4 Oŋu yajime Juda kufufuŋ yoŋoreone goineji manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru Pol Sailas yokoke jikigaru dimabuŋ. Grik ŋiŋigo goineji Anutu ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋoreone oŋuakoŋ kubu yasogoji yoŋoke jikigabuŋ eru ŋigo ropekiine tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.
5 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, Juda ŋi yoine yoŋoji maŋyaŋuŋ rigaŋgame manji manetiqoti maneru ŋadiqoqo buŋo mibuŋ. Oŋu mibi rembeŋ ŋiŋigo tumaqoqoo kosa gobuŋ, yoŋoreo raru ŋi kekesiine goine oga yabebuŋ. Oi oga yaberu qodureru ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bapakareru furu yabebi tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru kosa oŋgabi roware oyowoqojibu fukeko siti saga foreya. Kosa oŋgaku riŋaru ŋi tinaine Jeison iŋore pi bojigaru Pol Sailas ŋiŋigo kubu jiŋoyaŋuŋgo rua yapenimiŋ ore baa yapebuŋ. 6 Baa yapebuŋyoŋ, so bofuke yaperu Jeison eru maŋkekerisie ogopuine goine kiperu furu yaberu sitire siŋaŋyayabe ŋi yoŋore jiŋo maio roperu iŋi oŋgabuŋ, “Yei! Ŋi moreŋine moreŋine roregaru kae so maŋ bapakare yabebi witijibu eku jibugaegobi, yoŋoji yo oo oŋuakoŋ warebu. 7 Yo oo warebire Jeisonji oi royaperu sabare yapeya. Ŋiŋigo oŋuine sosowo yoŋoji iŋi miegobi, ‘Ŋi mo tinaine Yesu iŋoji kiŋ Koitonoŋuŋ fukega.’ Oŋu miku Rom Sisa-kiŋ koitore mimiti qomuku bawakiru baegobi.”
8 Oŋu oŋgabi ŋiŋigo kubu eru siŋaŋyayabe ŋi yoŋoji manebi maŋyaŋunji wakiru siritemboŋ oŋuine jijibu fukeya. 9 Jijibu fukeko Jeison eru maŋkekerisie ogopuine goine bapakareru weu yarebi moneŋ ruaru saki furiyakuŋ ruaru waki rabuŋ. Oŋu.
13 Yesu manesiŋ gagobiyoŋ, Polji Berea oo oŋuakoŋ Anuture Biŋe buŋo mitaniŋgaru goya, ore biŋeineji saueru Tesalonaika raru Juda minebobo yoŋore kajego rakaya. Kajeyaŋuŋgo rakame maneru pakereru Berea wareru oŋuakoŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku bapakarebuŋ. 14 Bapakarebi maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji oi maneru oo akoŋ Pol sorebi koe qaŋaŋineo rakame. Rakayayoŋ, Sailas Timoti yokoji jikigaru Berea gobu. 15 Ŋi Pol ruabuŋ, yoŋoji jikigaru ogagaru raru Atens sitio ropebuŋ. Ropebi iŋi mitiga yareko manebuŋ, “Ŋoŋo kirieru Sailas eru Timoti mibi pipa nondeo wareni.” Buŋo oi maneru bokeru rabuŋ. Oŋu.
18 Mimane ebi Epikuros eru Stoik mamane koro yoyoka oone qaqaji goineji wareru Polke buŋo mosiine mosiinere miku noigoi eru migobobo mimane ebuŋ.[b] Goineji jikigaru Polre buŋo maneru iŋi mibuŋ, “Mamane mobeine mobeine zokorapiŋ oŋuine ofaŋgaru piku baaru kosa qojugaru moakoŋ yoyoka bofukeru esegaru roru warega. Oi roru wareru jijikora oŋuine kosa migayoŋ, buŋore fori uruŋu miiŋgo manega, oi so manegobeneŋ.”
19 Oŋu kosabasa mibi Pol ogagaru nareŋgareŋ kae jiŋo yasogo tinaine Areopagus[d] oo roperu kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi dimako iŋi mibuŋ, “Go mamane buru gariine totogo qaji noreege, ore fuŋine oi uruŋu? Oi soine minde manekimiŋ. 20 Goji kotu kantri yoŋore buŋo furuine roru wareru minde kajenoŋuŋgo rakako manegobeneŋ. Ore eru gore buŋo burugore fuŋne oi poretiŋ manekimiŋgo manegobeneŋ.” 21 Atens rauine eru kotu oiji gobuŋ, yoŋoji sosowo omaine kosabasa goku mamane buŋo gariine gariine naduremeŋ gadureboŋ eru miku maneru maŋyaŋuŋ oo ruaru damaŋyaŋuŋ sibirigaru gobuŋ. Oŋu.
