3 Kanu-kene ⸤kurumanga nuim⸥ depollale-ni yu ⸤kundi topa kene⸥ nimba mele: “Nu Pulu Yili-nga Málale lem ku-mulú ima ‘Pllawa kaluli au talupili.’ ni.” nirim.
4 Akiliinga-pe yu-ni pundu topa nimba mele: “Pulu Yili-nga bukele-ni nimba mele:
5 Kanu-kene depollale-ni Yesos yunu liipa memba pupa ⸤ma-pangi⸥ aima ola-kilia tenga monjupa kene, yunu ma-koleama pali walsekale liipa ora sipa kene, 6-7 yunundu nimba mele: “Kolea imanga pali tondulale kene méle kaíma kene Pulu Yili-ni nandu “Nukui.” nimba kórunga sirimele. Ima na-ni ‘Yambu te simbu.’ nindu lem kapula simbu. Nu na popu tokunu nanga bili paka tunjúnu lem tondulu ili kene méle kaíma kene pali nu liani simbu.” nirim.
8 Kanu-kene Yesos-ni depollalendu nimba mele: “Pulu Yili-nga bukele-ni nimba mele:
9-11 Kanu-kene depollale-ni Yesos liipa memba kolea-auli Jerusallem pupa, ⸤Pulu Yili popu toku kaluring⸥ lku-temboll imuna memba, aima ola pupa monjupa kene, yundu nimba mele: “Nu Pulu Yili-nga Málale lem nu liipa tapunjupa tepa liimbáliinga pu-nikunu mania pui.” ⸤nirim.⸥ “Pulu Yili-nga bukele-ni nimba mele:
12 Yesos-ni yundu pundu topa kene nimba mele: “Pulu Yili-nga yambumandu ung te wasie nimba molemúko. Akili i-sipa mele:
13 Depollale-ni Yesos kundi topa manda lepa pora sipa kene, ‘Penga yunu alsupu kundi tombu ena te nondupa piliipu kene kelepu ombú.’ nimba yu mundupa kelepa purum.
20 Ung akili kanupa nimba pora sipa kene bukele alsupa pipi sipa bukma nukurum yili sipa, ⸤“Ung te niambu.” nimba⸥ Yesos yunu mania mulurum. Yambuma pali yunu mindi nem-nemi niku kanuku muluring. 21 Kanu-kene yunu-ni eninindu nimba mele: “Ekupu Pulu Yili-nga bukna ungele kanupu nindu pilííngi akuna Asaya-ni “Wendu ombá.” nimba, ui nirim akili ekupu wendu okum. ⸤Ekupu na tembu okur ulu akumanga ui nirim.⸥” nirim.
22 Muluring yambuma-ni “Yunu yi kaiéle. Yunu aima telemú.” niku yunu nirim mele piliiku kene “Aima nimba konjukumu.” niku kene mini-wale munduring. ⸤Akiliinga-pe⸥ enini niku mele: “Yi ili ⸤yunu nae niku piliikimiliye?⸥ Yunu Josep málale mindi, ⸤oliunga we-yi te mindi lem⸥.’ niring.
23 ⸤Akiliinga-pe⸥ Yesos-ni ⸤yunu mulurum mele nirim-na piliiku kene yunu numanu kis panjiring akili piliipaliinga⸥ eninindu nimba mele: “Ung-eku tolemelemanga te nandu toku ningí teku molemelenje nimbu piliiker. Eni nandu i-siku ningí tekemelenje: “Nu sika dokta mollu lem nu kuru tomba kene nunga upipi-marasinele nunu liikunu nui. Penga nu kona puni ⸤kanupu kene ‘Nu sika dokta mollu lem.’ nimbu piliimulú.” niku ung-eku akili na toku singí tekemelenje?⸥ Nandu niku mele: “Nu-ni Kapeniam taon ulu-tonduluma tirinu piliirimulu akili ya nunga kolea ⸤Nasaret⸥ akuna aku-sikunu ti. ⸤Kanupu kene nu “moliu.” nikinu mele ‘Sika nikinu lem.’ nimbu piliimulú.⸥” ningí tekemelenje?
