4 Kristore eru joiserereŋ kokoine eŋarebi paiŋaŋuŋgo ropeya, oi omaine yobu maneru osigaru gobuŋ me? Foriine so fukeko oi fofori omaine yobu osigabuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri gogobi. 5 Ore eru Anutuji Moro Tiriine ŋareru botuŋaŋuŋgo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne usuŋ suŋsuŋineke baega, oi ŋoŋoji Biŋe buŋoine maneru Yesu manesiŋ gaegobi ore eru baega. Kadi buŋo boyobeegobi ore eru oi so baega. Mata. Buŋo oi so niga ŋabeine. Oŋu.
7 Ore eru Abrahamde fuŋne manesuku iŋi maneniŋ: Uri yoŋoji Anutu manesiŋ gaegobi, yoŋoji Abrahamde igokopuine fukeru gogobi.[b] 8 Anutuji bonieru buruine iŋi ruaya, “Ŋiŋigo Juda mata yoŋoji noŋ manesiŋ nu bi buŋoyaŋuŋ mitaribe posikenimiŋ.” Buruine oŋu ruaru ore so Abrahamde Bobiaŋ Biŋe buŋo bonieru iŋi ojiya, “Gore eru nonde mifiaji morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore paio ropeiŋ.” Goineji buŋo oi ronekoŋ ŋone taniŋgaru Biŋe buŋoo quraŋgabuŋ.[c] 9 Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teko mamanesinde fuŋqodu fukeya. Ore so uri yoŋoji Abraham oŋuine manesiŋ gagobi, Anutuji oi oŋuakoŋ mifia yareko Abrahamde igokopu fukenimiŋ.
13 Kadi buŋo so buraŋganobeŋ, oŋuineji gogo sanaŋine bofukenobeŋ. Oŋuyoŋ, Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde Kadi buŋore so qaiso nobeiŋgo ore useru Kristo soreme ogo babapinoŋuŋ fukeru duenoŋuŋ baya. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo yo ombuineo gbedi yabegobi, Anutuji oi sosowo qaiso yabeme gogobi.” Ore so Kristo yogo gbedigabi noŋunde tife fukeko Anutuji qaiso gako oŋuine oo duenoŋuŋ baya. Qaiso noŋunde paio ropeya, oi qomukuya.[g]
14 Apanoŋuŋ Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teya, ore so mifia oiji kotu kantri sosowo sagaru yoŋore biŋe fukeiŋ ore maneya. Oŋu maneru sosowo noŋunde due baya. Duenoŋuŋ bame Kristo manesiŋ gabeneŋ kadi iŋi fukeiŋ: Anutuji Moroine Tiriine noreinde buŋo kipeya, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru Moro oi soine biŋe gakimiŋ. Oŋu.
17 Buŋo ore fuŋine ore iŋi migo: Jojofore buŋo ore fori oi wakiiŋgo embimbiŋgaiŋ. Anutuji oi ronekoŋ miku kiperu gosa 430 tariko oo Kadi buŋo bofukeru Moses oteya. Kadi buŋo oiji jojofo buŋo ronekoŋ miya, oi kepiebemiŋgo embimbiŋgaiŋ.[i] 18 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde mifia oi Kadi buŋo boyoberu bofukenobeŋ ine, Anuture jojofo buŋo ore so jikigaru embimbiŋgabeŋ omaine yobu egu peiŋ. Biŋe buŋoine Abraham oteya, oi omaine yobu so peyayoŋ, Anutuji buŋoine ore so Abraham mifia teko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru goya.[j]
19 Abraham mo mifia teru Kadi buŋo oi uruŋure ruame pega? Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji kadi odureru tiŋtuŋ eku gobuŋ ore Anutuji Kadi buŋo oi jiki jikigaru mi bofukeya. Mi bofukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji oi bawakiru ogo babapi ŋi (namel man, mediator) Mosesre barariŋgaru meineo ruabi Anuture mi roru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku mitigako. Kadi buŋo oiji damaŋ so pe roperu siŋaŋ nobeiŋ ore eru matayoŋ, jiki Kadi buŋore usunji wakiiŋ ore oi noreya. Abrahamde osigida more jojofo buŋo noreko ŋi oiji fukeya, damaŋ oo Kadi buŋore usunji wakiya.
20 Ogo babapi ŋi iŋoji Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku buŋo gio baega. Anutuji jojofo buŋoine oi ogo babapiine tomiri, oi iŋoyoŋe Abraham oteya. Ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi ropekiine eru Kadi buŋo oiji mea rurumaŋgo ŋega. Oŋu.
23 Rone maŋnoŋuŋ so kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji so fukeko Kadi buŋoji kiperu siŋaŋ noberu witire maŋgo rua noberu mendi ke noreya. Jiki Anutuji mamanesinde fuŋne barariŋga noreko fukeya, damaŋ oo nigiŋ gbedigo gogonoŋuŋ oi tariya.
24 Oŋu ŋebeneŋ Kadi buŋo oi qaqajinoŋuŋ fukeru Kristore fuŋne manekimiŋ ore qaji noreega. Qaqaji ŋi jeŋoŋ qaji yaregobi, ore so buŋo oiji oga noberu posiine fukekimiŋgo botiŋgaru siŋaŋ nobeegobi. Oŋu eru Kristore fuŋne mane taniŋgaru manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore bapakare nobeega. Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ qaqajire gio oi damaŋ oo tariiŋ. 25 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeko Kadi buŋo rurumaŋineo so gobeneŋ oiji qaqaji oŋuine so jikigaru siŋaŋ nobeega. Oŋu.
29 Ŋoŋo Kristore biŋe fukegobi ine, Abrahamde osigida iŋoreone fukeru tifepuine gogobi. Oŋu fukeru jojofo buŋore fori seŋgiŋbaŋgiŋ oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi. Oŋu.[k]
<- Galesia 2Galesia 4 ->