2 Tekira tevisuar manene Yesu, nap̃a sum̃al sike e luas nen mrapa gare. Naga pe purp̃es nen mrapa na viawaena, a pe kana luas m̃ena ga, ana pogos nap̃a tesitom̃alia, yoko la m̃areraena van ita. Tekilia tesitomyu si pogos nap̃a naga p̃ar ke yepe lalaea a naloge viowaena meta e lak torovia, naga sitom korenan ga pogos m̃arera nap̃a naga panea. Naga mligan kiena sitomena m̃arera su ga e pupia kekarena nap̃a sike e marana, kila m̃a pano-o tauluia, ana nanagane teke e lepasnena ne Ntewa na p̃amarua, e pupia lelena wa ma e peni. 3 Popon tesitomyu m̃a Yesu, e pogos nap̃a yeririna viowa la nene akuan make visen viowa la pania, sinela kar manene pap̃isi, ana naga tam̃an ga naga pano tol luas. Sanene, ita m̃ena popon ve sineta maren re yum̃aena vilaga, a tap̃atete temarau, ve tesitom re urmatanen ya nap̃a monar tekila. 4 Pona tesitom ke tesape temloge piowagan kilaen mara temio p̃elaga viowa ana torok yo narui, sineta mare, ana pe tetol re ya nap̃a Yesu kila poli wa, pe tesu wo li re mlamulen viowa poli wa, pano-o kata kuruta mlau e yepeta. 5 A popon ve sineta p̃esan re visena na iilaren nap̃a Arimata Ntewa pisa pan ita, sape pio ita sane narina lala, sape
7 Sanene, visae pog tai ovisu sane ve sanene van ko, monar om̃arera, otam̃an ga sane mrapa ke tai nap̃a Ntewa sinenan sape vian ko e narui, sinenan sape kila ruru kiom̃a malena ne. Ita punu nap̃a tepe ata, tesum̃a tekila ke sanene pa narita lala, ana visae Ntewa pisu ita sane narina lala, naga monar kila m̃ena ve sa ke nene van ita. 8 Sur nene naga yoko ita make tetolia, a visae ve kila re van ita tai, naga pisu yaru nena sane pe pe narin ruru re napo poli, naga pe narin yar nae ga koyo tai. 9 A nanua sumo, ita make ga, pogos nap̃a arimata la amla ke nakoaena pan ita, pe sinetan re poli, ana pe lelaga, nenaga ne tepisu kilale sane amesmes ga, a kila sane tesitom la va la sane. Ve sanene na, popon manene tevatanon Arimata e ninuta, tekekaran ya nap̃a kila pimi m̃alivin ita, vanon naga ke nene narui pe mrapa na malena.
10 Arimata lala amla ke nakoaena pan ita e kas la nap̃a tepe sisi ke ga wa, akila sanene komin asitom asape yoko wo la sane van la ke sina ga, ana pogos nap̃a Ntewa mla nakoaena pan ita, kila vena yoko wo ke sina ga van ita, vena ita m̃ena ga tekilia tetol kiena malena wa. 11 Nakoaena pe sur tai nap̃a e ke e kana pog na kusena, pe kiki re nena ga, melkalka pap̃isi. Ana siraunia, visae tetam̃an naga vian ruru kieta malena, yoko war mras napo lala, sane p̃elaga na mom̃auena a sum̃arena, amio p̃elaga na waena a na mesmesuena. 12 Ve sanene, visae sur ya nap̃a avitaweia, amiu akilali sane navisawaliena Aisea pisa sumo, nap̃a sape
13 Sanene, amiu m̃ena ga akila ruru si kiamiu mrapa la amesmes ruru wo, ana kiamiu laulu la nap̃a ayaloro atavevea, yoko lala ve viowa manene re la sane, ana yoko imi m̃arera sina.
22 Naga nene tavie wa na navisaluaena marua na sumo, ana nanagane na pe tepa re si e poli, tepim e tavie wa viu na lologena wo nene na Tavie Saion. Naga sike ma e peni, nap̃a pulkumali kiena ne Ntewa mali m̃eke ea, naga pe Yerusalem viu ne nae yo mava. Naga pulen ga navisi lala, mok na mok nap̃a sane apulopule ga, nap̃a asuvileviles kar ga vena kilaen yauena na kekarena. 23 Ana likan la, ita p̃egas na li na lelagaena wa la tesike lele taaga ea, nap̃a ita tepe sane m̃earu lala kiena ne Ntewa nap̃a tep̃ar lalimana. A amio ita m̃ena, ninuna ne kieta yar mare lala asike ea, nane la nap̃a amesmes ruru pa rui e yomarava, ana pogos nap̃a amare, ap̃ure plan la apa atol luasnen mrapa natamaliaena, nap̃a apa asu ruru e yo nene. A yaru nalip̃ereena m̃ena tai totano teke metava e yo nene, naga pe Ntewa na sur make ga. 24 A amio sur wo tap̃ena la nap̃a asike e kieta kunus wa nalologena wo nene, tekilia tevisu Yesu, amio kana kuruta nap̃a mlau, nap̃a apeven pa e losineta lala vena kila temekiki. Kana kuruta nena, pe sa re kuruta kana ne yermarua Epol nanua poli, nap̃a asape kuruta na ween yaru, a kuruta na kilamaranen napiowaena, ana kana ne Yesu naga pe kuruta na tamaliaena yaru, a pe kuruta na viewoena. Yesu kila po pap̃isi wa, nap̃a sum̃al su likan Ntewa amio yaru, kila kiela naviranarena viu lalua sum̃alu ruruia, vena kila lalua ave erau wo sina.
27 Visena nap̃a pisa e nini, nap̃a sape “Yam si tai,” naga pisa ke sur keviu ta ne. Naga kana kinasa sape Ntewa kululun yo yam tai rui, ana kiena sitomena m̃arera sike ga wa sape kululun li si yam tai ana visu ruru li make ga suria. E legiena maro yoko kululun wowa yomarava nini, amio sur make nap̃a naga sii la sike ea, ana yoko sur nap̃a tap̃atete kululun rovia yoko sum̃al m̃arera sulue na sike ne. 28 Sur ga tai naga kilia su lue na sike ne sanini, nane nasup̃enena kiena ne kieta Ntewa nena, a potena pap̃isi nap̃a mligan kieta malena su ruru sike loyum̃a ea. Popon silaga tekila lotena wo tai vania nap̃a kilia kekarania, tepisu kilale nap̃a naga pe na wa pap̃isi, tevatanonia. 29 Komin kieta Ntewa naga kapi ke nene narui, nap̃a kilia sikap van make sur punu ga.
<- Le Yu Lala 11Le Yu Lala 13 ->