68
Te Israel dabe augwali te Godigo tau sobaso, wiegi yai pemene yali
1 God te polo asomainu elama,
tama aga boi bidi dabe
sela sąmainu yai.
Te Godiba boi bidi ebo bidi dabe,
augwali te agade wi pabo dao.
2 Waligo te hano sela sąbo dao,
te tama tiwai gilama naga Godigo
te boi bidi dabe sela sąyu tiaibao.
Siago te kandel ili posolo ilibaso,
tama ili te wę tiwai pedelaibao.
Te tama tiwai naga te dwai sę ebo we bidi dabe
te augwali God gedude dolaibao.
3 Tiali goli, te doloba pai bidi dabe da,
te wiegi yai pemene elama,
tama augwa te God gedude
bugai haliga yaibao.
Augwa te wiegi yai pemene umabo mu yaibao.
4 Dago te Godigo nogi ugwaba sabo tęąbi po wao.
Aga te pǫ dabede dugulasa, tama pabo dao.
Agai sunumi dodolao.
Aga nogi te Genuai Bidi dao.
Dago aga gedude wiegi yai pemene yao.
5 God te aga gasa wiegi yai bede bidiyu,
tama agai te aga aya ida isai
wai puluba dabe tonalubao.
Tama agai te wilawe we dabe, te agai tau sabo dao.
6 Agai te bidi me we agaduba deli
bidibaso, te be menama,
tama augwa tede bugagia bidimainu ebo dao.
Tama agai te kalabus bidi dabe
augwa te kalabus silimainu elama,
tama augwa pesagede te bugagia bidimainu ebo dao.
Tiali goli, te sę hagoma ebo bidi dabe,
teda dwai pesageba mu bidigi paibao.
7 God, polobadu te naga
we bidi dabede nage poligi sulama,
tama nago augwali odasa asiyu,
tama nage te magi nai meni yai
te tǫ wa pai bulude bilali.
8 Te sogo te tǫ gęǫ elama,
tama tulubage genuai aiyaba tulali,
magi baso meni, God, nage asalio.
Mu tama, te da Israel dabego God nage asobaso,
tama te Sainai bulu du gęǫ
umabo mu yai dao. *Sai 19:18
9 God, nago te moni tulubage te
naga tǫba tulumainu elama,
tama nago te e tǫ dwali te
wiegi yai ma pedalumainu ilai dao.
10 Te naga we bidi augwali bidabo pesage
te tǫde nigilama, bidai.
Nage te wiegi yai mu,
tama te nago te magi nai doado bage
meni yai bidi dabe te nai mayu yai dao.
11 Genuai Bidigo te aga we bidi dabeba po mawai,
tama we hauwago te po pusugi pai.
12 Te po e tama wali, “Te king dabe dali
te tigidali ami dabe me, tigidali te wi palio,” po wai.
Tama te augwa bidali pesagede bidali we dabego
te augwa bidi dabego hwįyu sali
doado bage te dobayalio.
13 Te we dabe te silvago, me golgo
te gasagi yai au mu elama,
tama augwa te tonani te gasa
wiegi yai ba sawi yai tiwai yali,
tama aga te silvago ula tiwai yali,
tama aga bogo te golgo gegemani ebo tiwai ebao.
Tiali goli, magi baso bidi meba
te sipsipgo obo tomode bidibawe?
14 Te Tigidali Bomo Elalubo Godigo
agai te king dabe te Salmon bulude
sela sąnama, wi pelawali sogo,
teda agai te talua ge ais tulubage
te bulu duba tulumainu yai dao.
15 Te Basango bulu du te moni bage mu dao.
Aga te sau pado hauwa mu elalubao.
16 Nage te sau pado hauwa dalubo bulu du da,
magi baso nago te God aga
dugulaluainu ebo bulu du sulama,
tama nago homugo
te olo nai tiwai da homu ebawe?
Genuai Bidi da, te bulu dude
bidada pidu, bidada paibao.
17 Genuai Bidi te hwįbo bomai hauwa
tausen karisde dugawali ami bidi dabe dali asaibao.
Aga te Sainai bulu duba aselama,
tama aga te gasa wiegi yai be mu
tomoba bula sagasaibao.
