4 “Judame hogohogok adi nu koom mekuya gineŋ yotnekwetneneŋ hatigut be Jelusalem uŋoŋ hatigut diniŋ hatihatine u agaŋ nadiiŋ. 5 Nu koom adi Yodoko Mede didimeŋgoŋ hinek takalidok fafaŋe tagiŋ diniŋ me bop niŋ Falisi yeniiŋ adi’walaŋ bop gineŋ hatigut. Unduŋ doktiŋa nebek koom mebine kaŋ nadigiŋ adi yone kaŋ kedem yoneŋ. 6-7 Koom Bepaŋdi mamani-papaniye me bop 12 hatigiŋ aditok mede yofafaŋe tiyemguk kaŋ adi folooŋ mintaune kakaŋdok haniŋ tebele ninadiiŋ. Kaŋ nu maaŋ mede wendogoŋ doktiŋa kamiŋ Judame hekidi mede gineŋ napmeiŋ. 8 Kaŋ hidi maŋgoŋde Bepaŋdi kumuŋ gineniŋ tuwot mu yehitubu-pilalek yo nadiiŋ? 9 Nu maaŋ koom Jesu Nasaletniŋ wou mik timindok fafaŋe tibene 10 Jelusalem uŋoŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ hekidi nanindapmau Bepaŋ’walaŋ metam yanagila yot fafaŋeniŋneŋ yapmelugut, tiŋa undugoŋ widihikumuŋdok yodapmaune na maaŋ medehik kasop tibene widihikumuyagiŋ. 11 Eŋ nai fee hinek Judahi’walaŋ bopyotneŋ Jesu sigilulum timiŋa wou nintubukadaka titiŋdok yeniŋgigine tulugut. Tiŋa nadisukilitihik yobihitdok yoŋa nemek kadakaniŋ mebimebi tiyemilugut. Unduŋ tiŋa yokwet niŋkade maaŋ yauŋa yanagitugut.”
12 “Ala heleniŋ Siloŋyot diniŋ me wapuhidi yodapmaaŋ pepa youtnambu moŋgola Damaskode ugut. 13 Talipmeŋ uluwe mele lekiŋgoŋ tubu hauta kunum gineniŋ saŋiniŋnit hinek hautaaŋ me nukut ugumun wanaŋ nihonedapmaguk. O me wapumne, mele hautaŋiŋ u hogok niŋ mebit, eŋ i yolat adi hauta agaŋ uŋgoniŋ hinek, 14 wondi hautaune me nukut ugumun hogohogok maaŋ kwetfoloŋ hakumun. Maaŋ hali nadiwe kunum gineniŋ Judahi’walaŋ mede gineŋ indiŋ nanimbu nadigut, ‘Sol, Sol, du maŋgoŋde nula nehikelelaŋ? Unduŋ tiŋa wooŋ nemek dendemnit gineŋ uune gedeune folofigita nadiwaaŋneŋ ala.’
15 “Unduŋ yobu nubo niŋgut, ‘Me wapum, du nedigoŋ?’
24 Pol adi ne’niŋ mebiŋiŋ unduŋ yobune Festadi nadiŋa indiŋ kutifiyeguk, “Pol, i nadibubuye binek tilaŋ. Da’walaŋ nadinadige wapum wendi gehitubu-bubuye tilak.”
25 Unduŋ nimbune Poldi yoguk, “Me wapumne Festa, nu nadibubuye mu tilat. Nu mede folooŋnit biyagoŋ hinek yolat. 26 Nu mede i loda tiŋa yolat kaŋ Mapme Agilipa adi agaŋ nadilak. Nemek i yolat u kabup nemu mintaguk, da-ku agaŋ yabu nadiguŋ. 27 Mapme Agilipa, du Polofet heki mede yogiŋ u agaŋ nadikwambundalaŋ nadilat.”
28 Unduŋ nimbu Agilipadi Pol indiŋ niŋguk, “Be nai muniŋgoŋ yendok maaneŋ nukube Kilisto kedem kelewit yo nanilaŋ?”
29 Unduŋ yoguk kaŋ Poldibo kotigoŋ indiŋ niŋguk, “Nai kweheyeniŋ be nai muniŋgoŋ yendok du tiŋa me mede yobe ila nadiiŋ, hidi Wapumdi hehitubu-lodaune nu nadilat undugoŋ hidi maaŋ nadineŋ yoŋa, Bepaŋ ninadilat. Tawa fafaŋeniŋ (sen) kohone foloŋ hatak unduŋ titiŋdok moŋ, adi Mede Momooŋ nadidok.”
30 Unduŋ yobune Mapme Agilipa yawit, kiyap, tiŋa metam noli pilali mowogiŋ. 31 Mowoŋa nehi uŋgoŋ indiŋ yonadigiŋ, “Me i nemek kadakaniŋ tiŋa yot fafaŋeniŋ gineŋ fofoŋdok nemu tuguk, be kadakaniŋ kumuŋdegoŋ nemu tuguk.”
32 Kaŋ Agilipadi Festa niŋguk, “Me u Loma Mapmedi medeŋiŋ yodapmaŋdok mu yobe tiŋak binek tawa fafaŋeniŋ (sen) du kedem dilitelekulimimbu hatiluwek.”
<- Aposel 25Aposel 27 ->