3 Antiok mali malip magu eŋe ŋei ea biraongoi, eŋe Ponisia kepe so Samaria kepe kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep edangoi, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe Anutu mogat kakoi, ea wane eŋe mali malip ŋei ŋerep edangoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe don ea dere more bakomene suaine kitokoi. 4 Antiok magu eŋe Yerusalem lotkeu, so Yerusalem doku tau tau magu suaine so aposolo, so ŋei sele suaine eŋe Antiok magu ea mateno newan ongoi. Antiok magu eŋe mateno waket mere more, Anutuŋo yeye kine kine okan onge, ea korop Yerusalem magu edangoi. 5 Ŋo mali malip ŋei natne eŋe Parisi magu eŋane tego gekoi, eŋe wie okora rakoi, “Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe solaene kitatpi, so Mose wane ra rokop don ea dere tewekei!”
6 Ea wane aposolo so ŋei suaine eŋe lewage more, Mose wane ra rokop don ea dere metkoi. 7 Naso kiroine ŋei korop eŋe don auye kitat okan mageu, so Petoroŋo wie okora lewa lewago edange, ”Kimakopne, mo sogino Anutuŋo na qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe don maine edanikalane biranange. Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe maine don kisi maine dere malipka more mogatkakei, ea wane Anutuŋo na biranange. 8 Anutuŋo ŋei ŋerep wet dereretene korop detluk waremaike, eŋe ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino gemami, eŋe Asu Koboboine ebonge, ea wane eŋe ŋei ŋerep ea eŋe siminongi, ŋene sikan ongone. Eŋe sogino ŋene Asu Koboboine ŋebonge, yale waka eŋe ŋei ŋerep ea, Asu Koboboine ebonge. 9 Anutuŋo ŋene so ŋei ŋerep ea numa etke mi sikan onge, numa weku, ŋei ŋerep ea, eŋe Waom don malip kakoi, ea wane Anutuŋo eŋe sauk ongi libeka lelekoi. 10 Pakimo, ŋine Anutu onoka wane liwe liweko birakamami, paki ŋine misuk umat suaine ea doku tau tau magu eŋane wokeo motkei, sogino ŋabokopze gekoi, so ŋene iwa ukude gemaine, ŋedo ŋosa ŋabo wane ra rokop don wane umat ea maine mi tewekene. 11 Welekatne, Yesu wane wet maep, ea waneka Anutuŋo ŋene ma menaŋ ŋoniake, yale waka Anutuŋo ŋei ŋerep ea ma menaŋoniake.”
12 Yale raki qoeki, so magu korop eŋe don midaine mere more, Paulo so Barnabas erane don detkoi, ere Anutuŋo masi kine kine togole qesiŋotki, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋano makoik, ea wane korop ere magu edangoik. 13 Ere rauk qoeki, so Yakopŋo wie rake, “Kimakopne, naŋane don detpi! 14 Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, wareoniakane sikan ŋonmaike. Eŋe ŋei ŋerep ea Anutu eŋine biŋek ebuke, ea Simon eŋe mo ra qelaŋan ŋonmaike. 15 Propet eŋane don yemo earop orodoŋ okanmaike, eŋe iwa yale ra more papiao qekoi,
19 Propet eŋe yale rake, na iwa yale wetkemaile, ŋei ŋerep qelaŋine ea, eŋe wetene mainge more, zinge Anutu mogat kamami, ŋene eŋe umat misuk ebonŋem tewekkei. 20 Ea wane tungo yemo, ŋene kibi mane qe more edanikene, eŋe anutu isisine eŋane aboŋ korop qeliŋ warekei. Eŋe wenip yau yaup mamami, ea maine qeliŋgei. Eŋe osom ebine mapokeu seukki, ea eŋe misuk nekei. So eŋe weŋem misuk nekei. 21 Ŋene detmaine, zonom ma met met nasoo kaiwe baŋem ŋei edo Mose wane ra rokop don, ea Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo naso kiroroine dapore more, mat baŋem mat baŋem don ea ra qelaŋane edan warekoi.”
30 Kibi yale qe more ŋei etke Antiok matko biraotkoi, eŋe korop ari Antiok lotke more, mali malip magu qeturaŋ one kibi ebongoi. 31 Ŋei ŋerep eŋe kibi ea dapore dere more, bakom kito togolekoi. 32 Yudas so Silas eretne ere propet, ere naso kiroroine doku tau tau kimakopetne edane urata ra qelaŋanone more, ŋei ŋerep ma togole one so zonom ebongoik. 33 Soda natne ere yewa geuk so mali malip magu eŋe ere biraore rakoi. “Ŋirano kutko peam pakep.” Yale rau paki, so ere aposolo eŋano koso Yerusalem zinge arikeik wane rakoi. 34 Ŋo Silas eŋe ea mesiakane raso, ea Antiok metke. 35 Paulo so Barnabas ere naso natne ea Antiok gekoik, ere so ŋei natne korop eŋe ŋei ŋerep Waom wane don ea kito ebongoi.