18 God te ugwanu mu yai bulu duba holama,
tama agai te kalabus bidi hauwa sela pai.
Agai te hagoma ebo bidi dabego
te aga dali hwįani bagego nogode
te haniani wiegi yai nai sela peyu, aga dali pali.
God, Genuai Bidi, te bulu dude bidaibao. *Ef 4:8
19 Dago te Genuai Bidi nogi ugwaba sao.
Tigidali side agai dago sęgę tolobo dao.
God deligo naga da ma siyu ebo dao.
20 Dena Godigo digi te da tau siyu,
tama da bugagia bidibao.
God, dena Genuai Bidigo,
te da tau sobaso, tama da me isibeo.
21 Mu tama, Godigo te aga boi bidi dabe mu dolaibao,
te dwai kolesaga sesemane wali pabo
bidi dabe te tama tiaibao.
22 Genuai Bidigo te tama po wali,
“Te eno dagego boi bidi dabe te Basande
selama, ma odasa asaibao,” wali.
“Tagalao te tamu ąi dologode mu bidibo,
tede eno augwali ma odasa asaibao,” wai dao.
23 “Te dagego duga boi bidi dabeba
te dwai dene mobaso,
tama dage bugai haliga yagameo.
Tama duga yowi dabego te boi bidi
dabego kaneme te homu usu nama
wali peyu, te kaneme tuaibao.”
24 God, me eno king, tigidali we bidigo suali,
nago te hwįbode ugaba ela holama,
tama nage wiegi yai pemene dali asobo suali.
Tigidaligo nage te naga gasa tedali
wiegi yai be tomoba soabo suai.
25 Te tęąbi wabo bidi dabe augwali poligi soali,
tama te musik elibo bidi dabe
augwali nosali asali,
tama te dwasianu habidi elibo gesi
wegi ogwa we dabe, augwali te tomodu palio.
26 Augwaligo tęąbi po te tama tiwai po wai,
“Da Godigo we bidi, da sisinanio,
tialima, dago te Godigo nogi ugwaba sao,” po wai.
“Da te Israel hani dabe, dago te Genuai Bidi nogi
ugwaba sao,” wai dao.
27 Te Benjamingo dwasianu hani dabe
augwali polasa pai.
Tama te Juda tobolu bidi dabe dali,
te Juda we bidi dabe dali,
augwali te Benjamin wali pai.
Tama te Sebulungo tobolu bidi dabe me,
te Naptaligo tobolu bidi dabe me,
te augwali nosali pali.
28 God, nago te naga bomo dabolo ola mao.
Polobadu nago te bomogo naga da tau sai dao.
29 Te king dabe nageba te wiegi yai
olo maiyabo nai presen dabe seselama,
tama nageba menama,
te nago moni lotu be tempel
te Jerusalemba mawai dao.
30 Nage te naga tempel bede bidiyu,
tama nago te Isipba wado ilao,
te uni hasa te wę pude bidibo tiwai ebao.
Nago te we bidi hani dabe wado ilama,
augwali te omai kibu bulmakau
te augwa wai puluba dabe dali bidibo tiwai ebao.
Te augwaliba wado iliyu,
te augwaligo nageba kidu sugunama,
tama augwa silva dabe te nageba momainao.
Nago te hwįabo homu ebo we bidi dabe
te sela sąyu, ela gudulao,
tama augwa wi tedela pomainao.
31 Te Isip kingo te polalubo bidi dabe
te Jerusalemba tagala palama,
te nago po odomainu yaibao.
Tama te Itiopia dabego nogo ugwaba siyu,
tama nageba gedu haluasa po waibao.
32 Dage te gasa hani we bidi dabe,
dagego te tęąbi po dabe te Godiba weyu,
te aga nogi ugwaba sao.
33 Agai te dagalude bilibao,
tama te dagalu polobadu digi elaluai.
Odao. Godigo te be kulukulu wabogo
i bomonama mu wabo dao.
34 Dage tigidali we bidigo te Godigo
genuai bomode po haninama pusao.
Aga te Israel dabego king dao.
Dago agai genuai bomo te dagalude subo dao.
35 Te Israelgo God te aga wiegi yai tedali bede bidibao,
tama dago te Godide wi yao.
Agai te aga we bidi dabeba te genuai bomo mobao.