4 [a]Maga long lenger i do lentaba luvuttadi nunu mo diga nemen go, la maga nemen eburu minedi at lavanuti aleng. Mi lolos at Loroonan Kaala diga tong i ri ne Pol do ni noxot pas uto Jerusalem. 5 Ketla levenaleng atnama ri nemen go ga xap, la maga on basinge mo lemenemen silok. Nedi axap, eburu mi lavakin atnedi la laxaalik kakalik atdi, diga vas kaxat eburu minema uto loxon. Maga xis tiktikbu mi lempatgulom atnama ro loxon la maga lok lising. 6 [b]Melemu diga xaduk aonon nema, la maga los kas at lavatmon la nedi digamlong ukolonu.
7 Maga sen kaxat boro Taia la uto Potolemas, mo go maga vot pasa luvuttadi nunu la maga nemen eburu minedi at leges aleng. 8 [c]Ap mo lara laaleng melemu maga on basinge di la maga rupot to Sisaria. Mo go magat pas uto at loogu at laradi vapaase asu Lagale Lavavang, laasen teren ne Pilip, la maga nemen eburu min. Neni lara atnedi lavanuti luvuttadi no diga soxolik ka di ro Jerusalem. 9 [d]Neni ga ruuna lavanuet laxaalik kovisi di goxo epot, mo diga vavang mi levelinga at ne Moroa.
10 [e]Maga nemen go at lentaba levenaleng, la lara leeme vapaase ali, laasen teren ne Agabas ga rupot boro Judaia. 11 [f]Ni ga vot pasa nama, la ga lok ka labaane at ne Pol, la ni ga xoxo ka lukngen ne Pol mi luxangkedek teren la ga lok, “Loroonan Kaala i tong i do laradi at na labaane, limixin me Judaia dinaba xoxo i. Dinaba lox i na ro Jerusalem, la dinaba song araba i ri limixin kopmen di me Judaia.”
12 [g]Maga ronga i na la nema eburu mi lentaba me go maga ngising tinotno ne Pol do ni noxot pas uto Jerusalem. 13 [h]Ketla ni ga lok, “Laai nom nemi mik lox i, ming teng keretnom la mirak lox abulu lorooro rak? Nia a gagas pam kusu dinaba xoxo ia. La nia a gagas bok kusu ti met mo go Jerusalem kusu ti xip aurut laasen at Leeme Silok ne Iesu.” 14 Ma goxo lox epovo i xusu ti ba gili lodoxoma ren, kuren la maga ke xepe i la maga lok, “Lavavara at ne Moroa do ni na lox i xuren.”
15 Melemu at lentaba levenaleng maga nemen go, maga lok agagas li lempanga atnama la maga vas kaxat uto Jerusalem. 16 Lentaba luvuttadi nunu boro Sisaria bok mo digat pas eburu minema, la diga lok ka nama uto at loogu at lara laradi, laasen teren ne Nason boro Saipras, neni lara atnedi diga lok ka avot lununu saparap Leeme Silok.
20 [k]Melemu at levelinga at ne Pol, limixin diga emi asu mi ne Moroa. La diga lok ti ne Pol, “Neton nama. U ven i do, buaang limixin me Judaia di nunu, la nedi dim tebeng lolos Laulis Linga. 21 [l]La lentaba vetpes di tong i do, nenu mo uk lox ase leme Judaia mo dik lok at laramenemen at limixin kopmen di me Judaia, la u tong i ridi do dina ke xepe Laulis Linga at ne Moses, la nemen nedi guta vit kepe lengkontuxu at laxamdak atdi la nemen diguta mumu asu leveloklok atnedik leme Judaia. 22 Dibaklen i do nenu mo u rupot pam. Ataba lok lavanga salai? 23 Una lok lempanga keretna. Lavanuet luvuttadi mo diga xaape saparap ne Moroa. 24 [m]Una lam ka di la una mu asu mo loklok eburu minedi xusu una dadat at lemeren ne Moroa, la una lok bok luunun ap mo loklok tinedi. Kuren la diba epovo do dina gan kepe lempat kabinim at lempatlak atdi xusu dina lox epovo mo laxakaape atdi saparap ne Moroa. Kerepmo la limixin axap dibaklen i do mo levelinga mumu u xopmen na ruturun. La diba xasep do nenu ung tonga res at Laulis Linga at ne Moses. 25 [n]Ketla mara lox aonon pam levelinga ri limixin kopmen di me Judaia no diga nunu. Mo levelinga i tong i ridi do di noxo anan teveluxa no diplavang min ti lempatpoovo moroa, la di noxo anan tavanga mi lada ren, la di noxo anan lempanga mi lavanuet kangkedek no diga xut amer i, la dina ke loklok ting longka tixin.”