24 “Na-ni enindu sika nimbu siker: “Yambuma-ni ulu-pulu te telemele mele i-sipa: Pulu Yili-ni “Ninjui!” nimba ung nimba silimúma piliipa liipa yambuma nimba silimú yi te-ni yunga pulu kolealiinga yambuma ung nimba silimú kene piliiku kene enini ‘Yu oliunga we-yi te. Yu bi mululi yi te mólu.’ niku yu-ni nilimú ungma naa piliiku liiku su silimele. ⸤Kolea-lupa yambu mare-ni oku ung niku silimele kene ung akuma mindi piliiku liilimele. Yambuma-ni aku-siku telemele mele eni aku-sikuko telemele.⸥” niker. 25 ‘Na-ni aima sika nimbu siker akili eni piliangi.’ nimbu ⸤temani tale tambu.⸥
27 “Illaisa kepe ui Pulu Yili-ni “Ninjui!” nimba ung nimba sirimuma piliipa liipa ⸤yunga pulu lirim Isrel-yambuma⸥ nimba sipa mulurum kene Isrel koleana sukundu yambu pulele kuru-kindí nurum, akiliinga-pe enini pali te kepe kangi kaí naa lirim, kuru-kindí nomba we pirim. ⸤Kolea Isrel ulsukundu lirim⸥ kolea Siria yi Neman mindi kuru-kindí nurum kene Illaisa-ni yunu ⸤liipa tapunjupa⸥ tepa kaí tirim. ⸤Pulu Yili-ni Illaija kene Illaisa-sele liipa mundurum-na ulsukundu yambu tale aku-siku liiku tapunjuringli niker akili aima sika niker piliai.⸥” nirim.
28 Aku-sipa mele nirim-na piliiku kis piliiku kene Pulu Yili-nga ungele piliiring lkuna sukundu muluring yambuma pali aima lakuku arerembi kuluring. 29 Arerembi kolku kene ola angiliiku yunu kolea kanuna toku pulu siku ulsu munduku, kolea kanuna nondupa kopú te lirimna toku mania mundungí tiring. 30 Akiliinga-pe yunu enini máku toku angiliiringina sumbi-sipa pupa tenga-lupa pumba purum, yunu kapula naa ambuluring.
33 Kanu-kene lku kanuna sukundu yi te mulurum kanili kuru te yunga numanuna sukundu molupa yunu ambulurum ⸤kuru kanili-ni yunu “Ung ni.” nimba, nimba sirim-na⸥ yili-ni nangale topa tondulu mundupa nimba mele: 34 “Kolea Nasaret yi Yesos, nu wasie oliu ⸤kuruma⸥ kene tiluna tapú topu kapula naa molomulú. Nu oliu-kene nambimuna únuye? Nu oliu toku kunjini únuye? Na-ni nunga bili piliiliu. Nu Pulu Yili-nga Yi Kake Tiliele.” nirim.
35 ⸤Aku-sipa nirim-na piliipaliinga⸥ Yesos-ni kuru kanili ung-mura sipa kene yunundu nimba mele: “Nu ung naa nikunu yilinga numanuna oku wendu pui!” nirim kene kurale-ni yili topa mana mania panjipa kene omba wendu purum. Yili yunu ulu te naa tirim, we kapula mulurum.
36 ⸤Yesos-ni aku-sipa tirim kanuku kene⸥ yambuma suru niku, mini-wale munduku, eni-enini anju-yandu niku mele: “Ulu ili nambulka ulu te tekemunje? Ung-mani kona te wendu okum lepam. Yi namba lili te-ni we-yambumandu “Teai.” nilimú mele yi ili-ni kurumandu kepe aku-sipa nilimú kene kuru kanuma yunga ungele piliiku liiku wendu pulimelé.” niring. 37 Kanu-kene yunu-ni aku-sipa tirim mele temanele kolea kanuna sukundu lirim koleamanga pali anju-anju purum piliiring.
41 ⸤Numanuna kuru mulurum⸥ yambu pulele ⸤uring.⸥ Kuru kanuma⸤ndu “Oku wendu pai.” nirim kene⸥ oku wendu puku nangale toku kene niku mele: “Nu Pulu Yili-nga Málale mollu.” niring. Kuruma-ni yunu aku-siku bi siku kene yunu ⸤Pulu Yili-ni makó topa liipa mundurum yi-nuim⸥ Kraisele mulurum akili piliiringeliinga yunu-ni enini ung-mura sipa “Moliu mele anju niku naa sai.” nimba eninga kerima pipi sirim.
44 Aku-sipa nimba kene yunu pupa kolea Gallalli ⸤distrik⸥ sukundu andupa, kolea lupa-lupamanga Juda-yambuma máku toku Pulu Yili-nga ungele piliiring lkumanga lkundu pupa temani-kaí kanili topa silsiliipa andurum.
<- LLUK 3LLUK 5 ->