ wakonikei paki, eŋe baŋ masi togogole so masi kuneŋine maikei, yemo Anutuŋo ŋei ŋerep ma wesakonge, eŋe maine isione more, wet ma siuk okanonbi eŋe yale waka ra okanonikei. 25 Detmami! Na don ea naso eŋe yeka paki, alakane ŋidanmaile.
26 “Me ŋei natne edo ŋidane raikei, ‘Kau, Mesia eŋe kepe yaup papaino, ŋei mi gegine, ea gemaike!’ Rau, ŋine ea misuk arikei, me eŋe raikei, ‘Kau, Mesia eŋe iwa siuke metmaike!’ Rau, ea detpi wele misuk okaniake. 27 Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ sariake, yemo qilap yale qeliwo walatakki kepe sasainoŋine kilitike ari kepe ketmaikeo, qe okanmaike yale didiwo wakoniake.
28 “Ea wane rokoune, yemo iwa yale, yewao me yewao kine kine seuseune mane wane pareŋine pamaike, eao gaubaga eŋe sari lewaŋ okanmami, Mesiaŋo sariakane nasoine eŋe maine mi ma suikeake.
Ŋei Wawainane Gipole Sariake
29 “Naso yewa, baŋ kakarauk kine kineine ea woroŋ woroŋ qe more teba ketki, ea wane ŋadino mi azoŋgika, kepe deine mupke panamaniake, meso eŋe baŋ koso menerop mi qelaŋaniake, serekin eŋe korop qeliwo ŋine baŋ buratke kepo ket warekei. Paki kine kine zonom korop qeliwo pamaike, ea baŋ ukat ma esopongi numaene qeliŋka warekei. 30 Pakimo, Ŋei Wawainane Gipolane kibi so qeli ewe zonom qelaŋaninane tanikine baŋ qeliwo wakoniake, pakimo, kepe baŋem ŋei ŋerep magune magune ge arimami eŋe baŋ arokkei, paki baŋ kau, Ŋei Wawainane Gipole eŋe qeliwo kezoŋ kutno togogole so qeli ewe zonomine kakapa suaine, earop sariake. 31 Romon kakapa suaine baŋ arokeake, paki eŋe baŋ eŋine aŋelokoune taleongi, kepe baŋem kepe baŋem lolike ariwarekei, paki eŋe baŋ eŋine ŋei ŋerep magukoine ma wesakonge, ea korop kepe sotakine maneo ŋine, kepe sotakine maneo, yale ebu qeturaŋ onwareake.
Fik Eki Ea Wane Kine Ŋine Weneŋ Desikei
32 “Qeligeu, fik eki eaŋo kine kito ŋidangi desikei, eŋe qogine korop wisika wisika okange, gunule more kieke metine motkimo, ŋine dere ramami, ‘kaiwe okorayakane’ , naso ea mo bomilemaike, 33 numa weku yewaka, ŋine kine kine korop iwa kau paki, ea ŋine baŋ desikei, naso mo bomilemaike, mo kiekeakane ewekmaike. 34 Iwa yale desikei! Ŋei ŋerep iwa gemami, eŋe korop mi seukwarekei, eŋe ika geu, kine kine korop iwa wakon wareake. 35 Qeli so kepe ere baŋ mida lele arikeik, ŋo, naŋane don yemo baŋ mi mida lele ariake.”