26 [o]Kuren la ne Pol ga lam ka di mo lavanuet luvuttadi la ga emu minedi la ap mo lara laaleng melemu ni ga lox epovo luunun tidi la diga gan kepe levengkabinim at lempatlak atdi. La ni ga beles to xeneng at loogu laplavang la ga vaase axasep lavanisa levenaleng ti laxavaxap ap mo loklok la at ua laaleng diba raba laramtaba atdi.
30 Mo lemenemen silok axap ga umsu mi langsangan leedak, la limixin digak sixit eburu, la diga ranga alis ne Pol la diga sat ka i ukamang basinge loogu laplavang. La soso mun diga vipe lumusmaragu ap mo loogu laplavang. 31 Mo limixin diga lok tong i do dina sep ne Pol la soso mun lara laradi ga lox aonon levelinga ri leeme gomgo at limixin esep boro Rom do limixin axap go Jerusalem mo diga lok lekarakat. 32 La soso mun mo leeme gomgo ga lok ka lentaba digak lok mu ren la lentaba limixin esep la diga sixit uto saparap mo limixin. Mo limixin diga ven mo leeme gomgo eburu mi limixin esep, la diga xap ta lesepsep ne Pol.
33 [s]Leeme gomgo ga vas saparap ne Pol, la ga ranga alis i, la ga tong i ri limixin esep do dina xoxo i mi luvaroos sen. La ni ga sue, “Nege i na laradi, la lavanga salai mo ni i lox i?”
34 Lentaba xeneng atdi mo limixin diga tong lara levelinga vetpes. La lentaba diga tong leta lepelinga vetpes bok. Langsangan lekarakat silok ga vot, la mo leeme gomgo goxo lox empana i do naklen ka lavasuun at na leedak. Kuren la ni ga tong i ri limixin teren kusu dina lam ka ne Pol uto at loogu matmatkun atdi. 35 Diga emu min uto at laata at loogu, la limixin esep diga xip ka i mila limixin diga musak aleng. 36 [t]Diga mumu asu i la digap kup keretna, “Sev amer i!”
39 Pol ga lok keretna, “Nenia lara at limixin me Judaia, boro at lemenemen Tasas at lenep Silisia. Nenia me go ap mo lemenemen doxodok. A sing u do i epovo ana vaase ri limixin.”
40 Leeme gomgo ga siam do ni na vaase. Kuren la ne Pol ga xatu kaxat to at laata ap mo loogu la ga sep makmak di. Diga lok pilo, la ne Pol ga vaase ridi mi lavapaase Ibru.
<- Leven Gugu 20Leven Gugu 22 ->- a Gu 20:23
- b Gu 20:36
- c Gu 6:5; 8:40
- d Gu 2:17
- e Gu 11:28
- f Jo 21:18; Gu 20:23; 21:33
- g Mt 16:22
- h Gu 20:24
- i Gu 15:2,13; Ga 1:19
- j Gu 15:12
- k Gu 15:1,5
- l Gu 16:3; Ga 2:3
- m Kex 6:1-20; Gu 18:18
- n Gu 15:29
- o 1 Ko 9:20
- p 2 Ti 1:5
- q Isi 44:7; Gu 6:13
- r Gu 20:4; 2 Ti 4:20
- s Gu 20:23
- t Lu 23:18; Gu 22:22
- u Gu 5:36-37