24 “Ofoŋ Anutuji Sombuŋ moreŋ eru ya sosowo ore maŋyakuŋgo pega, oi bofuke ŋabeya. Iŋoji Sombuŋ morende Ofoŋine fukega. Iŋoji boji soriŋ meji bakine oo so ŋeku goga.[e] 25 Iŋoyoŋe gogore fuŋne fukega. Oi eko noŋuŋ moreŋgo gokimiŋ ore saki, iiru eru ya goine sosowo noreko sigo rombuŋ poreegobeneŋ. Oŋu noreega ore eru iŋoyoŋe uqo munjaŋ me ya more so embimbiŋgaega. Ore eru ŋiŋigo noŋuŋ oi gumekimiŋ ore embimbiŋgagobeneŋ. Noŋuŋ menoŋunji ya so baku pesiŋ ruaru otebeŋ ine, iŋoji so komeiŋ. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine so goga. Mata.
26 “Iŋoji rone ŋi moakoŋ bofukeme iŋoreone saueru roiŋgaru yagaŋ gogobu eru saki goine fukeru moreŋine moreŋine sosowo sagaru gogobeneŋ. Iŋoji damaŋnoŋuŋ sosowo poretiŋ burugaru noreko ore so gogobeneŋ eru pi kae urobe urobe peku ŋeku gogobeneŋ, ore qaŋaŋine eru moge ruaru mitigako ore so gogobeneŋ. 27 Noŋuŋ Anutu iŋoyoŋe maneru baa teiŋgo ore ya sosowo oi buruga noreya. Iŋoji sosowo maŋfuŋnoŋuŋgo akoŋ gogayoŋ, jibu basiqasi eru Anutu baaru goku bofukenobeŋ me mata? 28 Ŋoŋo-ŋaŋunde Grik mamane ŋiŋigoji buŋo koruŋ burugaru quraŋgabuŋ, yoŋoreone yoyokaji oŋuakoŋ buŋo koruŋ mo iŋi mibu,
31 “Anutuji damaŋ yasogo ruame wareru fukeiŋ. Iŋoji damaŋ oo ŋiŋigo kaeine kaeine sosowo go ragobi, oi qoju noberu buŋonoŋuŋ osoeru poretiŋ mitariiŋ. Iŋoji ŋi mo buŋonoŋuŋ mitariiŋgo ore roosoeru mimitarire usuŋ meineo ruaya. Iŋoji ŋi oi bogboreme komegone pakere oŋuine oo usuŋine soguine oi ŋiŋigo sosowo noduko ŋoneru manegobeneŋ. Ŋi komegone pakereya, iŋoji mimitari Raunoŋuŋ fukega.”
32 “Anutuji ŋi mo komegone bogboreme pakereya,” goineji buŋo oi maneru igosisi ebuŋ. Oŋu ebuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Buŋo mige, niŋo oi moke manekimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru go soine damaŋ mogo buŋo oi jikigaru mitaniŋgaigoŋ.” 33 Oŋu ebi Polji yoŋore botugone pakereru boke yaberu raya. 34 Rayayoŋ, goineji wareru Yesu manesiŋ garu iŋoke jikigabuŋ. Manesiŋ gabuŋ, yoŋore botugo Areopagus kaunsol kubu yoŋore minebobo ŋi mo tinaine Dionisius goya. Oŋuakoŋ ŋigo soguine mo tinaine Damaris eru goineji yokoke jikigaru manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Oŋu.
<- Aposol 16Aposol 18 ->- a Berea yoŋoji Baibel stadi fiine ruabuŋ.
- b Maŋgboroŋ qaqaji tinaine Epikuros iŋoji beufi maneniminde fuŋne qaji yareya. Stoik mamane koro (akademi) ore qaqaji tinaine Zeno iŋoji aŋi fiine eru aŋi sembene oi qokoberu qiŋ keku sanaŋgaru dimakimiŋ ore fuŋine qaji yareya.
- c Yesu eru Komegone papakare buŋo yoyoka oi so mane taniŋgaru mutu dimaku iŋi mibuŋ, ‘Iŋoji nemu ŋiŋigo yokore tina oŋu oŋgaga.’
- d Areopagus buŋo ore fuŋine oi mamarire nemu tinaine Ares iŋore tuku.
- e 1 Kiŋ 8.27; Ais 42.5; Apo 7.48
- f Mamane ŋi soguine Pol iŋoji mamane koroine koroine roperu Grik yoŋore buk furuine furuine oseru mane mukuru oo akoŋ buŋo koruŋine koruŋine afagaru roru totogo miya.