5 Moropai Silas, Timóteo pokon erepansa' yai Macedônia pata poi mîrîrî ye'nen Paulo esenyaka'ma pra eena'pî inî'rî. Tîîse Paapa maimu ekaremekî pî' neken eesenyaka'ma'pî wei kaisarî. Taapîtî'pîiya: —Jesus wanî Paapa nîmenka'pî pe upîika'tînenkon pe —taapîtî'pîiya. 6 Tîîse miarîronkon wanî'pî itu'se pra. To' ekore'ma'pî Paulo pî' itu'se pra tîwanîkon ye'nen. Mîrîrî ye'nen tîpon pî' atapisî'pî kutupan tu'ma'pîiya, moropai ta'pîiya to' pî': —Aataka'masa'kon ya aawarîrî'nîkon awanîkon wenai. Innape ikupîya'nîkon pra awanîkon wenai aataka'masa'kon. Tîîse uwenai pra —ta'pîiya to' pî'. —Tarîpai itu'se pra awanîkon ye'nen uutî sîrîrî Judeuyamî' pepîn pî' Paapa maimu ekareme'se —ta'pîiya.
7 Mîrîrî warantî to' nîmî'pîiya. Paulo wîtî'pî Tício yewî' ta. Mîîkîrî ko'mamî'pî miarî. Tício wanî'pî tiaron itese' wanî'pî Justo kai'ma esatî to'ya. Mîîkîrî wanî'pî Judeu pe pra tîîse Paapa yapurînen pe awanî'pî. Mîîkîrî yewî' ta aako'mamî'pî. Mîîkîrî yewî' wanî'pî Judeuyamî' epere'to' yewî' pia aminke pra tîwe'sen pe. 8 Miarî Crispo itese' wanî'pî Judeuyamî' epere'to' yewî' esa' pe tîwe'sen. Mîîkîrîya innape Jesus kupî'pî tamî'nawîrî tîpemonkonoyamî' pokonpe si'ma. Moropai tu'kankon Coríntio cidaderî ponkonya Paapa maimu eta'pî moropai innape ikupî'pî to'ya. Mîrîrî wenai to' esenpatakona'pî.
9 Mîrîrî tîpo tiwinan ewarono' ya' Paulo we'ne'pîtî warantî Paapa eseurîma eta'pîiya. Ta'pî Paapaya: —Eranne' pe pra e'kî. Tîîse itekare ekaremekî pî' ako'mankî pemonkonyamî' pî' maasa pra tu'ke upemonkonoyamî' man tarî sîrîrî cidaderî po —ta'pî Paapaya. 10 —Maasa pra uurî ko'mamî aapia. Anî'ya î' rî imakui'pî kupî eserîke pra awanî aapia wanî tanne —ta'pîiya. —Eseurîmakî teeseta'kai pra. 11 Mîrîrî ye'nen Paulo ko'mamî'pî tiwin kono' arakkita pairî kaisarî miarî Paapa maimu ekaremekî pî' to' kore'ta.
12 Mîrîrî yai pata esa' Cláudioya Gálio tîrî'pî pata esa' pe awe'to'pe Grécia pata po. Mîrîrî yai Judeuyamî' emurukuntî'pî iipia. Inkamoroya Paulo yapisî'pî. Mîîkîrî yarî'pî to'ya pata esa' Gálio pia. 13 Ta'pî to'ya ipî': —A'kî mîserî warayo' man pemonkonyamî'ya Paapa yapurî yu'se tîîse uyeserukon yawîrî pra —ta'pî to'ya.
14 Mîrîrî yai Paulo eseurîma pia'tî tanne, Gálioya ta'pî Judeuyamî' pî': —Sîrîrî mîserî warayo'ya î' kupî epu'tîuya pra wai. Pemonkon wîîsai'ya pra man tîîse eeseurîma neken wenai enesa'ya'nîkon uupia. 15 Mîrîrî ye'ka pî' apîika'tî tîuya'nîkon î' tauya eserîke pra wai. Aawarîrî'nîkon ayeserukon ta ikonekaya'nîkon mîrîrî —ta'pîiya to' pî'. 16 Moropai to' yenpa'ka'pîiya. 17 Tarîpai mîîkîrî Judeuyamî' epere'to' yewî' esa' pe tîwe'sen mîîkîrî Sóstenes yapisî'pî to'ya moropai i'po'pîtî'pî to'ya, mîîkîrî pata esa' Gálio rawîrî si'ma. Mîîkîrî pî' —Aka sa'ne —taiya pra Gálio wanî'pî, era'mapîtî'pîiya ipîika'tîiya pra.
23 Tîko'man pe pu'kuru pra tîîko'mamî tîpo miarî, attî'pî. Mîîkîrî wîtî'pî Galácia pata poro moropai Frígia pata poro. Mîrîrî yai tuutî pe innape Jesus ku'nenan meruntîtannîpî'pîiya inî' panpî'.
27 Mîrîrî tîpo Apolo esenumenka yai tuutî pî' Grécia pata pona. Inarî ton kaareta menuka'pî innape Jesus ku'nenanya miarîronkon innape Jesus ku'nenan pia. Esatî'pî to'ya to' pî' morî pe yapi'to'pe to'ya kai'ma tewî'kon ta. Mîrîrî kaareta ke to' eseurîma'pî mîrîrî warantî. Miarî teerepansa' yai mararî pra inkamoro innape Jesus ku'nenan pîika'tî'pîiya, manni'kan morî pe tîwe'to' wenai Paapa nîpîika'tî'san. 28 Miarî Judeuyamî' eseurîmapîtî yai Apolo wanî'pî to' maimu yentai imaimu. Eeseurîmapîtî'pî to' yentai, tamî'nawîronkon pemonkonyamî'ya era'ma tanne. Mîrîrî ye'nen î' taa Judeuyamî'ya eserîke pra awanî'pî maasa pra to' yentai imaimu wanî'pî. Eeseurîmapîtî'pî Paapa nîmenka'pî wanî pîika'tîton pe ekareme'pîtî'pîiya. Jesus wanî Paapa nîmenka'pî pe upîika'tînenkon pe taasa' imaimu e'menukasa'ya yawîrî ekareme'pîtî'pîiya Judeuyamî' pî' miarî.
<- Atos 17Atos 19 ->