1 Una oo akoŋ Yesuji pi oi bokeru obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru ŋeya. 2 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋo joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ. [a]
3 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku iŋi miya, “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo gioo raya. 4 Raru qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ.
5 “Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikiine tomiri peya ore qioyaŋunji pipa wapebuŋ. 6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu tamaeru ja yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
7 “Koruŋ goineji komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oiji waperu kefagaru mumu qa yarebuŋ. 8 Oŋu jaŋgaru mataeyayoŋ, koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku goine koruŋyaŋuŋ 100 fukebuŋ. Goine koruŋyaŋuŋ 60, goine 30 ore so fukeru sauebuŋ. 9 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
10 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋo wareru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Go wamore ŋiŋigo yoŋore buŋo miiŋgo miku oo soso buŋoji eru miege?” 11 Weu tebi iŋi bokirieru yajiya, “Oi iŋi ore: Sombunde qorumaŋgo rope gokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, yoŋore oi oŋu mata.
12 “Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme kegboreru moririke goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ yao ro teiŋ. [b]
13 “Ŋiŋigo yoŋore buŋo mibemiŋgo miku oo iŋi ore soso buŋoji ruaru miego: Yoŋoji yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ. 14 Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ronekoŋ buŋo mo miku quraŋgaya, oiji ŋiŋigo oŋuine yoŋoreo foriineke fukeega. Buŋo oi iŋi,
16 “Buŋo oŋu pegayoŋ, ŋoŋo jiŋoŋaŋunji ya ŋone mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi. Kajeŋaŋunji buŋo mane mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi. 17 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo posiine kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi bonieru manenimiŋ ore beufi soguine maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ. Oŋu. [d]
18 “Qopogarutitie ŋire soso buŋo migo, ore fuŋine oi kaje ruaru maneniŋ. 19 Uqo koruŋ qopogaru tieme kadi qaŋaŋineo rakaru ŋeya, oi iŋi: Moji qorumande Biŋe buŋo maneru fuŋine so mane taniŋgako Sembene Rauineji wareru maŋineo koruŋ saribuŋ, oi yao roiŋ. 20 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋeya, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi.
21 “Oŋu eegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo godu so pe yareiŋyoŋ, damaŋ pompoŋine akoŋ dimaku sanaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki yabeiŋ. 22 Uqo koruŋ qopogame komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋo Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakagayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo bobore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋgo sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo mumu qa teega. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ.
23 “Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋo Biŋe buŋo kaje ruaru maneru mane taniŋgaru damaŋ so dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ yoŋore fori 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu.
27 “Totogo fukeko kiŋaŋqoqopuineji oi ŋoneru gio rauinere wareru iŋi ojibuŋ, ‘Sogunenoŋuŋ, giogoo uqo koruŋ fiine qopogaru tiemeŋ me mata? Borurare koruŋ oi urone oo fukega?’
28 “Oŋu ojibi iŋi yajiya, ‘Rosi ŋiji oi qopogaru tieya.’ Oŋu yajime kiŋaŋqoqo yoŋo iŋi mibuŋ, ‘Niŋo soine raru borura oi unugaru roru qojugakimiŋgo manege me mata?’ 29 Oŋu mibiyoŋ, iŋi yajiya, ‘Mata! Ŋoŋo borura unugaru qojugaru oo kurumbu goine oi oŋuakoŋ egu unuganimiŋ.
30 “Oi bokebi moko sogueru foriine rorore damaŋ ware fukeme nonji damaŋ oo kurumbu babaji ŋiŋigo oi iŋi yajibemiŋ: Ŋoŋo rone borura qojugaru ruabi jaiŋgore dodugaru niginji kipeinebi. Oi kiperu ŋadiineo wit kurumbu foriine oi qojugaru roru wareru nonde rouŋ pigo ruainebi.’ ” Oŋu.
31 Yesuji soso buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Sombunde qorumaŋ oi iŋi: Ŋi moji yojuŋ koruŋ roru iŋoyoŋere gio moreŋgo raru sariya. 32 Koruŋ oi mendaine mademeŋ. Oi uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiineyaŋuŋ fukegayoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru yo fukeiŋ. Oŋu fukeme dimako sowo webo yoŋo waperu youyaŋuŋ yo ore tieŋineo baegobi.” Oŋu.
33 Yesuji ŋeŋeineo moke soso buŋo mo iŋi miya: “Sombunde qorumaŋ oi yist me flaua bosogueinde so iŋi fukega: Ŋigo moji Poroŋ rigabemiŋ miku yist roru flaua jambe yokaomo oo qodureru babokiri eru raru ŋeko sosowo sogueya.” Oŋu.
34 Yesuji buŋo sosowo oi kufufuŋ yoŋore soso buŋoji miya. Soso buŋo tomiri buŋo mo so yajiya. 35 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi mime pega,
37 Oŋu ojibi iŋi bokirieru yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uqo koruŋ fiine fiine qopogaru tieega. 38 Uqo gio oi morende kantri sosowo. Uqo koruŋ fiine oi qorumande odumadepu ŋoŋore migo eru borura oi ŋi sembenere odumadepu yoŋore migo. 39 Rosiji oi qopogaru tieya, oi Sembene Rauine iŋore migo. Kurumbu babaji damaŋ oi morende damaŋ tariiŋ ore damaŋ sogo oi. Kurumbu babaji ŋiŋigo oi Sombuŋ mimerereŋ yoŋore migo.
40 “Borura qojugaru misigo ruabi jaiŋ, ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ. 41 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji mimerereŋpuine sore yabeme wareru buŋo buru sembene Kristore qorumaŋ maŋgo agiburaŋ eiŋgo kesosoega, oi kepieru botiŋganimiŋ eru ŋiŋigo jaubaineke sosowo yoŋo qodure yabenimiŋ.[f]
42 “Oŋu botiŋqotiŋ eru ŋiŋigo oi igo yabebi misi saqo joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ. 43 Damaŋ oo ŋiŋigo posiine yoŋo wegi oŋuine fukeru Mamayaŋunde qorumaŋ maŋineo tamaeru go ropenimiŋ. Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine. Oŋu.
53 Yesuji soso buŋo oi miforeru kae moreŋ oi bokeru raya. 54 Raru sosogue taoŋineo roperu oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajeboji! Iŋoji maŋgboroŋ yo eru mosi qoqowirie usuŋineke oi urone baga? 55 Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋire made. Maŋgoinere tina Maria eru gbopuine Jeims, Josef, Saimon eru Juda. Oi soine manegobeneŋ. 56 Seŋpuineji sosowo botunoŋuŋgo yoo gogobi. Ore eru ya sosowo yo urone ba wareru ega?”
57 Nazaret yoŋo oŋu mibi maŋyaŋunji sembeame oo quŋgabuŋ. Quŋgabuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi iŋoyoŋunde taoŋgo eru iŋoyoŋunde pigo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goineo oŋu mata.” [g] 58 Oŋu yajime mamanesiŋyaŋunji so fukeme qoqomukuyaŋunde eru mosi qoqowirie usuŋineke oi oo kokoine so baya. Oŋu.
<- Matyu 12Matyu 14 ->- a Luk 5.1-3
- b Mat 25.29; Mak 4.25; Luk 8.18; 19.26
- c Ais 6.9-10
- d Luk 10.23-24
- e Kiki 78.2
- f Buŋo buru (ideology) sembene oi puto (kama) gio mamane, komyunist, maslim eru mamane buru goine oi ŋiŋigo kipe yabebi quŋgabi gogoyaŋunji sembearu jibugaega, mimerereŋ yoŋoji oi sosowo kepieru botiŋganimiŋ.
- g Jon 4.44